Centralna banka je donela propise koji se primenjuju u poslednje dve godine, novina je da za rate od 1. januara postoji rok od 6 godina, umesto dosadašnjih 7, odnosno 8
Kredite koje uzmete od prvog januara sledeće godine, imaće kraći rok otplate, odnosno najviše šest godina, a to je u skladu sa propisima Narodne banke Srbije (NBS) s kraja 2018. godine.
Rok za vraćanje potrošačkih i keš kredita koje će banke građanima odobriti počev od januara biće najviše šest godina, kao što je i predviđeno tim propisima. Ovi rokovi se, kako je potvrđeno u centralnoj banci, neće menjati bez obzira što je NBS u julu, građanima koji imaju kredite omogućila da se rokovi za otplatu produže za dve godine.
- Narodna banka Srbije je u decembru 2018. usvojila set mera u cilju podsticanja prakse održivog kreditiranja stanovništva, reagujući na, tada identifikovanu, sve učestaliju pojavu nenamenskog neobezbeđenog kreditiranja stanovništva po neopravdano dugim rokovima. Podsećamo da je primarni cilj ovih mera bilo sprečavanje negativnih posledica po građane i po finansijsku stabilnost u Srbiji, ukoliko bi se kroz stvaranje novih problematičnih kredita materijalizovali rizici svojstveni nekontrolisanom nenamenskom kreditiranju stanovništva na rokove koji nisu u skladu s rizičnošću ove vrste proizvoda - rečeno je iz NBS.
Podsećaju da je kako bi se ostvario željeni cilj, bez značajnog uticaja na tržište kredita, tada propisano fazno smanjivanje prihvatljivih rokova: za kredite odobrene u toku 2019. godine - osam godina, u toku 2020. godine - sedam godina i kredite odobrene počev od 1. januara 2021. godine - šest godina.
Foto: Tanjug/Rade Prelić
- Stim u vezi, propisani su prihvatljivi rokovi za odobravanje potrošačkih, gotovinskih i drugih kredita odobrenih stanovništvu (koji nisu stambeni krediti niti minusi po tekućem računu) na koje banka te kredite može odobriti bez uticaja na kapital. Кako bi se ostvario željeni cilj, bez značajnog uticaja na tržište kredita, propisano je fazno smanjivanje prihvatljivih rokova.
Izuzetak su potrošački krediti za kupovinu motornih vozila za koje nije predviđeno fazno godišnje snižavanje roka otplate, i od 1. januara 2019. godine prihvatljiva ročnost tih kredita je do osam godina.
- Ovakvim regulatornim rešenjima podstaknuto je oprezno preuzimanje rizika od strane banaka njihovim usmeravanjem na održivo kreditiranje i izbegavanje prekomerne izloženosti određenim vrstama kreditnih proizvoda, i to bez uvođenja administrativne mere zabrane pojedinih vidova kreditiranja - navode u centralnoj banci.
Kako podsećaju, u julu ove godine izvršena su određena prilagođavanja pomenutih mera, kako bi se uvažile okolnosti izazvane pandemijom COVID-19.
Ne urušavajući smisao i idejni koncept s razlogom usvojenih propisa otvorene su dodatne mogućnosti bankama da u toku ove i naredne godine dužnicima koji su se zadužili pre nastupanja vanrednih okolnosti ponude adekvatne olakšice u vezi sa otplatom potrošačkih, gotovinskih i ostalih kredita odobrenih do 18. marta 2020. godine (refinansiranje ili promenu datuma dospeća poslednje rate pod određenim uslovima), a da to ne utiče na kapital banke, što je opredeljeno time da su nakon tog dana i dužnik i banka upoznati sa okolnostima u vezi s pandemijom i vanrednim stanjem, pa su mogli da procene mogućnost izmirivanja novih obaveza u postojećim okolnostima.
- Naime, smatramo da je trenutna kriza razlog više da se novi krediti odobravaju u skladu s propisanom dinamikom snižavanja ročnosti i da je ograničenje maksimalne ročnosti na način kako je to predviđeno propisima usvojenim u decembru 2018. godine jedan od delotvornih mehanizama za sprečavanje prezaduženosti građana i nastanka novih problematičnih kredita u ovom segmentu kreditiranja.
Pri tome, treba imati u vidu da je svako kreditiranje na duže rokove od propisanih i dalje dozvoljeno ako banka nakon toga održava odgovarajući nivo kapitala, odnosno ako u svakom trenutku ima dovoljno sopstvenih sredstava za ispunjenje svih regulatornih zahteva - ističu u banci.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Nacionalnom dnevniku TV Pink, gde je govorio o najvažnijim političkim, ekonomskim i bezbednosnim temama.
Zoran Panović, programski direktor Demostata, nekadašnji glavni urednik Danasa, srušio je blokaderski mit o izolovanosti predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
U programu blokaderske N1 došlo je do neočekivanog obrta. Tajkun i okoreli opozicionar Dragan Đilas javno je priznao da je nebitan i da se jedino ceni predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Nedim Sejdinović, blokaderski propagandista i pajtos Dinka Gruhonjića, čoveka koji podržava udar na našu zemlju, podržao je blokadersku profesorku Mariju Vasić, koja je nedavno najstrašnije izvređala vernike, koji su čekali u redu kako bi celivali Pojas Presvete Bogorodice.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Lazar Knežević (21) i Nikolina Pešić (21) iz Šipova poginuli su, dok je Mladen Marković (27) poveđen u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila, 9. juna 2024. godine kod Šipova.
Na internetu je objavljen video zapis snimljen neposredno pre saobraćajne nesreće u kojoj su u subotu život izgubile dve osobe, preneo je Jutarnji list.
U banjalučkom naselju Lauš uhapšen je muškarac zbog sumnje na nasilje u porodici, nakon što su građani prijavili uznemirujući incident u kojem je vezao svog sina za banderu.
Američko ratno vazduhoplovstvo zatražilo je 2,2 milijarde dolara za proizvodnju novog "aviona sudnjeg dana", proizlazi iz uvida Sputnjika u budžetsku dokumentaciju agencije.
Američki vojni helikopter AH-64 Apač srušio se u blizini Ormuskog moreuza i dva člana posade bezbedno su spasena, preneli su izvori upoznati sa incidentom.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Srpska srednjovekovna tradicija puna je običaja koji bi u savremenom svetu bili potpuno neprihvatljivi, a mnogi od tih običaja prikazani su u našim fimovima i serijama.
Ako želite da znate kako nešto funkcioniše u avionu, pitajte stjuardesu. One već dovoljno dugo lete da znaju sve trikove i savete koji olakšavaju ovo iskustvo.
Nataša Bekvalac nije krila kakav tip muškarca je privlači, ističući da prednost daje krupnijim i mlađim muškarcima, kao i da pristaje na vezu na jednu noć!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.