Svet u strahu: Ova stvar će ubijati 70.000 ljudi godišnje
Podeli vest
Prema najnovijim istraživanjima, požari će ubijati 70.000 ljudi godišnje do 2050. godine!
Požari koji besne širom Kanade i zapadnih Sjedinjenih Američkih Država izbacuju dim nad koji udišu milioni Amerikanaca. Pepeljasta izmaglica postaje redovno iskustvo, sa zdravstvenim posledicama daleko većim nego što su naučnici ranije procenjivali.
Na otvorenom moru kod Los Anđelesa, ispred američkog arhipelaga Kanalskih ostrva, istraživači su naišli na burad sa toksičnim otpadom oko kojih su se pojavili misteriozni beli prstenovi.
Asteroid veličine autobusa, prečnika 11 metara, prvi put je primećen pre nešto više od nedelju dana. U noći između srede i četvrtka proleteo je pored Zemlje, na rastojanju od oko 805.000 kilometara.
U studiji objavljenoj 18. septembra u žurnalu Nature, istraživači sa Univerziteta Stanford procenjuju da bi nastavak globalnog zagrevanja mogao dovesti do oko 30.000 dodatnih smrtnih slučajeva svake godine širom zemlje do 2050. godine, jer sve gora aktivnost požara izazvana klimatskim promenama generiše više zagađenja dimom širom Severne Amerike.
- Postoji široko razumevanje da se aktivnost požara i izloženost dimu od požara brzo menjaju. Ovo je, nažalost, životno iskustvo za ljude na Zapadnoj obali tokom poslednje decenije i za ljude na Istočnoj obali u poslednjih nekoliko godina. Naš rad daje neke brojeve o tome šta ta promena u izloženosti znači za zdravstvene ishode, kako sada, tako i u budućnosti, kako se klima zagreva - rekao je Maršal Burk, profesor ekoloških društvenih nauka i vodeći autor studije.
Za oko pet milijardi godina, Sunce će ostati bez vodonika u svom jezgru i zbog toga će se naduti u crvenog džina pošto će početi sa fuzijom helijuma. U tom procesu, sigurno možemo da se pozdravimo sa Merkurom, najverovatnije sa Venerom, a možda čak i sa Zemljom.
S obzirom na trenutne globalne tenzije, posebno u vezi sa Rusijom, predviđanja Babe Vange izazivaju nelagodu, a da li će se njene vizije za 2025. ostvariti ili ostati samo deo urbane legende, ostaje da vidimo.
02.03.2025
15:20
Foto: Tanjug/AP
Istraživači su otkrili da nijedna zajednica u SAD nije sigurna od izloženosti dimu. Kada se monetizuje, smrtni slučajevi povezani sa dimom od požara mogli bi dostići 608 milijardi dolara godišnjih šteta do 2050. godine prema scenariju emisija „poslovanja kao i obično“ gde globalne temperature rastu oko 2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa. Ta procenjena šteta prevazilazi trenutne procene ekonomskih troškova svih ostalih šteta izazvanih klimatskim promenama u SAD zajedno, uključujući smrtne slučajeve povezane sa temperaturom, poljoprivredne gubitke i štete od oluja.
- Ono što vidimo, i ovo je u skladu sa onim što drugi nalaze, je porast dima od požara širom zemlje. Postoje veća povećanja na Zapadnoj obali, ali postoji i prekogranični transport dima od požara širom zemlje, uključujući masovne nedavne događaje dima na istoku i srednjem zapadu SAD od kanadskih požara - rekao je Minghao Ću, koautor studije i docent na Univerzitetu Stoni Bruk.
Jedinstveno opasno zagađenje
Smrtni slučajevi od dima od požara nastaju udisanjem složene mešavine hemikalija. Požari mogu izložiti veliki broj ljudi ovim toksičnim zagađivačima danima ili nedeljama, doprinoseći smrtnim slučajevima do tri godine nakon početne izloženosti, prema novoj studiji.
U zagađenju dimom od požara, istraživači se često fokusiraju na fine čestice, poznate kao PM2.5, koje prodiru u pluća i ulaze u krvotok. Dok su zdravstveni efekti PM2.5 iz drugih izvora dobro proučeni, manje se zna o specifičnim opasnostima PM2.5 iz dima od požara. Neka nedavna istraživanja pokazuju da dim od požara može sadržati niz toksičnih hemikalija štetnih za ljudsko zdravlje. Ći, Burk i kolege su koristili podatke o smrtnim slučajevima u SAD da procene ove dodatne rizike od dima.
Foto: EPA/Reuters
Istraživači su kombinovali podatke na nivou okruga o svim zabeleženim smrtnim slučajevima u SAD od 2006. do 2019. sa merenjima emisija dima na nivou tla, varijacijama vetra i kretanjem čestica u vazduhu, koristeći mašinsko učenje da predvide kako promene emisija od požara u jednoj oblasti utiču na koncentracije dima u drugoj. Povezali su promene u koncentracijama dima sa varijacijama u istorijskoj smrtnosti i koristili globalne klimatske modele da projektuju buduću aktivnost požara, nivoe dima i zdravstvene posledice pod različitim scenarijima zagrevanja do 2050. godine.
