Brojni klijenti koji su iskoristili pogodnost plaćanja karticama na rate bez kamate bili su šokirani kada su shvatili da im banka uz svaku ratu naplati i naknadu koja se kreće od 50 pa do 200 dinara
Plaćanje karticama na rate bez kamate, koje u ponudi ima većina banaka, obradovalo je mnoge potrošače, sve dok nisu shvatili da ih ova pogodnost košta.
Brojni klijenti bili su šokirani kada su shvatili da im banka uz svaku ratu naplati i naknadu koja se kreće od 50 pa do 200 dinara. Prema rečima stručnjaka, na ovaj način banke krše Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o oglašavanju, jer reklamiraju kreditne kartice kojima plaćate beskamatno, ali vam ipak naplaćuje dodatne troškove, za koje nemaju opravdanje!
Naš čitalac Gojko Petronijević iz Novog Sada jedan je od brojnih koji su nam se javili zbog pomenute naknade koju im je banka naplatila.
Više nego kamata
Ja sam na 8.000, koliko košta kosilica, dao još 1.200 dinara, što je 15 odsto, što je više nego bilo koja kamata na kredit
Gojko Petronijević
- Kupio sam kosilicu za travu kreditnom karticom i razdelio plaćanje na šest mesečnih rata, jer su mi rekli da je to beskamatno. Do sada nisam koristio kreditne kartice upravo zbog velikih kamatnih stopa i mislio sam da je "čist račun duga ljubav". Da nije trebalo ni sad da verujem bankama i njihovim uslugama, pokazalo se kada sam shvatio da meni uz svaku ratu skidaju još po 200 dinara - priča ovaj ogorčeni kupac, kome su u banci rekli da je reč o naknadi za aktivno zaduženje, koje mu nije bilo predočeno.
- Dakle, ja sam na 8.000, koliko košta kosilica, dao još 1.200 dinara, što je 15 odsto, što je više nego bilo koja kamata na kredit.
Nije šija nego vrat
Ekonomista Ljubodrag Savić kaže za Zaštitnik potrošača da su banke dužne da obaveste svoje klijente kakve naknade im naplaćuju, a ne da im kamatu naplaćuju po principu "nije šija, nego vrat".
- Ovo je skandalozno ponašanje banaka i tome mora da se stane na put. Građanima bi trebalo da bude jasno da banke žele da zarade i da ne postoji nijedna besplatna usluga, ali bi one, s druge strane, morale da jasno naglase šta ljudima naplaćuju. To da li će kamatu da nazovu naknadom, dodatnim troškom ili kamatnom masom, to potrošače ne treba da zanima. Ono što je svim klijentima važno jeste koliko novca će da potroše. Zbog toga svaka ponuda banke treba da bude transparentna, jer se u suprotnom radi o klasičnoj obmani potrošača - kaže Savić.
Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača kaže da je upoznat sa ovim problemom i da je i sam upao u bankarsku zamku kada mu je banka naplaćivala dodatni trošak kada je koristio beskamatno plaćanje na rate.
- Banke očigledno hrane gnev ljudi! Konkretno, građani moraju da shvate da za ovo postoje elementi obmanjujuće poslovne prakse, a pošto se i reklamiraju da je beskamatno, onda i prevarnog oglašavanja. Zbog toga bi trebalo da reaguje Narodna banka Srbije i da uvede sankcije bankama koje ovako posluju. Znači banke krše Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o oglašavanju. Tu bi Tržišna inspekcija morala odmah da reaguje i kazni banke koje ovako posluju - smatra Nikolić.
On dodaje da bi pod hitno trebalo da se pooštre propisi koji se tiču oglašavanja i da, ukoliko banke već naplaćuju neke naknade za plaćanje karticom na rate, trebalo bi to jasno da naglase na svom sajtu ili da pošalju obaveštenje klijentima.
- Da stvar bude gora, banke koriste i potrošačke navike kako bi od svojih klijenata uzeli što više novca. Ukoliko već uvode neke troškove, moraju da nađu način da obaveste svoje klijente, jer to nije mali trošak. Vi ćete proizvod platiti i 20 odsto skuplje - dodaje on.
NBS: Najviše pritužbi na banke zbog kredita
U prvih šest meseci ove godine u Srbiji rešene su 1.393 pritužbe korisnika finansijskih usluga, od čega se najviše njih, 62,3 odsto, odnosilo na postupanje banaka, a 37,3 odsto na društva za osiguranje, navodi se u izveštaju Narodne banke Srbije (NBS).
