Aorta - najveća arterija u telu - funkcioniše kao „drugo srce“, jer aktivno pomaže u pumpanju krvi i olakšava rad srca. Do ovog senzacionalnog otkrića došli su naučnici sa Univerziteta Južne Kalifornije.
Iako se godinama smatralo da aorta samo pasivno prenosi kiseonikom obogaćenu krv iz srca u ostatak tela, nova studija je pokazala da se ona zapravo isteže i kontrahuje u ritmu otkucaja srca, terajući krv napred kroz proces koji su istraživači nazvali „talasno pumpanje“ , piše Dejli mejl.
Ova akcija u sinhronizaciji sa srčanim radom omogućava kontinuiran protok krvi, naročito značajan za osobe sa srčanom insuficijencijom. Aorta dodatno potiskuje krv, smanjujući opterećenje oslabljenog srca.
Studijom je obuhvaćeno 159 osoba uzrasta od 20 do 92 godine - 35 pacijenata sa srčanom insuficijencijom i 124 zdrave osobe.
Uz pomoć magnetne rezonance i softverske analize, naučnici su pratili koliko se aorta rasteže i kontrahuje pri svakom otkucaju srca. Rezultati su pokazali da zdrave aorte, naročito kod mlađih osoba, imaju tri puta veću elastičnost u odnosu na "ukočene" aorte kod obolelih.
Aortic stretch and recoil create wave-pumping effect: the second heart in the systemic circulation: royalsocietypublishing.org/doi/10.1098/... #JRSocInterface #bioengineering #biomechanics
Kod srčanih bolesnika aorte su bile znatno manje elastične, slabije su se vraćale u početni oblik i time slabije terale krv napred, što dovodi do usporenog protoka i dodatnog opterećenja srca.
Da bi dodatno proverili ove rezultate, naučnici su napravili veštački model aorte od lateksa, čiju su elastičnost mogli da prilagođavaju prema podacima svakog ispitanika.
Simulacijom rada srca i merenjem pritisaka ustanovili su da ukočenija aorta proizvodi slabije i brže talase, što usporava cirkulaciju.
Studija, objavljena u časopisu Journal of the Royal Society Interface, potvrđuje da aorta nije samo cev koja prenosi krv, već aktivni učesnik u cirkulaciji, koji može značajno da pomogne pri radu srca.
Nalazi otvaraju nove mogućnosti za tretman srčanih bolesti - posebno terapije koje bi mogle da poboljšaju elastičnost aorte.
Jetra genetski modifikovane svinje presađena je pacijentu koji je već bio moždano mrtav. Ta jetra normalno je radila u novom telu punih 10 dana, saopštili su naučnici iza ove revolucionarne transplantacije.
Herpes simpleks virus (HSV) bi mogao da uđe i u mozak češće nego što znamo. Nova studija na miševima je otkrila da kada infekcija HSV tipa 1 uđe u telo kroz nos, to može dovesti do brzog oštećenja nerava i visokog nivoa upale u mozgu sisara.
Novi, veoma efikasan proces za izvođenje ove konverzije mogao bi olakšati razvoj terapija za oštećenja kičmene moždine ili bolesti poput amiotrofične lateralne skleroze.
Gojaznost je ozbiljno zdravstveno stanje koje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes, moždani udar, srčane bolesti i određene vrste raka. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Delaveru možda su pronašli ključ za ciljano lečenje gojaznosti – na genetskom nivou.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jetra genetski modifikovane svinje presađena je pacijentu koji je već bio moždano mrtav. Ta jetra normalno je radila u novom telu punih 10 dana, saopštili su naučnici iza ove revolucionarne transplantacije.
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poslao vaćnu poruku građanima Srbije na Instagram nalogu kroz video objavu na kojoj se vide kadrovi jučerašnje posete predsednika porodici Veljković iz Senjskog Rudnika.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Miloš Bešić, profesor i blokader na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, gostovao je sinoć u "Utisku nedelju" i tom prilikom istakao da se opozicionari nikada neće odreći svojih ambicija u korist "studenata".
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Viši sud u Negotinu danas je Apelacionom sudu u Nišu uputio na odlučivanje spise predmeta protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženih za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić 26. marta 2024. godine, radi odlučivanja o podnetoj žalbi.
Bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski, optužena da je koruptivnim radnjama oštetila gradski budžet, zatražila je da joj se sudi u Beogradu ili Kragujevcu, smatrajući da niško pravosuđe nije u stanju da donese nepristrasnu odluku zbog pritiska javnosti i navodne pristrasnosti.
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je drugostepenu presudu u slučaju vaspitača I. O. (28) iz Bogojeva kod Odžaka, kojom je prvostepena presuda preinačena i izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.
Novosađaninu S. M. (28), koji se tereti za pokušaj ubistva B. G. (18) u stanu u centru Novog Sada, produžen je pritvor i po novom rešenju može da traje do 18. septembra.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbacio je ukrajinski predlog da se borbena dejstva ograniče na četiri regiona, poručivši da Moskva neće prihvatiti dogovor koji bi Oružanim snagama Ukrajine dao predah i omogućio im da prebace trupe na najteže delove fronta.
Više od 1.300 smrtnih slučajeva zabeleženo je u Evropi od 21. juna zbog ekstremnih vrućina, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija, dok se kontinent suočava sa jednim od najtežih toplotnih talasa poslednjih godina.
Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su dogovor o obustavi međusobnih napada i planiraju sastanak u utorak u Dohi, gde će se razgovori nastaviti oko najopasnije tačke nove krize — bezbednosti plovidbe kroz Ormuski moreuz.
Ruska Spoljnoobaveštajna služba objavila je da Kijev, prema njenim tvrdnjama, pojačava saradnju sa meksičkim narko-kartelima i da Ukrajina sve više postaje tranzitni koridor za prebacivanje droge iz Latinske Amerike ka evropskom tržištu.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Muzička zvezda Zorica Brunclik danas proslavlja svoj 71. rođendan, a iako njen život pun je uspona i padova, pevačicu optimizam i smeh nikada nisu napuštali.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.