Rezultati pokazuju da bi višak smrtnih slučajeva od izloženosti dimu PM2.5 prema scenariju emisija „poslovanja kao i obično“ mogao porasti za više od 70% na 70.000 godišnje sa otprilike 40.000 godišnjih smrtnih slučajeva pripisanih dimu od 2011. do 2020. godine. Najveća projektovana povećanja godišnjih smrtnih slučajeva od izloženosti dimu javljaju se u Kaliforniji (5.060 dodatnih smrtnih slučajeva), Njujorku (1.810), Vašingtonu (1.730), Teksasu (1.700) i Pensilvaniji (1.600).
Foto: EPA/Reuters
Razumevanje uticaja klime
Kvantifikovanjem ekonomske štete od smrtnih slučajeva povezanih sa dimom, nalazi otkrivaju skriveni porez na porodice i preduzeća. Istraživači su otkrili da čak i ako svet brzo smanji emisije dovoljno da stabilizuje globalne temperature ispod 2 stepena do kraja veka, smrtni slučajevi od izloženosti dimu izazvanog klimatskim promenama samo u SAD bi verovatno i dalje premašivali 60.000 godišnje do 2050. godine.
- Ako pogledate vodeće alate za procenu uticaja klime koji se koriste za informisanje politike, nijedan od njih ne uključuje kako promene u klimi mogu uticati na dim od požara i povezanu ljudsku smrtnost. Naša studija pokazuje da klimatskim modelima nedostaje ogroman deo klimatskih uticaja u SAD – to je kao da izostavite glavnog lika iz filma – rekao je Ću.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na otvorenom moru kod Los Anđelesa, ispred američkog arhipelaga Kanalskih ostrva, istraživači su naišli na burad sa toksičnim otpadom oko kojih su se pojavili misteriozni beli prstenovi.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je otkaz koji je dobila Aleksandra Subotić, dugogodišnja direktorka "Junajted medije" i jedna od glavnih saradnica tajkuna Dragana Šolaka, otkrivši pritom detalje zbog čega se to dogodilo.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas u Zaječarskom i Borskom okrugu, a potom je u Kladovu razgovarao sa građanima tog mesta, ali i sa mnogim drugima koji su tamo došli kako bi ga videli i pozdravili.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i narodni poslanik SNS, dr Uglješa Mrdić, konstatovao je da je danas na protestu ispred Javnog tužilaštva za organizovani kriminal (JTOK) govorio i Vladimir Prijović, tek izabrani predsednik Advokatske komore Beograda.
Dugogodišnja direktorka "Junajted medije" i jedna od najbliskijih saradnica tajkuna Dragana Šolaka, Aleksandra Subotić, dobila je otkaz na toj funkciji.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević poslao je snažnu poruku u svojoj objavi na Iks mreži a koja se tiče današnjeg razgovora predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa meštanima Kladova i okolnih sela.
U emisiji Exatlon Specijal bivša učesnica Exatlona Tijana Jović, otkrila je kako su je takmičari ogovarali iza leđa i da joj je smetalo što joj se niko nije direktno obratio.
Bračni par Erski otkrio je da je prelomni momenat u Exatlonu bio odlazak Jovana Radulovića Jodžira, kao i da je za njih veliku prepreku predstavljala činjenica da se nalaze zajedno u istom timu.
Prethodne sedmice u Informerovoj popularnoj emisiji "Na merama" otkrili smo vam da li je rektor Vladan Đokić i dalje poželjan za studente blokadere, kako van reflektora izgleda voditeljka Maja Nikolić, da li je političarka u pokušaju Biljana Đorđević uspela da sebe predstavi kao "ženu iz naroda", kuda šetaju najpoznatiji najbolji drugari naše javne scene - Čedomir Jovanović i Aleksandar Kos…
Narodni poslanik Nebojša Bakarec i državni sekretar Adam Šukalo gostujući u Info jutru komentarisali su sinoćni napad na sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve u Novom Sadu.
Scene kao iz noćne more odigrale su se u supermarketu u Altenburg-Nordu u Nemačkoj, kada je nepoznati muškarac ušao u prodavnicu i za manje od 15 minuta napravio potpunu pometnju.
Američka podrška ključna je za ratne napore Ukrajine, izjavio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, dodajući da ponekad ne razume poruke predsednika Donalda Trampa u vezi sa mirom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da je moguće postići konkretne rezultate na sledećem sastanku sa predstavnicima Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država.
Iranski predsednik Masud Pezeškijan izjavio je danas da njegova zemlja neće popustiti pred pritiskom svetskih sila usred pregovora sa Sjedinjenim Američkih Državama o iranskom nuklearnom programu.
Američka glumica Lisa Monkjur, koju domaća publika pamti po ulozi strane novinarke u filmu "Lepa sela lepo gore" a poljupca sa likom Velje, kog je igrao Nikola Kojo upamtila je zbog njegovog zadaha.
Kada je shvatila da od ljubavi sa Petrom Trećim nema ništa, Katarina Velika mu se osvetila tako što je osvojila srca ruskog naroda i podarila im zakonsku reformu.
U novoj domaćoj dramediji "Biće novih leta" Olga Odanović igra Branku, taštu koja ne pristaje da se odrekne ni komfora ni imovine zarad sreće sopstvene porodice koja upada u finansijske probleme.
U svetu nege kože kolagen već godinama zauzima centralno mesto. Kreme, serumi, suplementi – svi proizvodi obećavaju mladalački izgled zahvaljujući ovom proteinu. Ipak, stručnjaci ističu je prirodna barijera kože jako važna.
Koh sa orasima je kolač kome se uvek rado vraćamo. Orasi daju blagu punoću i orašastu notu koja od običnog mlečnog kolača pravi desert koji miriše na detinjstvo.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar