OČEKUJEM DA SE POŠTUJU MERE KOJE SU NA SNAZI! Niko iz Kriznog štaba ne može da podrži okupljanja za Novu godinu!
Podeli vest
Međunarodni dan pripremljenosti za epidemije obeležava se 27. decembra. Tim povodom Predrag Kon rekao je za RTS da je globalni odgovor apsolutno neophodan, prisustvo koronavirusa bilo gde na planeti obezbeđuje njegov opstanak, njegove mutacije i vraćanje. Zato SZO i insistira na masovnoj imunizaciji čitavog sveta ravnomerno. Kon kaže da ne očekuje dramatične promene na sednici Kriznog štaba, koja će biti održana sutra
Niko nije bio spreman za pandemiju koja je pre dve godine zadesila planetu, i sve promenila, usporila, preokrenula, ugrozila. Preko noći se nabavljala zaštitna oprema, respiratori, lekovi, iščekivala se pa kupovala i vakcina.
Epidemiolog dr Predrag Kon izjavio je danas da zbog pojave omikron soja korona virusa u Srbiji ponovo dolazi na dnevni red pitanje eventualnog zatvaranja
25.12.2021
12:38
Zato su Ujedinjene nacije prošle godine odlučile da 27. decembar bude Međunarodni dan pripremljenosti za epidemije.
Da li je moguće biti korak ili nekoliko koraka ispred virusa? Koliko su važni dobra komunikacija, strategija, međudržavna saradnja? Za RTS govori epidemiolog Predrag Kon.
Ovu godinu završavamo sa boljom epidemijskom situacijom nego prošlu, ali je izvesno da je ispred nas još jedna godina u kojoj ćemo se boriti protiv koronavirusa. Kada je sve počelo, da li ste mislili da će ovako dugo trajati, i da će biti ovako?
Ne može da se kaže da sam mislio da će, prvo, imati ovakav potencijal. Ovo je prva pandemija izazvana koronavirusom, to je definitivno u istoriji čovečanstva, a da će pri kraju 2021. biti ovakav intenzitet, nisam očekivao.
Međutim, činjenica je da treba tu ubaciti sve ono što je razvoj doneo, i tehnologiju, i brze komunikacije, brzo reagovanje na nivou sveta, brzo dolaženje do vakcine, u smislu da je razvoj odranije korišćen, pa se brže došlo do vakcine. Sve to je razvuklo epidemiju, posledica toga je značajno manja smrtnost, a s druge strane i natezanje, produžavanje ove situacije.
Dolazak epidemije svaka zemlja dočekala je na određen način, i svaka se bori na svoj način, ali ipak, i ova epidemija pokazuje da je u toj borbi neophodno jedinstvo, i ujednačena strategija, od poštovanja epidemijskih mera do imunizacije? Da li je to što nema ujednačenosti i jedan od razloga što sve ovo i dalje traje?
Globalni odgovor je apsolutno neophodan, prisustvo virusa bilo gde na planeti obezbeđuje njegov opstanak, njegove mutacije, i vraćanje. To je suština. Zato SZO i insistira na masovnoj imunizaciji čitavog sveta ravnomerno.
Ako imate pojedine zemlje koje se sasvim solidno štite, sa visokim obuhvatom, i imate kontinent koji nije dosegao, tj. sada eventualno doseže dvocifren broj, vi ćete neprekidno imati virus koji cirkuliše i menja se, zato i jeste ovo globalni odgovor.
Prokomentarišete to što globalno nisu priznate sve vakcine u svim zemljama, što je i politika umešana u borbu, a cilj bi trebalo da bude pobediti virus, a ne preko virusa voditi geopolitičke ratove?
Po Međunarodnom zdravstvenom pravilniku, to nije nigde potpuno regulasano do kraja na ovaj način kako vi govorite i očekujete. Svaka zemlja ima regulatorna tela, bilo da su u zemlji, bilo da su naslonjena na neko regulatorno telo, kao Evropska medicinska agencija. Mi imamo domaću Agenciju za lekove, vrlo smo visoko razvijeni po tom pitanju, što je nama obezbedilo da imamo registrovanu i rusku i kinesku vakcinu, i ostale, samostalni smo, i to je sa naše strane dobro planiranje po meni.
S druge strane, nije očekivano bilo da će u međunarodnim razmerama vakcine koje priznaju zemlje koje su članice UN i SZO biti nepriznate od drugih zemalja, to se desilo – moglo je da se pretpostavi, ali do sada ovakvih iskustava nije bilo.
Na Međunarodni dan, kada se planiraju borbe prtiv pandemija, gde je Srbija danas. Koliko je važno imati određenu strategiju i makar neke definisane ciljeve u borbi protiv virusa?
Ja mogu samo svoja iskustva da iznesem, gotovo da ne postoji događaj u toku čitave pandemije o kom se nije promišljalo još 2006, uključujući politička previranja, potencijalni kriminal, zloupotrebe.
Uglavnom su svi zakoni o vanrednim situacijama vezani za Ministarstvo unutrašnjih poslova, tako i kod nas, to nije profunkcionisalo u toku ove pandemije, to samo pokazuje da nije dovoljno uvežbano, vežbanje i pripremanje, desk tjebl vežbanje, na stolu ili na terenu – takve pripreme su neopohodne, inače ljudi ne znaju, da se sve ovo što smo doživeli zaista može očekivati na samom početku pririodne katastrofe, ovo jeste prirodna katastrofa, nema razaranja kao u zemljotresima, poplavama.
Omikron je tu. Videćemo šta će doneti nova sednica Krizni štab? Šta bi morale da budu nove mere u ovom trenutku?
Dramatične neke promene zaista ne očekujem. Ono što očekujem u ovoj situaciji jeste da se poštuju mere koje su na snazi. Koncerte na trgovima, a što je planirano, ne može da podrži nijedan epidemiolog niti lekar iz Kriznog štaba. Jasno je da je pritisak veliki, smatra se da treba da se dopusti, ne mogu da prejudiciram.
Moram da kažem, rizik je neuporedivo veći za one koji idu a nisu vakcinisani, zaštićeni ili preboleli, ako nisu primili treću, postoji rizik. Nosite maske, bez obzira na to što na otvorenom nije obavezno. Virus se neuporedivo brže prenosi, četvorostruko brže za nedelju dana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Epidemiolog dr Predrag Kon izjavio je danas da zbog pojave omikron soja korona virusa u Srbiji ponovo dolazi na dnevni red pitanje eventualnog zatvaranja
Pokrenuli su ekonomsku agresiju na Rusiju, hteli su da povećaju nezaposlenost i ugase preduzeća, ali im je to propalo, poručio je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin na sastanku sa vladom.
Opozicioni novinar Zoran Preradović istakao je da je Beograd bio jabuka razdora opozicije, kao i da je sasvim siguran da predsednik Vučić dobija Beograd na predstojećim izborima.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
O raskolu prozapadne opozicije, ali i njihovim podlim planovima za izbore, govorili su gosti Info večeri, Tomislav Bokan lider pokreta Dinara-Drina-Dunav i Dejan Bulatović, narodni poslanik.
O podlim planovima prozapadne opozicije i pritiscima na predsednika Aleksandra Vučića koji dolaze sa Zapada, ali i sramnoj rezoluciji o Srebrenici, govorili su gosti Info večeri, Tomislav Bokan lider pokreta Dinara-Drina-Dunav i Dejan Bulatović, narodni poslanik.
U novom Glavnom dnevniku pored aktuelnih dešavanja, o rezoluciji 1244 govorili smo i sa gošćom Ninom Mitić iz ministarstva za ljudska i manjiska prava.
O odnosima Srbije i Kine i uticaju te zemlje na našu zemlju, ali i na svet, govorili su u Ratu uživo pukovnik u penziji Ljuban Karan i pukovnik PVO vojske Jugoslavije Zoltan Dani.
Slobodan Milutinović, zvani Snajper, jeste u ekstradicionom pritovru u Španiji, ali nema nikakve veze sa grupom koja je pohapšena zbog drugih krivičnih dela, tvrdi za informer.rs njegov srpski advokat Gorana Karadarević.
Bivši suprug Ane Marije Kneževič Henao (40), čiji se trag izgubio 2. februara u madridskom naselju Salamanka, priveden je na međunarodnom aerodromu u Majamiju.
Odbegli Radoje Zvicer, vođa "kavačkog klana", prema navodima optužnice koju je protiv njega podiglo Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore, posedovao je tajnu svesku u kojoj je imao podugačku listu svojih dužnika.
Dugogodišnji fudbaler i funkcioner Fudbalskog kluba Sloboda iz Užica, Radisav Raković poznatiji pod nadimkom "Rako Španac" preminuo je danas u 88. godini saopštio je tim iz grada na Đetinji.
Prva grupa vojnika iz Francuske Legije stranaca, koja se borila na strani Ukrajine, poginula je u sukobu sa ruskim trupama kod Časovog Jara, tvrdi ratni dopisnik Boris Rožin na svom Telegram kanalu.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da je predlog, na koji je pristao Hamas, daleko od ispunjavanja zahteva Izraela. On je dodao da će Izrael poslati delegaciju da pregovara sa Hamasom.
Nakon što je danas lider Hamasa, Ismail Hanije saopštio katarskim i egipatskim pregovaračima da Hamas prihvata njihove uslove za prekid vatre u Pojasu Gaze, građani pomenute oblasti snimljeni su kako slave na ulicama širom gradova.
Lavovski deo sredstava iz paketa pomoći Ukrajini od 61 milijardu dolara, koliko su SAD izdvojile, biće utrošen na popunu odbrambenih rezervi samih Sjedinjenih Država i nabavku naoružanja za Ukrajinu, opet u SAD, kao i na destabilizacija situacije u zemljama oko Rusije - Belorusiji, Kazahstanu, Kirgistanu, Jermeniji. Obični Ukrajinci neće dobiti ništa direktno od ovog "zlatnog tuša". Osim obaveze da poginu iz zahvalnosti za pruženu pomoć na bojnom polju za interese Vašingtona.
Moskva će avione F-16 u Ukrajini doživljavati kao nosače nuklearnog naoružanja, bez obzira na njihovu modifikaciju, navodi rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Poluostrvo Češme na zapadnoj obali Turske, omiljeno je iz više razloga - pored istorijskih i kulturnih znamenitosti i prirodnih lepota ima i neodoljivu gastronomsku ponudu.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.