EKSKLUZIVNO! ŽELJKO JOKSIMOVIĆ: Film "Toma" je neka vrsta ANTIDEPRESIVA! Boemi su IZUMRLI sa pojavom mobilnih telefona i društvenih mreža
Podeli vest
Željko Joksimović, kantautor, kompozitor, pevač , ekskluzivno za Informer govori o stvaranju vanvremenske muzike za film "Toma"
Činilo se da o Željku Joksimoviću znamo skoro sve. Tiražni pevač i kompozitor koji puni najveće hale i dvorane širom regiona. Evropski muzički stvaralac koji je svojom muzikom izbrisao sve granice. Željko koji je vlasnik i koji je osmislio novu televizijsku stanicu koja je uspešno u naš medijski prostor vratila uljudni, pametni, aktuelni, estetski uravnoteženi televizijski program K1 TV... I ranije je bio autor muzike za filmove i serije, ali, čini se, nikada kao do sada široki auditorijum nije postao svestan darovitosti ovog umetnika, kako je to kroz muziku koju je komponovao za gledani film o legendarnom Tomi Zdravkoviću.
Rekord gledanosti srpskog filma u hrvatskim bioskopima u prvom vikendu 2011. godine postavila je ‘Parada’ Srđana Dragojevića, a ‘Toma’ je uspostavio novi.
26.10.2021
13:14
Film "Toma" u bioskopima pogledalo je preko pola miliona gledalaca. Zanimaju me vaši utisci, baš vaši lično. Šta osećate posle jednog završenog projekta, koji kao da je izazvao katarzične emocije među građanima Srbije?
Ljubav je, tada, u Tomino vreme bila važna informacija. Danas, nažalost, nije
- Osećam neverovatno zadovoljstvo, jer mislim da smo uradili ono najteže u svakom umetničkom poduhvatu. Naveli smo ljude da osećaju, i to da osećaju bez ikakve rezerve, svakim delićem duše, neprikriveno, javno, i čini mi se da se lepša stvar na tom našem filmskom nebu odavno nije desila. "Toma" je neka naša verzija onih starih dobrih holivudskih filmova, poput "Ljubavne priče", ili "Priče sa zapadne strane", koje smo svi gledali sa maramicama u rukama. A to je sve bilo moguće zato što je čitav Tomin život ništa drugo nego jedna velika ljubav, često nesrećna i neuzvraćena, ali neprekidna, ljubav koja je u sebi imala snagu da stvara, neke od naših najlepših pesama. I od same ideje o filmu, to nas je vodilo, a Dragan Bjelogrlić je to uspeo i da snimi.
U kom god društvu da se nađete, privatno, ili među kolegama na poslu, svi pričaju o filmu „Toma“, i kako su plakali skoro tokom celog filma. Ovih dana „Toma“ je sociološki fenomen. Zašto je tako?
- Deo toga svakako je do pandemije i svojevrsnog samozaključavanja svakog od nas, koje je ona izazvala. U strahu, a on jeste bio dominantan, ljudi se uvlače nekako u sebe, gledaju da ograniče ne samo susrete, nego i emocije, pokušavaju da se odvoje od svega, pa i od sopstvenih osećanja. I "Toma" je uspeo da sve to skriveno pronađe, da ga izvuče iz nas i da nam pokaže da nije ni trebalo da skrivamo. Lepa stvar je osećati, i potrebno nam je. Takođe, "Toma" je i neka vrsta iznenadnog bljeska one prošlosti u kojoj smo uživali, koja je bila bezbrižnija, svakako sporija od ove današnje užurbane ludnice, i u kojoj je postojao mnogo veći prostor za te obične ljudske stvari, kakve su i ljubav, patnja zbog njene neuzvraćenosti, radost koja nastaje kada se ona pronađe, pesme koje se zbog nje pišu. Ljubav je, tada, bila važna informacija. Danas, nažalost, nije. Sve je manje vremena za nju, i naravno da plačemo kada se toga setimo. Opet, jako je važno što je film tu informaciju, taj osećaj, vratio na scenu, i omogućio da ona opet zaživi.
U Grčkoj mi se misli slože, osećanja smire
Kako provodite slobodno vreme, šta vas opušta?
- Opušta me Grčka. Atina, more. Tu mi se misli slože, osećanja smire, telo opusti, iz čega, obično nastane neki novi projekat.
Za film o legendi narodne muzike, takođe je vezano nekoliko fenomena. Publika se u stotinama hiljada vratila u bioskope, „lošu energiju svakodnevice“, kako ste nedavno rekli, zamenila je drugačija – nežnost, note, okupljenost oko „malih - velikih stvari koje čine dušu“, što behu vaše reči, „eksplodirao“ je novi hit koji svi pevaju - vaša "Ponoć"...
- "Toma" je svima nama, i onima koji su ga stvarali, i onima koji ga gledaju, omogućio da se oslobodimo anksioznosti, on je neka vrsta miorelaksanta, antidepresiva, jer omogućava to tako važno oslobađanje emocija, pročišćenje i, kako ste rekli, katarzu. Po to ljudi idu u bioskop, po ta dva i po sata pražnjenja, koje je, opet, moguće jer je "Toma" sniman na isti način na koji se i gleda. Emocijom, dušom, bez rezervi.
Neki gledaoci, ali i ljudi iz struke, tvrde da su dometi filma „Toma“ regionalni. Šta vi mislite?
- Toma Zdravković je bio jugoslovenski pevač, i umro je u vreme kada je i Jugoslavija umrla. Naravno da ne postoji razlog da i danas ne bude isto onoliko dragi gost u celom regionu, koliko je bio i dok je bio živ. I čvrsto verujem da će odziv, u svim bivšim jugoslovenskim republikama, danas državama, biti isti kao i u Srbiji.
Ništa kada je reč o "Tomi" nije bilo uobičajeno, pa ni muzika. Znali smo, da moramo da damo sve ono što imamo, svaku strunu svoje emocije, da nema mesta za pretvaranje, laž, otaljavanje, i da će film, sve sa muzikom, biti uspešan onoliko koliko mi, stvaraoci, budemo iskreni. Sva magija je u tome
Morate nam ispričati magiju kako je nastala kompozicija „Ponoć“. Koje muze su vas posetile dok ste stvarali, izgleda, vanvremensku numeru?
- Ništa kada je reč o "Tomi" nije bilo uobičajeno, pa ni muzika. Prosto, znali smo, od početka, da moramo da damo sve ono što imamo, svaku strunu svoje emocije, da nema mesta za pretvaranje, laž, otaljavanje, i da će film, sve sa muzikom, biti uspešan onoliko koliko mi, stvaraoci, budemo iskreni dok sve to snimamo. I sva magija je u tome. U iskrenosti, u toj ljubavi prema onome što radimo. Toma je, uostalom, na isti način stvarao svoju muziku.
Svima se čini kao da oduvek znaju ovu pesmu, radili ste je telefonom sa Predragom Živkovićem Tozovcem, zvuči kao da je Toma oživeo, uzeo olovku i papir i seo za klavir. Muzika je magija, u njoj se mešaju epohe, ljudske duše prožimaju... Koji je razlog da muzika bude vaše glavno zanimanje, kada se uveliko pokazalo da ste sposobni i talentovani za toliko toga?
- Puštao sam je Tozovcu, preko telefona, jer sam znao da je taj dragi čovek, koji nas je u međuvremenu napustio, ona adresa, jedina, sa koje može da stigne taj neki befel, da "Ponoć" vredi i Tome, i cele te epohe. I dao ga je, beskrajno sam mu zbog toga zahvalan, jer sam znao, posle toga, da ćemo uspeti, da smo dotakli samu srž tog vremena, da smo mu uhvatili dušu, i da možemo, slobodno, da je podelimo sa svima. A kada je reč o mom glavnom zanimanju, ono je, na neki način, izabralo mene, koliko i ja njega. I osećam se, zbog toga, i privilegovano, i posvećeno, jer sam dobio nešto što se ne dobija ni često, ni lako. Posle toga, sve što sam radio, bilo je vezano, izviralo je, iz tog osnovnog, iz muzike. Iz njenog ritma, iz njene emocije.
