OVO SU TAJNA DRUŠTVA KOJA VLADAJU SVETOM! Šokiraćete se kad čujete koje su poznate ličnosti bile u njima, ali njihov rad je već vekovima OBAVIJEN VELOM MISTERIJE!
Podeli vest
Privlačnost ovih društava leži na pola puta između njihove tajanstvenosti i legende, koja generacijama mami znatiželju radoznalih umova
Istorija svedoči o postojanju tajnih društava koja su vekovima cvetala, a među njihovim pripadnicima našli su se i najvažniji pojedinci svog vremena, poput raznih evropskih monarha, kao i državnika koji su osnovali Sjedinjene Američke Države, znanih i kao Očevi osnivači. Teorije zavere neizostavan su deo mitosa koji oličava ova društva, pa su Iluminati, na primer, povezivani sa izbijanjem Francuske revolucije i atentatom na američkog predsednika Džona F. Kenedija.
Na današnji dan, 1892. godine rođen je jedini srpski Nobelovac: Ivo Andrić. I dok se o njegovom stvaralaštvu govorilo širom sveta, njegov ljubavni život nije bio tako dobro poznat javnosti. Ipak, neke afere proslavljenog pisca nisu mogle da ostanu skrivene.
09.10.2019
13:05
Četiri takve organizacije se ističu po svojoj navodnoj moći i uticaju. Evo šta pouzdano znamo o njima sa istorijske tačke gledišta.
Vitezovi Templari
Vitezovi Templari su bili ratnici posvećeni zaštiti hodočasnika koji su se tokom Krstaških ratova otisnuli na put do Svete zemlje. Ovaj vojni red je osnovao francuski vitez Ig de Pejen 1118. pod nazivom Red siromašnih vitezova Hrista i Solomonovog hrama, sa središtem u Hramskoj gori, u Jerusalimu. Njihovi članovi su se zavetovali na doživotnu čednost, poslušnost i asketizam, a odrekli su se kockanja, alkohola i psovanja.
Vremenom su postali najimućnija i najveća vojna sila u Evropi, osnovavši banku koja je omogućila hodočasnicima da prilože svoj imetak dok su u domovini, a da ga potom unovče kada stignu u Svetu zemlju. Papskom bulom pape Inoćentija II 1139. je osnažen njihov uticaj, te više nisu morali da plaćaju porez i bili su odgovorni isključivo prema Svetoj stolici. Na vrhuncu svoje moći su posedovali ostrvo Kipar, flotu brodova i zajmili novac kraljevima, od kojih su ih neki prezirali.
Po završetku Krstaških ratova, vratili su se u Pariz, gde su se usredsredili na bankarstvo. Francuski kralj Filip IV je 13. oktobra 1307. uhapsio nekolicinu vitezova i podvrgao ih mučenju, nakon što su odbili da mu izdaju još jedan zajam novca. Prisiljeni mučenjem, vitezovi su dali lažne izjave o sopstvenoj homoseksualnosti i jeresu, a 1309. je naočigled Parižana na desetine Templara spaljeno na lomači zbog svojih navodnih zločina.
Pod pritiskom francuske krune, papa Kliment V je 1312. zvanično ukinio viteški red i razdelio njihov imetak. Kako je vreme prolazilo, izrodile su se glasine o tome da su Vitezovi Templari čuvali hrišćanske relikvije, poput Svetog grala ili Turinskog pokrova. Ove teorije zavere su ovekoveče u knjizi „Da Vinčijev kod" Dena Brauna.
Slobodno zidarstvo - Masonerija
Slobodno zidarstvo je utkano u tapiseriju američke istorije. Trinestorica od 39 potpisnika Ustava SAD su bili masoni - Džorž Vašington, Džejms Monro, Bendžamin Frenklin, Džon Henkok i Pol Rever, među najznačajnijima.
Poreklo samih masona seže u srednji vek, gde su sve zanatlije u Evropi imale sopstvene ensafe. Graditelji katedrala su zbog posla često putovali od mesta do mesta, a raspoznavali su se sada već poznatim simbolima - uglomerom i šestarom. Prvi put se spominju 1390. u jednom zapisu, ali je red kao takav osnovan 1717, kada su u Londonu četiri zasebne lože oformile jednu Veliku ložu Engleske. Masonerija se vrlo brzo proširila Evropom i američkim kolonijama.