Ostale pritužbe ticale su se davalaca finansijskog lizinga, njih 0,2 odsto, a po 0,1 odsto se odnosilo na postupanje platnih institucija i društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima.
Kada je reč o pritužbama na banke, rešeno je njih 868, a korisnici su se, prema izveštaju NBS, na banke najviše žalili zbog njihovog postupanja oko kredita, 58,8 odsto, zatim platnih računa i usluga, 24 odsto, te platnih kartica, 13,2 odsto pritužbi.
U istom periodu rešeno je 519 pritužbi korisnika na postupanje društava za osiguranje, a najveći broj ovih pritužbi se odnosio na autoodgovornost - 35,6 odsto i osiguranje od posledica nesrećnog slučaja - 19,7 odsto.
Iz Narodne banke podsećaju da je postupak zaštite prava pred NBS potpuno besplatan, pošto ni finansijska institucija na koju se klijent žali ni Narodna banka ne naplaćuju naknade niti bilo kakve druge troškove za postupanje po prigovorima, pritužbama ili predlozima za posredovanje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je došao u Policijsku stanicu Voždovac kako bi, u svojstvu oštećenog, dao izjavu povodom nasilnog upada u prostorije Informera 26. oktobra.
Pod parolama borbe za budućnost, ponovo se otvara pitanje političke pozadine pojedinaca koji dobijaju važne funkcije. Objava na društvenoj mreži Iks, skrenula je pažnju na izbor Maria Reljanovića za narodnog poslanika i njegove veze sa NVO i Demokratskom strankom.
Međunarodna konzervativna organizacija CPAC (Conservative Political Action Conference) saopštila je da će prva konferencija CPAC Balkans biti održana u januaru 2027. godine u Beogradu, a najavljeno je i učešće Aleksandra Vučića.
Nova kolumna Nebojše Bakareca, poslanik i član predsedništva SNS, govori o pismenosti ljudi koji vode profil na društvenim mrežama "Studenti u blokadi".
Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković izjavila je za Novosadsku televiziju da se Srbija nalazi u političkoj situaciji kakvu, prema njenim rečima, do sada nije doživela, ukazujući na neizvesnost oko formiranja vlasti i donošenja političkih odluka.
Pitanje Kosova i Metohije postaje jedan od prvih velikih političkih izazova za novu vlast u Srbiji, a izjave predstavnika Studentske liste, Nenada Rašića i funkcionera Srpske liste otvorile su ozbiljnu raspravu o tome kako će i ko ubuduće predstavljati interese srpskog naroda.
Plavi tim odneo je pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u Exatlonu, najvećem sportskom rijalitiju, koji se emituje na Informer TV, nakon uzbudljivog nadmetanja na poligonu Podmornica.
Muškarac D. Z. (29) iz Kaknja, uhapšen je nakon što je 12. novembra oko 16.45 sati, na području Ponijera pucao iz vatrenog oružja iz vozila u pokretu, i to u pravcu pasa lutalica.
Policija u Kraljevu, u saradnji sa policijskim upravama u Nišu i Novom Pazaru, uhapsila je B. S. (54) iz Niša zbog sumnje da je izvršio krivično delo teška krađa, kao i D. X. (54) iz Raške, koji se sumnjiči da mu je pomagao u izvršenju ovog krivičnog dela.
Kina je razvila ogromnu mrežu za prikupljanje obaveštajnih podataka i pribavljanje zapadne tehnologije, koja obuhvata državne službe, privatne kompanije, hakere i akademske institucije.
Predsednici Rusije i Sjedinjenih Američkih Država Vladimir Putin i Donald Tramp, kao i kineski lider Si Đinping, održaće 19. novembra zajednički sastanak u kineskom gradu Šenženu, potvrdio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Ova kremasta salata od pečenih paprika, fete, jaja i hrskave slanine priprema se brzo i jednostavno, a ukusom može da parira i mnogo složenijim predjelima.
Kada se bivša rijaliti učesnica Anita Stanojlović porodila, njena beba se susrela sa teškoćama u disanju, lekari su je stavili u inkubator, a sada se ponosna mama obratila svojoj naslednici.
Pevač Dado Polumenta i njegova supruga Ivona Polumenta obeležavaju deset godina ljubavi, a tim povodom Ivona se oglasila na društvenim mrežama i suprugu uputila emotivnu poruku.
Radnik sa jedne plaže u Budvi otkrio je kakvi su privatno Zdravko Čolić, Lepa Brena i pokojni Džej Ramadanovski, a posebno ga je iznenadila skromnost velike muzičke zvezde.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.