U OVOJ SREDNJEVEKOVNOJ CRKVI U BANATSKOJ PUSTARI LEŽI ZAKOPANO BLAGO "BIČA BOŽIJEG"! Tu je konačio i Ričard Lavlje Srce, njegov štit sa zlatnim lavovima čuva svetinju!
Na 12 kilometara od Novog Bečeja, u ataru sela Novo Miloševo, nalazi se srednjovekovna crkva Arača, trobrodna bazilika, jedna od najznačajnijih svetinja u Srbiji
O njoj se ispredaju razne legende među kojima je i ona koja priča da je pod njenim krovom utočište našao engleski kralj Ričard Lavlje Srce, dok je prema drugima, u okolini crkve zakopano blago hunskog osvajača Atile "Biča Božijeg". Sve priče imaju svoje razumno tumačenje i opravdanje.
Ričard Lavlje Srce i Atila "Bič Božiji"
Foto: V. N.
Brojne legende vezane su za srednjovekovnu crkvu Araču koje dodatno razbuktavaju maštu radoznalim turistima, iako za njih nema pisanih dokaza. Vodili su kroz ovo naselje trgovački putevi daleko u prošlosti, a utabanim banatskim drumovima prolazili su i krstaši na svom pohodu ka Jerusalimu. Tako je svoje utočište u Arači potražio engleski kralj Ričard Lavlje Srce nakon Trećeg krstaškog pohoda. Nedaleko od Arače nalaze se poslednji ostaci Panonskog mora-Slano kopovo, bogato lekovitim blatom kojim su umornom kralju vidali rane. Priča kaže da je tu zakopao svoj štit sa zlatnim lavovima. Prema legendi, ovde je svoje blago zakopao i hunski osvajač Atila "Bič Božiji".
Pogled ka nepreglednoj banatskoj ravnici preseca uzvišenje na kojem se nalaze impresivne ruševine benediktanskog manastira Arača iz 13. veka. Vekovi su prošli, a ova do kraja neistražena romanička crkva i dalje postojano odoleva vremenu. Fascinira, zbunjuje i intrigira svojim ostacima nekada velelepnog hrama podjednako i naučnike i turiste. Pretpostavlja se da je podignuta oko 1230. godine na temeljima crkve iz 11. veka. Legende o ovom svetilištu prenose se s kolena na koleno, a starost Aračke crkve, prema istorijskih podacima, ne može pouzdano da se utvrdi.
- Osnova ove impozantne crkve kao i prostorni raspored karakterističan za franjevačke crkve u prelaznoj varijanti romanogotičkog stila upućuju na mogućnost da je građena krajem 12. ili početkom 13. veka. O monumentalnim pretenzijama graditelja svedoče korišćeni materijali- tesani kamen, mermer, tesanik i opeka - kažu u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin.
Danas je sačuvala vrlo malo od svog izvornog izgleda. U pljačkaškim pohodima Osmanlija nekoliko puta je razarana, a spaljena 1551. godine. Od početka 18. veka po odlasku Turaka iz Banata, ostala je u ruševinama i ostavljena u stanju u kakvom je danas.
- Prilikom iskopavanja 1879. godine u Arači je otkrivena nadgrobna ploča sa predstavom svetitelja i donatora, ukrašena tročlanom prepletnom trakom, koja datira iz 12. veka. Novija arheološka istraživanja potvrđuju da su uz crkvu sa severne strane postojali konaci i mnogobrojni grobovi - kažu u zrenjaninskom Zavodu.
Foto: V. N.
U posedu Arače najduže su bili Ugari. Kralj Žigmund II je za specijalne zasluge 1407. ovu znamenitu svetinju darovao despotu Stefanu Lazareviću, a kasnije je nasledio despot Đurađ Branković. Njenu obnovu od 1970. do 1978. godine i konzervatorsko-restauratorske vodio je Zavod za zaštitu spomenika kulture u Novom Sadu. Arheološke i konzervatorske radove je nastavio Muzej Vojvodine i Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture u okviru prekogranične saradnje Mađarska-Srbija.
Arača je od 1948. godine spomenik kulture od posebnog značaja.
Strma stena i pećina na Kablaru bile su mesto na kom je deo svojih isposničkih dana proveo Sveti Sava, a 1939. godine u čast ovog sveca tu je podignuta crkva. Do nje se može doći samo peške, uzanim šumskim putem
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Strma stena i pećina na Kablaru bile su mesto na kom je deo svojih isposničkih dana proveo Sveti Sava, a 1939. godine u čast ovog sveca tu je podignuta crkva. Do nje se može doći samo peške, uzanim šumskim putem
Glavni urednik Informera poručio je da su Savo Manojlović, njegov pokret Kreni-promeni i blokaderi direktno odgovorni za samoubistvo policajca Vasilija Lalovića iz Priboja.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević čestitao je svim odbornicima SO Pljevlja koji su danas glasali za odluku o poništavanju priznanja tzv. države Kosovo.