Znate li umetnika „ s dušom“ koji nije poročan? Da li umetnici mogu da budu trezvenjaci i imaju „ono malo duše“? Da li isparenja alkohola, droga, cigareta, grozničavi zvuk kotrljanja kuglice na ruletu, promiskuitetnost, moraju biti cena?
- Ne moraju, naravno, sve zavisi od niza, verovatno, sasvim slučajnih okolnosti, koje neke odvedu na put na kojem sami sebe povređuju, a neke ne. Toma je bio od ovih prvih, non-stop na tom auto-putu samopovređivanja, bez ikakvih kočnica. Opet, deo njegovog stvaralaštva, sasvim sigurno možemo da pripišemo toj posvećenosti nanošenju štete samom sebi. Paradoksalno je što je ta, iz bola isceđena umetnost, tolikima donela radost.
Puštao sam je Tozovcu, preko telefona, jer sam znao da je taj dragi čovek, koji nas je u međuvremenu napustio, ona adresa, jedina, sa koje može da stigne taj neki befel, da "Ponoć" vredi i Tome, i cele te epohe
Milan Vlajčić, filmski kritičar govoreći o Tomi Zdravkoviću u filmu kaže: Pozivanje zbog svega toga (poroka) na tradiciju boemije je prozirna samoobmana, vreme autentične boemije je davno prohujalo, ostao je samo nemar prema sebi i bližnjima. Njegove čuvene pesme poput „Dotako sam dno života“, i sličnih, o tome dovoljno govore. Da li postoji boemija ili je ostala samo trka za novcem, komercijalnim uspehom?
- Mislim da su boemi izumrli sa pojavom mobilnih telefona i društvenih mreža. Možete li zamisliti Đuru Jakšića, kako pije i piše stihove, a neprestano mu zvoni mobilni, stižu mu poruke. Nemoguće. Nove tehnologije su nas, nekako, izmestile, sa onih uobičajenih mesta na kojima smo komunicirali i sa drugima i sami sa sobom. Nemoguće je biti boem na tviteru, ili fejsbuku. A oni jesu zamenili taj socijalni, kafanski život, onaj koji je podrazumevao razmenu informacija, i osećanja, zbog čega su kafane, s pravom, doživljavane kao socijalne ustanove. Niko tako ne može da doživi instagram, ili bilo koju drugu društvenu mrežu. Nepovratno je otišlo, to, čega se tako rado sećamo.
Gde vi vidite „ono malo duše“ u profesionalnom radu, ako zanemarimo za trenutak priču o filmu "Toma"?
- Ja sam jedan od onih srećnih, koji rade baš ono što vole. Tako da duše, u tom mom poslu, nikada ne fali. Bez nje ne bih ni radio. Bilo šta.
Da li ste postigli sve? Jeste li ambiciozni; šta je sledeće?
- Sledeće je isto ono što je bilo i prvo. Takmičenje sa samim sobom. Pokušaj da budeš bolji, od prethodnog sebe, da napraviš još bolju pesmu, od one koju si tek napravio, da pomeriš, ponovo, sopstvene granice. Čitav život to radim, i tako ću i da nastavim.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rekord gledanosti srpskog filma u hrvatskim bioskopima u prvom vikendu 2011. godine postavila je ‘Parada’ Srđana Dragojevića, a ‘Toma’ je uspostavio novi.
Advokatica Zora Dobričanin, koja zastupa porodice žrtava masakra u OŠ Vladislav Ribnikar čija se godišnjica obeležava na današnji dan, poručila je gostujući na Informer televiziji da ne odustaje od svoje teze po kojoj je zločin u Ribnikaru teroristički akt.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Na delu teritorije opštine Svrljig u naseljima Svrljig, Niševac i Merdželat, gde je usled obilnih padavina došlo do izlivanja bujičnih potoka proglašena je vanredna situacija.
Gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić zajedno sa prof. dr Vesnom Turkulov i Milanom Novakovićem danas jе bio gost porodice Petrović, Ivana, Vide i njihove šestogodišnje ćerke Jane.
General Milorad Stupar bio je gost emisije "Rat uživo" na Informer TV i govorio o Vojsci Srbije tokom vremena kad je Zdravko Ponoš bio načelnik Generalštaba.
