Psiholog OTKLANJA NEDOUMICE oko POČETKA ŠKOLE - Samo smireno i bez straha!
Podeli vest
Najteže će opet biti prvacima, a kada su roditelji zbunjeni (kao što jesu), ništa manje ne možemo očekivati od naše dece, konstatuje psihoterapeut Tatjana Fridanovski Jovanović. Njen savet ukratko glasi - samo racionalno i bez panike, jer to lako može da se prenese na decu
Prisilni "raspust" od gotovo šest meseci bliži se kraju i deca ponovo kreću u školu, barem delimično, odnosno u kombinaciji sa nastavom na daljinu. Većini mališana nedostaje škola, pre svega zbog društva, ali ni škola više, ili barem do daljeg, neće izgledati kao pre epidemije. Najteže će opet biti prvacima, a kada su roditelji zbunjeni (kao što jesu), ništa manje ne možemo očekivati od naše dece, konstatuje psihoterapeut Tatjana Fridanovski Jovanović. Njen savet ukratko glasi - samo racionalno i bez straha, koji lako može da se prenese na decu.
- Najbitnije je da roditelji budu racionalni, da se ne prestraše, da izbegavaju tenzije, a to se odnosi pre svega na roditelje male dece, posebno prvaka koji nemaju nikakvo iskustvo sa školom. Što se tiče tinejdžera, srednjoškolaca, pitanje je koliko slušaju ili ne slušaju i koliko sve prođe kroz njih, a pitanje je i da li će (i u kojoj meri) ići u školu ili će imati onlajn nastavu - smatra psihoterapeut.
Foto: Shutterstock
Neophodnost učiteljice
Deci koja sada polaze u školu neophodno je da budu u kontaktu sa učiteljicom, smatra naša sagovornica.
- Zavisno od kvaliteta tog kontakta dete će prihvatiti školu kako treba. Ako ima dobar odnos sa učiteljicom, dopada mu se učiteljica, prihvatiće školu. Ako nema, ako se plaši, ako učiteljica deluje strogo, kruto, a dete dolazi iz sredine u kojoj to strogo i kruto nije postojalo, teško će se adaptirati na školu. Ali tu je šansa da se deci prepusti škola - smatra psihoterapeut.
U toj sveopštoj zbrci - šta virus jeste, a šta nije (simptomi su i kad nemate simptome), jedino što je racionalno jeste prati ruke i držati distancu, fizičku, naravno, ne socijalnu, dodaje naša sagovornica.
- I to je jedna igra reči koja ima jasan smisao do čega treba da se dođe - da deca u razmaku od metar i po do dva razgovaraju, igraju se, što je teško kad dete ima sedam godina i nije naviklo na takvu komunikaciju. Druga stvar je što mališani od sedam-osam godina bez odlaska u školu teško da mogu da shvate da treba da rade domaći i da nešto uče. Njima je škola mesto gde se radi, gde se dobijaju zadaci i virtuelna nastava u tom uzrastu potpuno je neadekvatna - naglašava Tatjana Fridanovski Jovanović.
Higijena je opšte mesto, nezavisno od toga koji su virusi i bakterije u pitanju. Dete mora da nauči da treba uredno da pere ruke i ne trpa razne stvari u usta. Ipak, treba voditi računa da higijena u specifičnoj situaciji u kojoj se nalazimo ne preraste u opsesiju, upozorava psihoterapeut.
Foto: Shutterstock
- Panični strah u očima roditelja, ako dete, na primer, nije opralo ruke, zaista može da napravi neku fobičnu reakciju kod dece. Roditelj stoga treba da bude opušten, sa što manje emocija straha. Strah je poguban, to je suština - naglašava naša sagovornica.
Pod kišobranom kontrole
Nastava na daljinu je i dalje u opticaju (svake druge nedelje), a bezglavo jurenje zadataka sa platforme na platformu, sa imejla na Vajber, od čega pola urade roditelji, slaba koncentracija kod dece, neozbiljno shvatanje... samo su neke od njenih manjkavosti.
Foto: Shutterstock
Škola za učenje, odmor kod kuće
U nekim zemljama zabranjeno je roditeljima da rade sa decom. U školi se ostavljaju knjige, sveske, a kod kuće se ne rade domaći zadaci, niti se uči.
- Škola je mesto za učenje, a kuća je mesto za odmor, za druženje sa roditeljima. To je optimalna varijanta, najzdravija i najnormalnija. To je i najveći problem kod nas (što nije tako) i odatle potiče nezreli odnos dece prema obrazovanju. Jer stalno su nešto kontrolisani, gonjeni, pa gledaju da zabušavaju, da odlože, da pomere nešto... i to bi trebalo korigovati - sugeriše Fridanovski Jovanović.
- To je zato što su starija deca navikla da obaveze prema školi zada nastavnik i da sutra to mogu u školi da pokažu. Ovako, da li ih vidi ili ne, pitanje je... Taj sistem kontrole nije baš prebačen na odgovornost dece. Recimo, da su roditelji od prvog razreda prepuštali deci njihovo školovanje, da se nisu petljali u školu, to jest da škola nije insistirala na tome da se roditelji petljaju, da rade domaće, vežbaju do besvesti i tako dalje, onda bi ta dečja odgovornost bila mnogo veća. Znači, oni bi radili samo zato što rade za sebe, zato što je od prvog dana škole to njihov posao - pojašnjava Fridanovski Jovanović.
Nisu roditelji krivi, škola ih sve vreme uvlači u to, sugeriše psihoterapeut. Nastavnici i učitelji insistiraju na tome tako što zadaju veću količinu zadataka i dosta vežbanja kod kuće, jer računaju na to da će to roditelji da isprate. Znači da su oni (roditelji) desna ruka škole. Time se automatski detetu smanjuje odgovornost.
- I sad je deci koja su navikla da ih roditelji gone teže da se naviknu da uče onlajn. Ako nema neposrednog propitivanja, ako nema neposrednog kontakta, neposredne mogućnosti neke kazne ili nagrade od strane nastavnika, oni se ne snalaze. Pa čak i roditelji reaguju na te kazne i nagrade u školi - navodi naša sagovornica.
Foto: Shutterstock
Nastava na daljinu stoga bi trebalo da bude još jedna šansa da se obaveze prepuste deci.
- Prepustite obaveze deci, a vi propratite samo efekat - da li su nešto prešli, završili, kako im se čini, da li im treba neka pomoć. Dakle, treba ponuditi pomoć, ne proveravati. Recite detetu: "Ako ti nešto nije jasno, mogu ja, ali obrati mi se, znaš da možeš uvek i da ćemo rado pomoći. Ali samo kad ti pitaš, kad si ti onaj koji je aktivni učesnik u svom obrazovanju. Učiš za sebe" - sugeriše Tatjana Fridanovski Jovanović.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Stravičan napad u režiji blokadera dogodio se danas u Aranđelovcu, gde je na brutalan način napadnut aktivista Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Marjanović.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je hitno prekinuo program naše televizije zbog najnovije vesti, tačnije zbog objavljivanja u najmanju ruku šokantnog audio-snimka sa tajnog sastanka blokadera održanog krajem januara 2026. u Beogradu.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević poručio je da niko nije ni pokušao da demantuje informacije do kojih je došao Informer, a koje se mogu čuti u audio-snimku sa tajnog sastanka blokadera.
Ministar kulture i član Predsedništva Srpske napredne stranke Nikola Selakovića ocenio je danas da iza tzv. studentske liste stoje ljudi koji nemaju nikakav politički rezultat, a da je, kako je rekao, njihov jedini program mržnja prema sadašnjoj vlasti, na čelu sa predsednikom Republike, ali i prema svemu što je srpsko.
Devojka Boška Marinkovića Tijana Šaranović u emisiji Exatlon Specijal rekla je da i u privatnom životu ponekad vidi zaveru u nekim situacijama, ali i da je za to kriva izolacija koja vlada u rijalitiju.
TV Informer uskoro počinje sa emitovanjem nove, dinamične i potpuno interaktivne emisije "Zlatna vest", koja publici donosi jedinstven spoj društvenih mreža, takmičenja i osvajanja novčanih nagrada i to uživo.
Jedan Srbin pronašao je papirić u kome je bio umotan novac sa ispisanim brojem telefona, i umesto da ga uzme sebi, on je uplatio dopunu za koju je iznos bio i namenjen.
Jedna učiteljica uvela je pečat kao način evidentiranja domaćih zadataka, ali stručnjaci ističu da takva praksa ima smisla samo u nižim razredima, budući da u Srbiji već postoji e-dnevnik koji omogućava detaljno praćenje rada i ponašanja učenika.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Ramiz U. (28) i Enis S. (21) zbog postojanja osnova sumnje da su 5. februara 2026. godine neovlašćeno nosili ručnu bombu koju su aktivirali i bacili na jedan ugostiteljski objekat na Novom Beogradu.
Pomahnitali mladić i devojka su u subotu uveče uz pretnju nožem napali vozača autobusa na liniji 47N na Voždovcu i pokušali da mu otmu vozilo puno putnika!
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Nišu na predlog VJT odredio je pritvor do 30 dana Nišliji Dušku G. (55) zbog teškog ubistva Nišlijke Aleksandre Š. (43), koju je 6. februara u Ulici Babičkih odreda usmrtio hicima iz pištolja.
Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani izjavio je danas da ustavna ograničenja sprečavaju Italiju da se pridruži Odboru za mir za Gazu, koji je formirao američki predsednik Donald Tramp.
Ilon Mask je prošle godine najavljivao da bi SpaceX mogao da pošalje bespilotnu letelicu na Mars do kraja 2026. godine, ali taj plan će ipak biti pomeren jer je kompanija odlučila da promeni prioritete.
Evropska auto-industrija suočava se sa dramatičnim padom. Od 2019. godine nestalo je čak 378.000 radnih mesta, a samo tokom 2024. i 2025. prijavljeno je ukidanje dodatnih 166.000, navodi austrijski portal exxpress.at.
Kako je svakog dana termin od 20 sati na Prvom programu RTS-a rezervisan za domaći serijski program, publika će od večeras, 8. februara, moći da gleda novu reprizu kultne domaće serije "Selo gori, a baba se češlja", stoji u programskoj šemi.
Dejvid i Viktorija Bekam možda neće imati nikakvu ulogu u životu budućeg unuka kog njihov najstariji sin Bruklin i njegova supruga Nikola Pelc planiraju da usvoje.
Serija "Selo gori, a baba se češlja" vraća se od večeras na TV ekrane. Selo u kom se snimala serija, a koje se za ove potrebe zvalo Petlovac, danas izgleda potpuno drugačije.
Iza nezaboravnih uloga i harizme legendarnog glumca Josifa Tatića kriju se godine boemije, cigareta i alkohola koje su, kako je sam priznao, ostavile su dubok trag na njegovo zdravlje i obeležile njegovu sudbinu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar