Pre 25 godina okončana NATO agresija na SR Jugoslaviju, poslednji projektili pali kod Kosovske Kamenice!
Podeli vest
Na današnji dan pre 25 godina okončana je NATO agresija na Srbiju, odnosno tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju, a prethodno je istog dana, 10. juna 1999. godine usvojena Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN.
Poslednji projektili tokom agresije NATO ispaljeni na Srbiju, odnosno SRJ, pali su 10. juna 1999. u zoni sela Kololeč, kod Kosovske Kamenice, u 13.30. sati.
Na pres konferenciji u Beloj kući 24. maja 2024. godine predsednik SAD Džozef Bajden, odgovarao je na seriju pitanja među kojim je bilo, zašto odbija da komentariše o optužbama upućenim Izraelu, od strane Mećunarodnog krivičnog tribunala.
Slavni glumac imao je jak razlog zbog čega je prihvatio posao za koji nije znao da li će ikada biti plaćen.
31.05.2024
08:58
Na kasarnu u Uroševcu poslednji projektil pao je u 19.35.
Bio je to 79. dan NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju, koja je počela 24. marta 1999., bez odobrenja Saveta bezbednosti Ujedinjih Nacija.
Savet bezbednosti UN usvojio je 10. juna 1999. Rezoluciju 1244, a dan ranije, 9. juna u Kumanovu je, posle petodnevnih teških pregovora, potpisan Vojno-tehnički sporazum kojim je predviđeno povlačenje Vojske Jugoslavije sa KiM i ulazak međunarodnih trupa u pokrajinu.
Na današnji dan, 1999. godine, NATO agresori su bombardovali bolnicu “Dr Dragiša Mišović” u Beogradu. Direktnim pogotkom uništena je zgrada neurologije, a oštećene su zgrade Dečje i Ginekološko-akušerske klinike i prostorije pravne službe bolnice i računovodstvo.
Na magistralnom putu Prizren – Suva Reka, kod sela Koriša, NATO avijacija je bombardovala kolonu albanskih izbeglica. U tri navrata agresor je na kolonu žena, dece i staraca izbacio najmanje osam termovizuelnih i kasetnih bombi.
14.05.2024
10:23
Tokom pregovora, predstavnici Savezne Republike Jugoslavije posebno su insistirali na tome da povlačenje snaga Vojske Jugoslavije i policije mora biti vremenski usklađeno sa predstojećim dolaskom međunarodnih bezbednosnih snaga na prostor Kosova i Metohije, s prevashodnim ciljem da se koliko je moguće izbegne bezbednosno prazan prostor.
Postojala je namera da se tim putem obezbedi elementrana stabilnost, odnosno sigurnost svih građana na prostoru Kosova i Metohije, što se uglavnom pokazalo kao prazna nada.
Takođe, predstavnici Savezne Republike Jugoslavije, posebno su insistirali da međunarodno bezbednosno prisustvo na Kosovu i Metohiji mora biti isključivo pod okriljem Organizacije Ujedinjenih Nacija.
Vojno-tehnički sporazum potpisali su britanski general Majkl Džekson, koji je potom bio komandant KFOR-a do oktobra 1999. godine, u ime NATO-a i generali Vojske Jugoslavije i policije Srbije Svetozar Marjanović i Obrad Stevanović, kao predstavnici Savezne Republike Jugoslavije.
Foto: Zoran Sinko
Vojno-tehničkim sporazumom određen je rok od 11 dana za povlačenje snaga Vojske Jugoslavije i Policije Srbije sa prostora Kosova i Metohije.
Umesto njih u južnu srpsku pokrajinu ušle su jedinice KFOR, većinom iz zemalja članica NATO.
Vojno-tehnički sporazum temeljen je na političkom dokumentu od 10 tačaka koji je usvojen tokom pregovora predsednika Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloševića sa predstavnicima međunarodne zajednice Martijem Ahtisarijem i Viktorom Černomirdinom, u Beogradu.