Bojan Dimitrijević, istoričar sa Instituta za savremenu istoriju, bio je gost "Info dana" Informer televizije. On je analizirao takozvani "genocid" u Srebrenici.
Slobodan Dimitrijević iz Rusko-srpskog pokreta i doktor Radomir Milašinović, bivši dekan Fakulteta za bezbednost, gostovali su u emisiji "Info dan" na Informer TV i govorili o potencijalnom oružanom sukobu u Gruziji.
Slobodan Dimitrijević iz Rusko-srpskog pokreta i doktor Radomir Milašinović, bivši dekan Fakulteta za bezbednost, gostovali su u emisiji "Info dan" na Informer TV gde su komentarisali trenutnu situaciju u Gruziji, kao i zakon o nevladinim organizacijama u spomenutoj državi.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave Novi Pazar tragaju za nepoznatim počiniocima koji su jutros oko 8 sati u novopazarskom naselju Selakovac iz jednog kazina oteli oko 300.000 dinara.
Oko 14 časova voz koji saobraća na relaciji Čačak – Kraljevo udario je ženu koja je prelazila železničku prugu nanevši joj teške telesne povrede. Nezgoda se dolazila na železničkom prelazu u Baluzi.
U prostorijama Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, u prisustvu branioca, dana 03. 05. 2024. godine saslušan je K.N. (40), zbog postojanja osnova sumnje da je pokušao da izvršio krivično delo Razbojništvo.
Ruska vojska pobeđuje u ukrajinskom konfliktu, snage Kijeva su demoralizovane, a Zapad je preslab, navodi se u članku švajcarskog lista „Noje curher cajtung“.
Generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adanom Gebrejesus pozvao je danas države da pristanu na sporazum kako bi pomogle u borbi protiv budućih pandemija dok se pregovori približavaju krajnjem roku ovog meseca.
Predsednik Komisije Javne komore Ruske Federacije za pitanja suvereniteta Vladimir Rogov rekao je da je svest francuskog predsednika Emanuela Makrona zahvaćena „virusom Zelenskog”, čiji su simptomi mizantropija i agresivno ponašanje prema Rusiji.
Ruska vojska će bez osvrtanja na tuđe „mirovne konferencije“ nastaviti da čisti teritoriju od nacista i da vraća iskonske zemlje u sastav Rusije, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Domaćice širom Srbije tradicionalno farbaju vaskršnja jaja na Veliki petak. Prema narodnom verovanju, prvo jaje koje se farba za Vaskrs trebalo bi da bude crvene boje takozvana čuvarkuća, veruje se da čuvarkuća štiti domaćinstvo tokom cele godine, te da simbolizuje Isusovu krv i radost.
Parking mesto u blizini najvećeg parka u Amsterdamu, Vondel, prodaje se za gotovo pola miliona evra, što je rekordna cena za parking mesto u Holandiji.
Predsednica Komisije Ursula fon der Lajen je nagovestila da je zabrana TikToka u Evropskoj uniji opcija, tokom debate sinoć u Mastrihtu, na kojoj su učestvovali glavni kandidati stranaka za izbore u bloku 2024. godine.
Prošlogodišnji srpski predstavnik na "Evroviziji" Luke Black, odnosno Luka Ivanović, svojevremeno je objavio snimak u kom je otkrio svoju seksulanu orijentaciju.
Pevačica Dragica Radosavljević Cakana poštuje sve pravoslavne običaje koje je naučila još u rodnoj Kosovskoj Mitrovici, a Vaskrsa na Kosmetu seća se sa osmehom na licu.
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
Manastir Tronoša, sa hramom posvećenom Vavedenju Presvete Bogorodice, kroz svoju 700 godina dugu burnu istoriju delio je sudbinu sa svojim narodom, pa isto tako deli i viševekovni običaj prinošenja ratarskih sveća na Veliki četvrtak.
Bilo da za praznike putujete od severa ka jugu Srbije ili obrnuto, selo Stopanja, smešteno između Trstenika i Kruševca, vam je usput, a i ako nije, više je razloga da vas put ovuda nanese.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.