Istinita priča o Zoni Zamfirovoj nije ni nalik filmskoj! Pravi Mane izvršio samoubistvo, a evo šta se desilo sa pravom Zonom!
Podeli vest
Stevan Sremac priču o Zoni Zamfirovoj zapravo je čuo od Branislava Nušića koji se u Prištini družio sa čorbadžijom Zamfirom Kijametovićem, ocem prelepe Jevrosime, iz milošte zvane Zona.
Prava Zona Zamfirova bila je toliko lepa, da se o njoj pričalo širom Srbije. Dugo se čak i među učenim ljudima nije znalo da je Stevan Sremac svoje najbolje delo napisao na osnovu istinitog događaja koji se odigrao u Prištini krajem XIX veka.
Knjiga "Srbi na Kosovu i Metohiji u 20. i 21. veku" autora Dragoslava Ćetkovića predstavljena je prošle nedelje na skupu u ispunjenoj maloj sali Kolarčeve zadužbine.
Obostrane simpatije iz "Zone" nisu se ugasile ni 2003. godine dok su zajedno snimali film "Pljačka Trećeg rajha".
09.05.2024
13:56
Celu priču Sremac je čuo od Branislava Nušića, koji je 1895. bio srpski konzul u Prištini. Nušić se u ovom gradu družio sa viđenijim Srbima, a posebno sa čorbadžijom Zamfirom Kijametovićem, ocem trinaestoro dece, među kojima je bila Jevrosima. Otac ju je iz milošte zvao Zona.
Prema pisanju Nušića, kad je napunila šesnaest godina, Zoni nije bilo ravne po lepoti u Prištini i na daleko. Zapala je za oko svim momcima u ovom gradu, ali najviše Maksimu, sinu Koste Gapića, kujundžije. I ona je njega begenisala. Voleli su se i tu su ljubav kazivali samo pogledom kad bi s večeri on prolazio, a ona ga na kapidžiku očekivala.
Film "Toma" preti da skine sa trona "Zonu Zamfirovu"! Ljubavnu dramu Zdravka Šotre iz 2002. godine pogledalo je 1.080.857 gledalaca i od tada je najgledaniji srpski film, međutim kako stvari stoje to neće ostati zadugo.
03.12.2021
10:19
Foto: printscreen/youtube
Katarina Radivojević u filmu "Zona Zamfirova"
Cela Priština je to znala, pa je i pesma ispevana. Znali su to i roditelji Zonini i Maksimovi, i prećutno su to odobravali. Ali ubrzo dođe do svađe čorbadžije Zamfira i esnaflije Koste, u Kostinom dućanu.
Na početku je njihov razgovor bio sasvim bezazlen, kakav može biti između prijatelja, ali se sve više zaoštravao. Na kraju, pale su teške reči. Kosta poče da vređa Zamfira, a ovaj odgovori: "Zar da dam moje dete za tvojega sina. Daću gu rado za najsiromašnijeg momka, ali nikada za tvoga Maksima".
Posle ovoga Zona je tugovala, a Maksim smišljao osvetu. Sa drugom Zakom Škurtom izveo je otimanje devojke. U tadašnje vreme devojka kojoj bi se desilo tako nešto, nazivana je pobegulja. Za nju ali i za kuću iz koje dolazi to je bila velika bruka i sramota. Znao je to i Maksim. Dugo je "pucala" ova bruka po Prištini.
Foto: printscreen/youtube
Katarina Radivojević u filmu "Zona Zamfirova"
Posle dolaska iz Prištine jedne letnje večeri na Kalemegdanu Nušić je, u šetnji, sve ispričao Sremcu.
Jedan poznavalac Sremčevog dela napisao je da je Sremac slušao Nušićevu priču i zapisao je. Sremac se oduševio i zamolio prijatelja da mu dozvoli da obradi ovu priču. Jedini uslov koji je izrekao Nušić bio je da u delu ne spominje Prištinu, jer je u kući čorbadžije Zamfira mnogo dobrih kafa popio.
Naravno, Nušić nije želeo da još više osramoti svog dobrog prijatelja. Sremac je na to odgovorio da će Zonu osvesti u svoj lepi Niš gde je ni rođeni otac ne bi prepoznao. Tako je nastala jedna od najlepših Sremčevih pripovedaka iz starog Niša.
Foto: printscreen/youtube
Katarina Radivojević u filmu "Zona Zamfirova"
Na rukopisu "Zone Zamfirove" Sremac je radio od 1898. do 1903. godine. Pisac je ipak zamislio priču u kojoj se sve završava srećno. Čorbadžija Zamfir u njegovom romanu nije imao kud i posle podvale dao je kćer za Maneta. Ali u stvarnosti je bilo drugačije.
Posle bruke i sramote koju je porodici Zamfir priredio Maksim, Zona je ipak imala dosta prosaca. Ona je sve odbijala. Čorbadžija Zamfir na kraju je održao reč koju je dao u Kostinom dućanu. Zona se udala za siromašnog i lepog mladića, šnajdera Aleksu Grbića.