Dogovoru je prethodila serija teških pregovora predsednika Miloševića sa Viktorom Černomirdinom, sovjetskim i ruskim diplomatom, ličnim izaslanikom ondašnjeg predsednika Ruske Federacije Borisa Jeljcina.
Javnost je dosta kasnije obaveštena da je upravo Černomirdin pretio tada posebno razornim nastavkom ratnih dejstava, ukoliko zvanični Beograd ne popusti.
Predlog mirovnog plana u Beograd je doneo Marti Ahtisari, predsednik Finske, u svojstvu zastupnika Evropske Unije i generalnog sekretara Organizacije Ujedinjenih Nacija.
Skupština Srbije usvojila je 3. juna 1999. godine mirovni plan, koji je potom odobrila i Vlada tadašnje Savezne Republike Jugoslavije.
Vojno-tehnički sporazum potpisan kod Kumanova u osnovi je podrazumevao prekid neprijateljstava između NATO formacija i snaga SRJ, odnosno Vojske Jugoslavije i Policije Srbije, kao i povlačenje snaga Savezne Republike Jugoslavije sa prostora Kosova i Metohije u roku od 11 dana.
Sporazumom je određeno uspostavljenje takozvane Zone bezbednosti uz administrativnu granicu sa Kosovom i Metohijom, unutar centralne Srbije i Crne Gore, određena je vazdušna dubina Zone bezbednosti 25 kilometara i predviđena kopnena dubina Zone bezbednosti pet kilometara.
KFOR se obavezao na razoružanje terorističke tzv OVK, a međunarodne snage su "ovlašćene da preduzimaju sve neophodne mere s ciljem uspostavljanja i održavanja bezbednog okruženja za sve građane".
Foto: Zoran Sinko
Povlačenje snaga Srbije odnosno SRJ, započelo je 12. juna 1999. godine.
Vojsku SRJ i Policiju Srbije zamenili su na Kosovu i Metohiji pripadnici međunarodnih snaga pod okriljem UN, KFOR.
U prvo vreme sa njima se nalazio i neveliki ruski kontingent, koji je do tada bio stacioniran na prostoru BiH, u sklopu SFOR.
Na Kosovo i Metohiju upućeno je tada ukupno 37.200 vojnika KFOR iz 36 zemalja.
Njihova obaveza bila je obezbeđenje mira, stabilnosti i bezbednosti za sve građane KiM.
Obaveza je takođe bila i povratak izbeglih.
U stvarnosti, po povlačenju snaga Srbije i SRJ sa Kosova i Metohije, Srbi na KiM postali su meta čestih napada i zločina.
Rezolucijom Saveta bezbednosti 1244. predviđen je takođe, kada se steknu uslovi, povratak određenog broja pripadnika osoblja SRJ i Srbije, što nikada nije realizovano.
Povratak vojske SRJ u Kopnenu zonu bezbednosti omogućen je 2001. godine, a vazdušna zona bezbednosti ukinuta je 2015. godine.
Počev od decembra 2008. godine, na Kosovu i Metohiji nalaze se takođe pripadnici EULEKS, civilne misije EU, sastavljene od policajaca i sudija.
Njihov mandat bio je sprovođenje aktivnosti vezanih za vladavinu prava na KiM.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na pres konferenciji u Beloj kući 24. maja 2024. godine predsednik SAD Džozef Bajden, odgovarao je na seriju pitanja među kojim je bilo, zašto odbija da komentariše o optužbama upućenim Izraelu, od strane Mećunarodnog krivičnog tribunala.
Rusija planira da u bliskoj budućnosti potpiše sveobuhvatan sporazum o saradnji sa Iranom, tekst dokumenta će uskoro biti završen, rekao je zamenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko.
Izjava ukrajinske strane o planovima da blokira Krim kopnom i morem su ništa više do puste želje, rekao je za RIA Novosti predsednik Krimske međunacionalne misije, Zaur Smirnov.
Omiljeni NATO general Zdravko Ponoš prizano je tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji N1 da opozicija nije imala nikakve šanse za pobedu na izborima koji su održani 2. juna.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Završena je prva debata između Bajdena i Trampa koji je pokazao sve Bajdenove negativne strane. Tramp je evidentno bio dominantan i odneo pobedu! Da li će Bajdenovi glasači promeniti mišljenje nakon prvog duela dva predsednička kandidata i koliko su realne šanse za Trampovu pobedu u specijalnoj emisiji govorili su Dejan Miletić, direktor Centra za proučavanje globaliacije i Ilija Kajtez, pukovnik u penziji. Tokom emisije uključivao se veliki broj drugih gostiju, kao i gledaoci Informer TV koji su rekli svoje mišljenje o ovoj temi.
Debata Trampa i Bajdena jedna je od najsmešnijih komedija koju smo imali prilike da gledamo sinoć. Na ovu temu u "Info danu" govorila je novinarka Ljiljana Smajlović, istoričar Bojan Dimitrijević i istoričar Goran Šarić, a uživo u program uključio se i profesor geopolitike Rastislav Stojisavljević.
Gosti "Info jutra" Informer televizije bili su urednik političke rubrike "Politike" Bojan Bilbija i direktorka PEP akademije Danka Nešović. Oni su komentarisali predsedničku debatu u Americi u kojoj su učestvovali Donald Tramp i Džozef Bajden.
Gosti "Info jutra" televizije Informer bili su Miloš Garić, urednik portala Kosovo onlajn, profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka i Đorđe Todorov iz Centra za društvenu stabilnost. Oni su govorili na temu važnosti Vidovdana za srpski narod.
U Višem sudu u Podgorici održano je ročište za kontrolu optužnice protiv pripadnika kriminalne organizacije okrivljenog Radoja Zvicera i ostalih optuženih za ubistvo Damira Hodžića i Adisa Spahića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. D. (28) i Z. L. (27) iz Beograda zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu - Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije doneo je rešenje kojim je prema okrivljenima S.K., D.K., S.P. i Z.K. odredio pritvor, koji im po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Fudbalska reprezentacija Nemačke morala da je otkaže trening, koji im je ujedno bio i generalna proba pred meč osmine finala Evropskog prvenstva protiv Danske - zbog komaraca!
Nemačka vojna kontraobaveštajna služba uskoro bi mogla da dobije dodatna ovlašćenja da se zaštiti od infiltracije navodnih neprijatelja, posebno Rusije, izvestio je u petak novinski list Velt.
Debakl američkog predsednika Džozefa Bajdena na predsedničkoj debati naterao je Demokratsku partiju da se podeli na one koji žele da ga zadrže kao svog kandidata i one koji svoje poverenje stavljaju u Mišel Obamu bivšu prvu damu.
Posle debakla koji je predsednik SAD i kandidat na predstojećim izborima u novembru doživeo tokom suočavanja sa Donaldom Trampom, demokrate razmatraju da ga povuku iz dalje trke za Belu kuću. U igri je nekoliko kandidata, a dobro se kotira Mišel Obama, žena bivšeg lidera Baraka Obame
Rusija bi mogla da zada snažan udar ukrajinskim oružanim snagama (OSU) u Zaporoškoj oblasti do kraja leta, izjavio je ukrajinski politikolog Andrej Zolotarjev u intervjuu za YouTube kanal Politeka.
Slika "Kosovka devojka" nije samo prikaz jedne istorijske scene, već je rezultat želje slikara Uroša Predića da na platnu ostavi svoje viđenje dešavanja na Kosovu polju posle boja.
Naše uši su jedan od najvažnijih i najfinijih organa našeg tela. Uši su odgovorne za naše čulo sluha, ali i uši imaju skrivene tragove o osobinama naše ličnosti.
Kao i mnoge druge AI kompanije, muzički startupovi kao što su Udio i Suno bez dopuštenja su koristili dela zaštićena autorskim pravima za obuku svojih modela. To su priznali i njihovi investitori, a nove tužbe pristižu.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.