Slobodno zidarstvo ne predstavlja veroispovest, mada se članovi podstiču na veru u Vrhovno biće, znano i kao Uzvišeni graditelj kosmosa. Zbog svojih tajnih rituala su došli u sukob sa katoličkom crkvom, koja ih je osudila nizom dekreta, počevši od 1738. Svoje dekrete je crkva opovrgnula 1985. zbog velikog broja katolika priključenih masonskom redu. Tajnovitost Slobodnog zidarstva je ulivala nepoverenje i građanima SAD, pa je svojevremeno osnovana protivmasonska politička partija.
Masoni postoje i danas. Oni ne vrbuju buduće članove, već im ovi sami prilaze, što je i osnova njihovog gesla „Sve što treba je da pitaš". Može im pristupiti svaki muškarac koji navrši 21 godinu, ukoliko bude prihvaćen, podrazumeva se. Ženama je, pak, otvoren pristup srodnom udruženju pod nazivom „Red istočne zvezde". Među slavnim imenima Slobodnog zidarstva su još i Volfgang Amadeus Mocart, Vinston Čerčil, Frenklin Delano Ruzvelt i glumac Džon Vejn, a kod nas Vuk Stefanović Karadžić i vojvoda Janko Katić.
Iluminati
Iluminate je osnovao profesor Adam Vajshaupt 1. maja 1776. u Bavariji, u želji da okrzne moć konzervativne katoličke crkve i bavarske monarhije. Zamisao je bila da se odbaci na stranu organizovana religija putem novog izdanka prosvetiteljstva zastupljenog u Evropi. Vajshaupt je, između ostalih, bio nadahnut i učenjem Isusovaca, Sedam mudraca, Kabale, a ponajviše masonima. Nastojao je da se infiltrira u njihove redove i regrutuje što više imućnih članova.
Pripadnici „Bavarskih iluminata" su bili poznati pod imenom Usavršeni (lat. perfectibilis). Bili su podeljeni u tri prstena na osnovu svoje rastuće moći, a pristupali su im članovi tadašnje društvene elite i plemstva, poput Johana Volfganga fon Getea, filozofa Johana Gotfrida fon Herdera i vojvode Ferdinanda od Brunsvika. Komunikacija među članovima je bila šifrovana, a svaki je nosio nadimak inspirisan antikom. Vajshaupt je, na primer, bio znan kao Spartak.
Snaga i uticaj Iluminata su cvetali sve dok im Karl Teodor, knez-izbornik Bavarske, nije došao glave, izdavši ukaz 1787. kojim se članstvo među Iluminatima kažnjavalo smrću. Nema dokaza da je ovo tajno društvo opstalo do danas, ali to nije sprečilo rađanje maštovite mitologije o njima, pa postoje teorije da su izazvali izbijanje Francuske revolucije i atentat na američkog predsednika Džona Kenedija. Iluminati su bili inspiracija Denu Braunu za knjigu „Anđeli i demoni", kao i Umbertu Eku za „Fukoovo klatno".
Lobanja i kosti - Bratstvo smrti
Ovaj tajni red je osnovan na Univerzitetu Jejl u SAD 1832. Osnivač je Vilijam Hantington Rasel, koji je bio nadahnut okultnim društvima u Nemačkoj. Njegov suosnivač jeste Alfonzo Taft, budući vojni ministar američkog predsednika Julisiza S. Granta, koji će im se, takođe, pridružiti. Nekoliko američkih predsednika je pored njega pristupilo bratstvu.
Svake godine se 15 apsolvenata na Jejlu vrbuje da pristupe društvu „Lobanje i kostiju". Iako se njihova imena javno obznane, nije poznato šta se zbiva na sastancima ovog društva u prostorija bez prozora koja nosi naziv Grobnica. Ovi sastanci se, inače, organizuju na svake dve nedelje. Svaki član bratstva se zavetuje na tajnost. Članovi su poznati kao patrijarsi, dok su oni koji tek prolaze inicijaciju vitezovi. Ljude van svog društva nazivaju varvarima.
Poznati članovi „Lobanje i kostiju" su predsednici Vilijam Hauard Taft, Džorž H. V. Buš, osnivač magazina „Tajms" Henri Lus, bivši državni sekretar SAD i predsednički kandidat Džon Keri, kao i mnogi drugi moćnici i pripadnici CIA.
U svom kontraverznom ekspozeu ''America's Secret Establishment'', Entoni Saton, ekonomista, istoričar i pisac, navodi da se „Bratstvo smrti" namerilo da zavede Novi svetski poredak, pozvavši se na brojne teorije zavere.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan, 1892. godine rođen je jedini srpski Nobelovac: Ivo Andrić. I dok se o njegovom stvaralaštvu govorilo širom sveta, njegov ljubavni život nije bio tako dobro poznat javnosti. Ipak, neke afere proslavljenog pisca nisu mogle da ostanu skrivene.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
Radi istinitog obaveštavanja javnosti, a povodom navoda objavljenih u pojedinim medijima, vd generalnog direktora "Teleoptik Žiroskopi“ Zoran Jarić istakao je da se dronovi “kamikaze” koje koristi Vojska Srbije proizvode u preduzećima Odbrambene industrije Srbije.
Vlada Srbije odlučila je na današnjoj sednici da rezervno snabdevanje električnom energijom krajnjih kupaca koji nemaju pravo na garantovano snabdevanje obavlja Akcionarsko društvo "Elektroprivreda Srbije" Beograd.
U Banjaluci je danas održan veliki narodni miting "Srpska te zove", na kojem je prisustvovala i predsednica Srpske stranke "Zavetnici" Milica Đurđević Stamenkovski.
Komandant Kfora general-major Ozkan Ulutaš prisustvovaće Danu visokih zvanica na združenoj taktičkoj vežbi Vojske Srbije ''Vihor 2024'' sutra na Privremenom poligonu na Pešteru, saopštio je danas portparol Kfora Salvatore Maskoli.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
Suđenje Zoranu Marjanoviću, koji je optužen za ubistvo supruge Jelene (33) 2. aprila 2016. godine na nasipu Crvenka u Borči, biće nastavljeno sutra u Višem sudu u Beogradu.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Posle gotovo godinu dana, u Prvom osnovnom sudu u Beogradu 13. marta održano je pripremno ročište u slučaju protiv okrivljenog N. Š. za krivično delo nanošenja teških telesnih povreda usled kojih je preminuo Zoran Nedeljković.
Fudbaleri Aston Vile posle drame i penala pobedili su Lil sa 4:3 i plasirali se u polufinale Lige konferencija, dok je Fiorentine tek u produžetku slomila Viktoriju Plzenj rezultatom 2:0.
Srpski reprezentativac u boksu Stefan Camović danas je ostvario prvu pobedu za nacionalni tim na Evropskom prvenstvu, pošto je u kategoriji do 60 kg savladao Azerbejdžanca Tajfura Alijeva rezultatom 4:1.
Francuski teniser Artur Fis igraće protiv Dušana Lajovića u četvrtfinalu ATP turnira u Barseloni, pošto je u meču osmine finala savladao Aleksa de Minora sa 2:0 (7:5, 6:2).
Ukrajinskim snagama ne ponestaje samo municije. Odlaganje zapadne pomoći znači i ponestajanje onog što je daleko teže nadoknaditi – morala potrebnog da se dobije bitka – a strahuje se čak da bi ukrajinska prva linija fronta mogla da se slomi već ovog leta.
Načelnik kenijske vojske, general Fransis Omondi Ogola, poginuo je nakon što se vojni helikopter srušio na zapadu zemlje, saopštio je predsednik Kenije.
Moskva neće unapred otkrivati uzvratne mere u slučaju konfiskovanja ruske imovine na Zapadu, ali ukoliko se to desi „neće ih štedeti“, izjavila je zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Folker Era Ojdanić već nekoliko godina ima kuću na crnogorskom primorju gde svake godine letuje, a svojevremeno je doživeo šok kada mu je nekretnina obijena.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.