Vukola Tomović, vlasnik jedne od vikendica na jezeru Gazivode, čije je rušenje danas počelo po nalogu preduzeća Ibar - Lepenac, izjavio je da je rešenje o rušenju objekta dobio 3. jula i da on drugi dom nema.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Adnan Lokvančić, koji je osumnjičen za nezapamćen zločin u naselju Hrasnica kada je lopatom usmrtio majku i brata, a potom majci odrubio glavu, prebačen je u Pritvorsku jedinicu KPZ Igman gde se nalazi pod strogim nadzorom.
Dino Ibrahimović, navodni član "škaljarskog klana", pravnosnažno je osuđen na kaznu od 16 godina zatvora zbog ubistva pripadnika istog klana Edmonda Mustafe, kao i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici policije danas su uhapsili Z. S. zbog sumnje da je pozivao na nacionalnu, rasnu i versku mržnju.
Pripadnici poicije, Uprave kriminalističke policije, Službe za borbu protiv droga, zaplenili su oko 10 kilograma kokaina i tri kilograma heroina i uhapsili osumnjičenog za prodaju droge.
Na graničnom prelazu Bajakovo carinici su sprečili pokušaj šverca 240.000 cigareta, a Srbin koji je upravljao teretnim vozilom imao je deklaraciju na prevoz majoneza, senfa i umaka.
Kineska obalska straža (CCG) objavila je snimak dramatičnog sukoba sa filipinskim vojnicima kod spornog grebena Renaj Đao u Južnom kineskom moru, posle kojeg su Peking i Manila međusobno pozvali ambasadore na razgovor.
Tanker „Gas Lisbon“, koji je sa više od 3.790 tona propana plovio ka ukrajinskoj luci Reni, pogođen je tokom noći u Crnom moru, oko 20 nautičkih milja od rumunske obale.
Premijer Mađarske Peter Mađar javno je preuzeo odgovornost za propali pokušaj da šahovsku legendu Judit Polgar postavi na mesto predsednice države, priznajući da je njenu kandidaturu objavio prebrzo i da je sopstvenim komunikacionim greškama doprineo tome da ona odbije funkciju.
Treći toplotni talas ovog leta zahvatiće danas veći deo Španije i trajaće do četvrtka, a temperatura bi u pojedinim delovima zemlje mogla da dostigne ili premaši 44 stepena Celzijusa, saopštila je Državna meteorološka agencija (Aemet).
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Ako želite jednostavan i prirodan način da posvetite pažnju svojoj koži, moguće je da se rešenje već krije u vašoj kuhinji. Ova domaća "botoks krema" priprema se od lako dostupnih sastojaka koje mnogi već imaju kod kuće.
Veštačka inteligencija koja pamti korisnike donosi više pogodnosti, ali otvara i potpuno novu vrstu rizika. Umesto da pokušaju da probiju zaštitu sistema, hakeri sada traže način da promene ono što AI smatra istinom.
Njujorški profesor ekonomije Nurijel Rubini, poznat kao Dr. Propast zbog svojih često mračnih projekcija, izneo je neuobičajeno optimističnu prognozu o uticaju veštačke inteligencije koja bi, prema njegovom mišljenju, mogla da donese globalni ekonomski rast od čak 10 odsto.
Žene s pegicama na licu dele se u dve grupe, one koje ih mrze i one koje ih obožavaju. Dok jedne biraju da ih prihvate i smatraju ih šarmantnim znakom lepote, pa čak žele da ih istaknu, druge bi želele da nestanu što pre.
Folk pevač Darko Lazić našao se u centru nezapamćenog skandala nakon što je isplivala fotografija na kojoj pozira sa Albankom i šalje pozdrave takozvanoj "Velikoj Albaniji".
Folker Darko Lazić oglasio se nakon što je isplivala njegova skandalozna fotografija na kojoj je pozirao sa jednom Albankom uz pozdrav tzv. "Velikoj Albaniji".
Bivša prijateljica Stanije Dobrojević Tamara Radoman došla je sinoć u Šimanovce kako bi podržala Anitu Stanojlović, pa progovorila i o svom odnosu sa starletom i Asminom Durdžićem.
Pojedine estradne ličnosti iza sebe nose priče ispunjene velikom tugom, kao što je gubitak deteta. Među njima su Mirko Kodić, Milić Vukašinović, Žika Todorović kao i Eva Ras.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.