Mladi supružnici Aleksa i Zona preselili su se odmah u Prizren gde su izrodili tri sina i dve kćeri Dimitrija, Savu, Milku, Krstu i Danicu. Aleksa je nastradao1913. godine prilikom pobune Albanaca. Zona je potom sa porodicom prešla u Uroševac, a za vreme okupacije 1943. došla je u Beograd. Prvo se nastanila u Resniku, pa na Zvezdari i na kraju u 27. marta.
Foto: printscreen/youtube
Katarina Radivojević u filmu "Zona Zamfirova"
Istina o Sremčevoj "Zoni Zamfirovoj" nikada ne bi bila otkrivena da je njen brat Dragutin Kijametović sa kojim je ona živela do smrti, nije nagovorio da otkrije šta joj se dešavalo u Prištini, krajem prošlog veka. On je ponešto znao, ali mu je sestra u proleće 1952. ispričala sve. Zatim je pozvao Mišu Markovića, publicistu, da zapiše celu priču i sačuva je za buduća pokolenja.
Zona Kijametović imala je ukupno devet unuka i 14 praunučadi. Jedna od praunuka dobila je ime Zona.
Kujundžija Maksim Gapić, kod Sremca čapkun Mane, nije se oženio Zonom već Cincarkom Zatom. Ubio se kao stariji čovek pred rat. Stari čorbadžija Zamfir zbog bruke se preselio u Prokuplje, gde je i umro.
Foto: printscreen/youtube
Katarina Radivojević i Vojin Ćetković u filmu "Zona Zamfirova"
Zona je posle dosta selidbi na kraju ipak imala lepu starost. Umrla je 1952. u 75. godini, a sahranjena je na Novom groblju. Na njenom grobu i danas piše "Ovde počiva Zona Zamfirova".
Ne znamo da li je Sremac zaista znao šta se desilo sa pravim akterima njegovog romana. Iako je bio realista, odlučio se za srećan kraj. Ipak jednu stvar nije izmislio, niti je morao da menja, a to je lepota jedne devojke, Prištevke Jevrosime zvane Zona.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Knjiga "Srbi na Kosovu i Metohiji u 20. i 21. veku" autora Dragoslava Ćetkovića predstavljena je prošle nedelje na skupu u ispunjenoj maloj sali Kolarčeve zadužbine.
Indijska kompanija Reliance Industries, vlasnik najvećeg rafinerijskog kompleksa na planeti, obnovila je kupovinu ruske sirove nafte nakon kratkog zastoja.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je danas da su izbori za prištinski parlament koji se održavaju 28. decembra od presudnog značaja za opstanak srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i pozvao sve Srbe da podrže Srpsku listu.
Danica Vučenić, udarna pesnica tajkunske, antisrpske televizije N1 koja već duže od godinu dana otvoreno podržava rušenje Srbije na ulicama, sada je u programu uživo patosirala blokadere.
Ministar pravde Nenad Vujić oglasio se povodom postupanja predsednika Visokog saveta tužilaštva (VST) Branka Stamenkovića, istakavši kako to predstavlja otvoreno kršenje Zakona i Poslovnika o radu VST i nedopustiv čin institucionalne samovolje.
Udruženja za zaštitu potrošača već godinama upozoravaju na prevare u turizmu, ali turističke agencije i dalje nesmetano posluju, ostavljajući putnike bez novca, ali i onoga što je najvažnije, a to je zaštita.
Novo istraživanje naglašava da se Antarktik ne topi samo odozgo, pod uticajem zagrevanja atmosfere, već i odozdo, u kontaktu sa toplom dubokom morskom vodom.
Članovi Vlade saglasili su se na današnjoj sednici, da do kraja 2025. godine i u 2026. godini direktori zdravstenih ustanova, u kojima se sprovode poslovi u cilju smanjenja liste čekanja, donesu odluku o preraspodeli radnog vremena.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, danas oko 15 časova, na državnom putu Beograd - Čačak, presretačem su zaustavili pedesetčetvorogodišnjeg R.M. koji je vozilom "pežo 206" za samo dva minuta u više navrata izvršio preticanje ukupno šest vozila preko uzdužne neisprekidane linije čineći prekršaj nasilničke vožnje, a zatim se kretao brzinom od 107 kilometara na čas, na delu puta gde je ograničenje brzine 60 kilometara na čas.
Na deonici zlatiborske magistrale, u ataru sela Draglica, večeras je došlo do saobraćajne nezgode, u kojoj su, prema našim saznanjima, učestvovala dva automobila.
Na društvenim mrežama pojavio se snimak gde se predsednik Burkine Faso Ibrahim Traore na poseban način pozdravio sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u odnosu na druge važne ličnosti, koji je privukao veliku pažnju javnosti.
Iako danas u svetu besni više sukoba nego ikad od Drugog svetskog rata, na Filipinima postoji tradicija božićnog primirja u najdugotrajnijoj komunističkoj pobuni na svetu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar