Da li znate da POZNATO TV LICE daje glasove PEPI PRASETU i Mini Maus? Ona je i DIZAJNERKA NAKITA od kože, OSLIKAVA jakne, torbe, cipele...
Podeli vest
Ona je TV autor i reporter, dizajnerka nakita od kože, oslikava kožne jakne, torbe, cipele... a pomogla je i da srpski jezik uđe u južnoafričko obrazovanje. Jelena Đorđević Popović pak, ako pitate mlađu publiku, radi nešto još važnije: ona pozajmljuje glasove Pepi Prasetu i Mini Maus u crtanim filmovima
U dvadeset godina karijere na RTS-u stalo je bezbroj njenih priča o divnim ljudima iz dijaspore, njihovim životima, karijerama, ljubavima... Njena emisija "Srbija na vezi" "pretresla" je Srbe iz celog sveta.
Pored šerpe naslonim korpicu sa belim hlebom, a uveče napečem palačinke. Kuvam paprikaš, sarmice, pečem lenju pita od jabuka, iskrena je lepa urednica Hepi televizije
07.09.2020
16:02 >> 16:03
Ona je TV autor i reporter, dizajnerka nakita od kože, oslikava kožne jakne, torbe, cipele... Ali Jelena Đorđević Popović, ako pitate mlađu publiku, radi nešto još važnije: ona pozajmljuje glasove Pepi Prasetu i Mini Maus u crtanim filmovima. Ona je i Lora iz "Tajni agent Izi", Tea Gardner i Mokuba Kaiba iz "Jugio", ona je i Ljubičica, Pip i Popi u "Fifi i cvetno društvo", ona je čak dve "Vinksice" - Flora i Tjun, Pantea u "Mia i ja", a čujemo je i u serijalu za tinejdžere "Niki, Riki, Diki, Don"... I još mnogo, mnogo likova iz omiljenih crtanih serija uz koje odrastaju generacije. Ipak, najvažnije od svega jeste to što je Jelena mama takođe uspešnih devojaka - Ane i Nataše.
Posle dvadeset godina odlazite iz programa za dijasporu... Gde ćemo vas sada gledati? - Prošlo je 20 godina lepog i uspešnog rada u programu za dijasporu RTS-a, gde sam bila autor emisije "Srbija na vezi". Bio je to dug i lep opus, fantastično iskustvo i ozbiljno istraživačko novinarstvo kada je reč o Srbima u dijaspori. To je neiscrpna tema. Mislim da treba mnogo više da se bavimo tim ljudima, iako sam ja jedna od retkih koja će vam reći da nije tačno da su najbolji otišli odavde. Mnogo dobrih nas je ostalo ovde, gde možda prolazimo mnogo težu priču i u karijeri i u životu, ali ostali smo u Srbiji. Dajemo sve od sebe, ali i oni daju koliko mogu. Treba im tražiti još, ne mislim na finansije, već na kontakte, jer mnogo tih ljudi je dobro pozicionirano u poslovima koji rade. Nastavljam da ih pratim, ali sada u Zabavnom programu, na poziv Olivere Kovačević. U okviru "Šarenice" ostajem uz dijasporu na jedan drugačiji način jer je to tema koja mi je zanimljiva i u koju sam mnogo uložila.
Zlatna značka i uspešna žena
Jeleni je pre par dana uručena nagrada Zlatna značka, koju dodeljuje Kulturno-prosvetna zajednica Srbije i Ministarstvo spoljnih poslova, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja, i to na inicijativu srpske zajednice iz Bocvane i Južne Afrike.
- Nagrada je stigla na inicijativu upravo srpskih zajednica iz Južne Afrike i Bocvane sa ujedinjenom srpskom dijasporom i uz konsultacije sa Srbima u Kini, Novom Zelandu, po Evropi. Oni su me imenovali i meni je to baš drago jer 20 godina radim u programu za dijasporu. To je sada krunisano ovom nagradom. Nagradu sam dobila za širenje srpskog jezika i kulture u zemlji i van nje. Mnogo im hvala, ja ih sve volim i negujem te kontakte sa njima, postali smo prijatelji. Nedavno sam dobila i nagradu Uspešna žena godine 2020. Ta nagrada je došla jer se, pored posla na televiziji, bavim i glasovnom glumom, dizajnom...
Kada kažemo dijaspora, prvo se pomisli na naše ljude u Americi, Švajcarskoj, Kanadi.. A vi ste otišli u Afriku i tamo tražili i našli uspešne Srbe... - Moja "afrička priča" počela je 2012. godine, kada me je pozvala profesorka srpskog jezika Violeta Pavlović Marinović iz Johanesburga i rekla da je čula da ja volim da pomažem ljudima. Oduševila sam se kad je to rekla, a kada mi je objasnila šta treba, znala sam da to moramo da uradimo. Naime, ona je želela da srpski jezik uđe u izborni predmet u Južnoj Africi, jer tamo deca polažu i jezik. Posle nekog vremena, ja ispred RTS-a, ali i ja, kao jedna obična Jelena iz Beograda, potom profesorka Violeta, uz pomoć našeg ambasadora Goran Vujičića, na kraju smo uspeli: od 2012. srpski jezik je ušao u zvanični obrazovni sistem Južne Afrike kao izborni predmet. To znači da deca srpskog porekla koja se zateknu u Južnoj Africi imaju pravo da izaberu srpski jezik kao izborni, da ga kasnije polažu i da tako steknu više bodova koji ih vode u bolje škole. Zašto bi učili congajski, cvanski... Mi smo prvi aplicirali od svih bivših republika, pa i deca iz bivših republika sada polažu srpski ako žele. Velika je to stvar i presrećna sam što sam imala šansu da pomognem da se obavi ta misija.
Kada ste poslednji put bili u Africi? - Poslednji put sam bila 2018. godine, kada je patrijarh Irinej, prvi naš patrijarh koji je ikada kročio na afričko tlo, osveštao novi hram Svetog Save u Bocvani. Hram je izgradilo 150 ljudi za četiri meseca i on je uvršten u turističku ponudu Bocvane i grada Gaboronea. U okviru hrama se sada završava deo gde će se uskoro smestiti srpska škola "Sveti Nikola". Uradila sam mnogo priča o Srbima u Africi... Na primer, priča o najtrofejnijem srpskom fudbalskom treneru ikada - i u Srbiji i van nje. Milutin Mića Sredojević jedini je beli fudbalski stručnjak koji se zadržao Africi 19 godina. A znate koliko je fudbal važan u Africi. Naš Mića je tamo fudbalski Tito! On je neko ko razume njihov jezik, mentalitet te dece koja obožavaju fudbal. Za njih i njihove velike porodice, fudbal je izlaz iz siromaštva. Njima je fudbal kao druga vera. A Mića je iz Prokuplja i Afriku vrlo dobro poznaje. On je izveo reprezentaciju??? i odveo na Kup nacija, što je ogroman uspeh.
Kako su se priče "srpskim Afrikancima", dijaspori uopšte, potom dizajn, crtani filmovi spojili u jednoj ženi? - Završila sam primenjenu umetnost. Glumu nisam uspela da upišem, iako mi je Bata Stojković bio stric, ali, ja sam tada naivno mislila da ne treba da idem preko veze... Sad ne mislim tako, ali dobro, sve ima svoje. Otišla sam drugim putem. I dobro je...
Kako ste počeli da se bavite sinhronizacijom crtanih filmova? - Preporučio me je kolega montažer sa RTS-a... Otišla sam na kasting na dečji kanal, bio je to kasting za kuče Čupko. Dobila sam glavnu ulogu. Posle su me zvali iz studija "Laudvorks", pa onda kasting za Mini Maus za Srbiju. Od 12 glumica, izabrali su mene kao 13. snimak koji je poslat. Na to sam baš ponosna - imati licencu kompanije "Dizni". I tako sam u crtanim filmovima od 2002. godine.
Deca vas obožavaju kao Pepu Praseta... - Licenca Londona za glas Pepe Praseta usledila je kada se crtani prvi put pojavio u Srbiji, pre petnaestak godina. Taj lik mi je izuzetno drag, ja taj lik živim. Pepa ima autoritet u svetu, a nezvanično smo saznali da je posle londonskog originala naša srpska Pepa proglašena za najbolju sinhronizaciju. Nedavno sam čula da je Institut za defektologiju preporučio crtani film "Pepa Prase" zbog dobre dikcije, kao pomagalo u korekciji govora. To mi je kao glasovnoj glumici, ali i kao novinaru, veoma važno jer nam je dikcija danas malo "pobegla". Prija da dobijete dobru kritiku.
Da li je tačno da rešavate probleme mališana svojih prijatelja tako što im glumite Pepu preko telefona? - Daaaa, zovu me da čestitam rođendan, da im kažem da treba da se skidaju pelene, da bace cucle, da idemo na nošu... Deca obožavaju Pepu i ako Pepa ne koristi cuclu, onda ni oni neće. Dok deca slušaju šta im kao Pepa govorim, roditelji ih snimaju, pa sada te snimke, uz dozvolu roditelja, možete naći na Fejsbuk stranici "Ja sam Pepa Prase" i na Instagram profilu Pepaprase.jelena. Tu se vidi sva sreća te dece kada ih zovem telefonom. Moja mlađa ćerka Nataša je Džordž. Ona je Kendi Maca, a u jednoj sezoni je bila Mama Prase i pokrivala je sve ženske uloge. Ćerke su u svet crtaća ušle slučajno, kada je jednom prilikom ponestalo glumaca sa tananim glasovima za dečje likove... One su tako postale prva deca kod nas koja sinhronizuju crtaće.
Čime se one bave? - Ana je četvrta godina DIF-a, a Nataša je završila Višu poslovnu, menadžment. Radi za jednu kinesku kompaniju, drži Kinezima časove engleskog jezika. Đak je i Marije Mihajlović, kao ozbiljan talenat za pevanje, ali žao mi je što se time ne bavi dovoljno.
Kako ste vas tri uspele da se za sebe izborite posle svega što ste prošle? Nažalost, pre pet godina ostali ste bez supruga, one bez tate... - Imala sam veoma lep partnerski odnos sa suprugom... Nažalost, pre pet godina Bog je tako hteo da moj Ranko ode... Bio je divan otac, divan domaćin, prijatelj, partner... Kada se sve to desilo, ja sam mislila da to neću izdržati... Ali ta količina "infuzije" koju sam dobila pre svega od roditelja i brata, a kasnije i sa Rankom, motivisala me je da idem dalje. Mnogo smo Ranko i ja uradili do Anine 17. i Natašine 20. godine, kada je on otišao... Nas tri smo same nastavile. Naš psiholog, koga toplo preporučujem svima, Goran Kličković sa VMA veoma nam je pomogao. Ako mene pitate, ja bih roditeljske sastanke ukinula i uvela porodičnu terapiju kao obaveznu - od jaslica do kraja srednje škole. Tek kada odlazak kod psihologa bude jednak tuširanju i pranju zuba, kad deca shvate da je dobro da se priča o svemu što te muči sa nekim ko nije mama ili tata, biće sve kako treba. Tako smo uz pomoć prijatelja, psihologa, porodice, uspele i uspevamo, jer to još traje - da guramo dalje.
Kako ste počeli da oslikavate torbe, jakne, cipele, da dizajnirate nakit? - Sve je počelo od cipela na kojima se našla neka fleka... Divne italijanske cipele ne mogu tek tako u đubre. I oslikala sam ih. Počela sam da oslikavam kožu specijalnim bojama pomoću jedne svoje tehnike, tako da je ta boja postojana. Volim to da radim, a čitala sam da su Norvežani radili jednu studiju o tome koliko je važan manuelni rad posle 30. godine. Ovo što ja radim odvoji me od svakodnevice, od televizije, od stresa... Sa nakitom sam išla na razne sajmove, tamo upoznala neke drugačije ljude. A svi ti kontakti znače. Čak sam i glasove nekih ljudi koje sam tamo upoznavala koristila da ih imitiram u crtanim filmovima! Sve se povezuje.
I, sve stižete? - Brat i ja smo ostali bez roditelja rano, u kasnim dvadesetim. Život nas je naučio da živimo ovaj trenutak, sada. Ako je nešto bilo lepo nekada - koristimo ga i danas. A sutra? Ko zna. Ni meteorolozi ne znaju kakvo će tačno vreme biti sutra....
Imate li vremena za još nešto...? - Za sport! Ljubav prema sportu konstanta je u mojoj porodici. Ana se bavila 14 godina ritmičkom gimnastikom, Nataša je takođe u sportu, a ja sam se bavila plivanjem i gimnastikom. Sada tri puta nedeljno odlazim na vežbe korektivne gimnastike i tako održavam svoje telo i svoj um. Svako ko se bavi sportom zna šta znači taj lepi umor i kako se osećaš posle treninga kada se izluči hormon sreće. Bila korona ili ne, bavite se sportom. Kada kažete da nemate vremena, to nije tačno. Uradite kod kuće 20 čučnjeva, trbušnjaka... Sport je neprikosnoven za um i za telo.
O glumici koja je IZGUBILA BEBU U PETOM MESECU i proživela UŽAS čitajte OVDE.
A o manekenki koja je pronašla FONTANU MLADOSTI i tvrdi da je KLJUČ u samo JEDNOJ stvari čitajte OVDE.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pored šerpe naslonim korpicu sa belim hlebom, a uveče napečem palačinke. Kuvam paprikaš, sarmice, pečem lenju pita od jabuka, iskrena je lepa urednica Hepi televizije
Varšava je pozvala saveznike da približe sistem protivraketne odbrane Kalinjingradskoj oblasti, rekao je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski, odgovarajući na pitanja korisnika društvene mreže X na profilu stranke Građanska platforma.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je na sastanku ministara odbrane država članica Organizacije za saradnju (ŠOS), održanom u kazahstanskoj prestonici Astani, da Rusija nikada nije pretila i želela da napadne NATO, jer kako kaže, "nema ni geopolitičke, ni vojne interese" u napadu na zemlje alijanse.
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković dodelio je nacionalna priznanja iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Ovom prilikom dodeljene su tri kategorije Nacionalnih priznanja: Pohvalnice ,,28. april“, Plakete ,,28. april“ i Povelje ,,28. april“.
Više javno tužilaštvo u Vranju saopštilo je juče da je obdukcija pokazala da je uzrok smrti porodilje M. A iz okoline Preševa 17. aprila, ruptura materice sa posledičnim iskrvarenjem i da bi se u tom slučaju moglo raditi o krivičnom delu nesavesnog pružanja lekarske pomoći koje se zbog smrtne posledice može kvalifikovati kao teško delo protiv zdravlja ljudi.
Odlaganje sednice Generalne skupštine UN o rezoluciji o Srebrenici ukazuje da je očigledno da u vezi sa tim postoji kriza predlagača i da su uspeli napori političkih predstavnika Srba da objasne da bi to mogao da bude veći problem od bilo kakvog rešenja, izjavio je danas predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Od ukupno 2.589.344 domaćinstava u Srbiji, porodičnih domaćinstava, odnosno domaćinstva koja u svom sastavu imaju najmanje jednu porodicu, ima 1.757.507 (67,9%), dok je neporodičnih domaćinstava 831.837, odnosno 32,1% (773.945 samačkih i 57.892 višečlanih neporodičnih domaćinstava).
Licemerje zapada i njihove lažne rezolucije bile su glavna tema emisije "Info veče". Predsednik Vučić ovih dana u Njujorku pokušava da navuče još neki glas. O ovome su govorili pukovnici Miodrag Jevtić i Veselin Šljivančanin.
Narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena govorio je u Glavnom dnevniku TV Informer. o prozapadnoj opoziciji, sramnim napadima sa Zapada na našu zemlju, kao i borbi Vučića za Srbiju.
Čitava Rusija bruji o hapšenju Timura Ivanova, zamenika ministra odbrane Rusije. On je optužen za primanje mita. Na ovu temu u "Ratu uživo" govorili su pukovinik Velibor Stević i istoričar Saša Adamović. Uživo u program javio se i Hadži Bratislav Živković, kapetan garde VSRF.
Veliki sukobi u svetu potrajaće makar još jednu zimu. Ova 2024. godina čini se da će biti još krvavija od prethodne. U emisiji "Rat uživo" o svim ratovima koji se već vode, ali i onima koji su na pomolu govorili su istoričar Saša Adamović i prof. dr Velibor Stević, pukovnik.
Devojčica Danka Ilić ubijena je 26.marta kada su je osumnjičeni Srđan Janković i Dejan Dragijević udarili službenim vozilom JKP "Vodovod" Bor, nakon čega su je onesvešćenu stavili u zadnji deo automobila.
Odbegli Dejan Popović (43), koji se sumnjiči da je juče ujutru u Preljini ubio poznanika Maria Simovića (44), očigledno je trenutno u velikom strahu od krvne osvete s obzirom da je porodica ubijenog preduzetnika poreklom iz Crne Gore, gde je to vekovni običaj!
Zoran Marjanović, najpoznatiji udovac u Srbiji, kome je u martu počelo ponovljeno suđenje pred Višim sudom u Beogradu zbog optužbi da je 2. aprila 2016. godina na nasipu Crvenka u Borči ubio suprugu, pevačicu "Granda" Jelenu Marjanović, oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon dužeg perioda ćutanja.
Odbojkaši Crvene zvezde novi su šampioni Srbije! Crveno-beli su večeras u majstorici finalne serije Superlige pobedili večitog rivala Partizan sa 3:0 (25:23, 25:18, 25:18).
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je najavio je danas na sastanku sa iranskim kolegom Mohamedom Aštianijem spremnost Moskve da proširi vojnu saradnju sa Teheranom, prenosi RIA Novosti.
Na današnji dan, 26. aprila 1986. godine u černobiljskoj nuklearnoj elektrani eksplodirao je reaktor broj 4, a radioaktivni materijal izbačen je visoko u nebo, što je izazvalo ogromnu štetu i posledice po ceo svet.
Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da je Kina "dobavljač broj jedan" za ruski vojno-industrijski sektor i poručio da su SAD spremne da preduzmu dodatne mere da prekinu tu saradnju.
Bivša predsednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi kaže da iza masovnih antiizraelskih demonstracija na univerzitetima širom SAD stoji ruski predsednik jer želi da Džo Bajden izgubi na izborima i u Belu kuću uđe Donald Tramp.
Ako se ovih dana pripremate za radove na terasi ili u bašti, trebalo bi da počnete da koristite sredstvo koje je odlično za sve biljke, a posebno za ruže.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.