Svet u strahu: Ova stvar će ubijati 70.000 ljudi godišnje
Podeli vest
Prema najnovijim istraživanjima, požari će ubijati 70.000 ljudi godišnje do 2050. godine!
Požari koji besne širom Kanade i zapadnih Sjedinjenih Američkih Država izbacuju dim nad koji udišu milioni Amerikanaca. Pepeljasta izmaglica postaje redovno iskustvo, sa zdravstvenim posledicama daleko većim nego što su naučnici ranije procenjivali.
Na otvorenom moru kod Los Anđelesa, ispred američkog arhipelaga Kanalskih ostrva, istraživači su naišli na burad sa toksičnim otpadom oko kojih su se pojavili misteriozni beli prstenovi.
Asteroid veličine autobusa, prečnika 11 metara, prvi put je primećen pre nešto više od nedelju dana. U noći između srede i četvrtka proleteo je pored Zemlje, na rastojanju od oko 805.000 kilometara.
U studiji objavljenoj 18. septembra u žurnalu Nature, istraživači sa Univerziteta Stanford procenjuju da bi nastavak globalnog zagrevanja mogao dovesti do oko 30.000 dodatnih smrtnih slučajeva svake godine širom zemlje do 2050. godine, jer sve gora aktivnost požara izazvana klimatskim promenama generiše više zagađenja dimom širom Severne Amerike.
- Postoji široko razumevanje da se aktivnost požara i izloženost dimu od požara brzo menjaju. Ovo je, nažalost, životno iskustvo za ljude na Zapadnoj obali tokom poslednje decenije i za ljude na Istočnoj obali u poslednjih nekoliko godina. Naš rad daje neke brojeve o tome šta ta promena u izloženosti znači za zdravstvene ishode, kako sada, tako i u budućnosti, kako se klima zagreva - rekao je Maršal Burk, profesor ekoloških društvenih nauka i vodeći autor studije.
Za oko pet milijardi godina, Sunce će ostati bez vodonika u svom jezgru i zbog toga će se naduti u crvenog džina pošto će početi sa fuzijom helijuma. U tom procesu, sigurno možemo da se pozdravimo sa Merkurom, najverovatnije sa Venerom, a možda čak i sa Zemljom.
S obzirom na trenutne globalne tenzije, posebno u vezi sa Rusijom, predviđanja Babe Vange izazivaju nelagodu, a da li će se njene vizije za 2025. ostvariti ili ostati samo deo urbane legende, ostaje da vidimo.
02.03.2025
15:20
Foto: Tanjug/AP
Istraživači su otkrili da nijedna zajednica u SAD nije sigurna od izloženosti dimu. Kada se monetizuje, smrtni slučajevi povezani sa dimom od požara mogli bi dostići 608 milijardi dolara godišnjih šteta do 2050. godine prema scenariju emisija „poslovanja kao i obično“ gde globalne temperature rastu oko 2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa. Ta procenjena šteta prevazilazi trenutne procene ekonomskih troškova svih ostalih šteta izazvanih klimatskim promenama u SAD zajedno, uključujući smrtne slučajeve povezane sa temperaturom, poljoprivredne gubitke i štete od oluja.
- Ono što vidimo, i ovo je u skladu sa onim što drugi nalaze, je porast dima od požara širom zemlje. Postoje veća povećanja na Zapadnoj obali, ali postoji i prekogranični transport dima od požara širom zemlje, uključujući masovne nedavne događaje dima na istoku i srednjem zapadu SAD od kanadskih požara - rekao je Minghao Ću, koautor studije i docent na Univerzitetu Stoni Bruk.
Jedinstveno opasno zagađenje
Smrtni slučajevi od dima od požara nastaju udisanjem složene mešavine hemikalija. Požari mogu izložiti veliki broj ljudi ovim toksičnim zagađivačima danima ili nedeljama, doprinoseći smrtnim slučajevima do tri godine nakon početne izloženosti, prema novoj studiji.
U zagađenju dimom od požara, istraživači se često fokusiraju na fine čestice, poznate kao PM2.5, koje prodiru u pluća i ulaze u krvotok. Dok su zdravstveni efekti PM2.5 iz drugih izvora dobro proučeni, manje se zna o specifičnim opasnostima PM2.5 iz dima od požara. Neka nedavna istraživanja pokazuju da dim od požara može sadržati niz toksičnih hemikalija štetnih za ljudsko zdravlje. Ći, Burk i kolege su koristili podatke o smrtnim slučajevima u SAD da procene ove dodatne rizike od dima.
Foto: EPA/Reuters
Istraživači su kombinovali podatke na nivou okruga o svim zabeleženim smrtnim slučajevima u SAD od 2006. do 2019. sa merenjima emisija dima na nivou tla, varijacijama vetra i kretanjem čestica u vazduhu, koristeći mašinsko učenje da predvide kako promene emisija od požara u jednoj oblasti utiču na koncentracije dima u drugoj. Povezali su promene u koncentracijama dima sa varijacijama u istorijskoj smrtnosti i koristili globalne klimatske modele da projektuju buduću aktivnost požara, nivoe dima i zdravstvene posledice pod različitim scenarijima zagrevanja do 2050. godine.
Rezultati pokazuju da bi višak smrtnih slučajeva od izloženosti dimu PM2.5 prema scenariju emisija „poslovanja kao i obično“ mogao porasti za više od 70% na 70.000 godišnje sa otprilike 40.000 godišnjih smrtnih slučajeva pripisanih dimu od 2011. do 2020. godine. Najveća projektovana povećanja godišnjih smrtnih slučajeva od izloženosti dimu javljaju se u Kaliforniji (5.060 dodatnih smrtnih slučajeva), Njujorku (1.810), Vašingtonu (1.730), Teksasu (1.700) i Pensilvaniji (1.600).
Foto: EPA/Reuters
Razumevanje uticaja klime
Kvantifikovanjem ekonomske štete od smrtnih slučajeva povezanih sa dimom, nalazi otkrivaju skriveni porez na porodice i preduzeća. Istraživači su otkrili da čak i ako svet brzo smanji emisije dovoljno da stabilizuje globalne temperature ispod 2 stepena do kraja veka, smrtni slučajevi od izloženosti dimu izazvanog klimatskim promenama samo u SAD bi verovatno i dalje premašivali 60.000 godišnje do 2050. godine.
- Ako pogledate vodeće alate za procenu uticaja klime koji se koriste za informisanje politike, nijedan od njih ne uključuje kako promene u klimi mogu uticati na dim od požara i povezanu ljudsku smrtnost. Naša studija pokazuje da klimatskim modelima nedostaje ogroman deo klimatskih uticaja u SAD – to je kao da izostavite glavnog lika iz filma – rekao je Ću.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na otvorenom moru kod Los Anđelesa, ispred američkog arhipelaga Kanalskih ostrva, istraživači su naišli na burad sa toksičnim otpadom oko kojih su se pojavili misteriozni beli prstenovi.
Ugledni ruski bloger Pavliv objavio je informaciju da je novac koji je Mađarska zaplenila u Budimpešti, a koji je navodno tranzitirao iz Austrije u Ukrajinu, bio zapravo novac nemačke službe BND koji je trebalo da završi u Srbiji, namenjen za rušenje vlasti.
Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju akciza na derivate nafte, kako bi ublažila posledice rasta cena sirove nafte na svetskom tržištu.
Niskotiražni blatoid Danas, tajkunska medijska udarna igla, targetirao je predsednika Srpske napredne stranke Miloša Vučevića, a onda je otišao i korak dalje.
Goran Redžepović, hrvatski vojni analitičar priznao je da ta zemlja nema odgovor na srpske rakete CM-400, koje nose srpski migovi 29, a koje su u hrvatskim medijima nazvane zagrepčanke, zbog njihovog dometa.
Narodna poslanica Danijela Nikolić ocenila je da je poseta Miroslava Aleksića Kosovu i Metohiji pokušaj da se naruga Srbima koji trpe teror Aljbina Kurtija.
Nema gadosti koje politički protivnici na dnevnom nivou ne objavljuju o predsedniku Srbije i njegovoj porodici. U tim napadima se ide toliko daleko da im osporavaju čak i pripadnost srpskom narodu i pravoslavlju.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Veljko Odalović, predsednik komisije Vlade Srbije za nestala lica gostujući u Info jutru komentarisao je nezavidnu poziciju premijera lažne države Aljbina Kurtija.
Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv pet osoba, Aleksandra Kojića, Mladena Todorovića, Rastka Bošnjaka, Dragane Ristić i Mihajla Đorđića, koje se terete za organizovani kriminal u vezi prodavanja opojnih droga.
Policija u Pančevu i Šapcu, u okviru akcije suzbijanja sive ekonomije, zaplenila je veću količinu falsifikovane robe i podnela krivične prijave protiv troje osumnjičenih.
Mihailo S. (18) i tinejdžerka Neda P. (19) iz Batajnice, poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć kod Busija na putu ka Ugrinovcima, a na društvenim mrežama od stradale Nede P. (19) oprostila se i njena Osnovna škola "Svetislav Golubović Mitraljeta".
Četranesti dan američko-izraelske operacije protiv Irana i uzvratnih udara Teherana na Izrael, američke baze, ali i druge lokacije u regionu Bliskog istoka. Pratite uživo na Informer.rs.
Zdravstveno stanje novog iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija i njegova navodna nesposobnost da redovno komunicira sa državnim institucijama izazvali su političke tenzije i kritike unutar iranskog verskog i političkog vrha.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajina spremna za novu rundu pregovora o okončanju rata, ali da mesto održavanja sastanka još nije dogovoreno zbog različitih stavova Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
Video-snimak koji je potvrdio list Njujork tajms prikazuje lansiranje balističkih raketa iz Bahreina ka Iranu, što predstavlja prvi potvrđeni napad na Islamsku republiku iz neke zemlje Persijskog zaliva od početka rata.
Često se dešava da korektor ispod očiju naglašava fine linije umesto da ih prikrije. Uz nekoliko jednostavnih trikova može ostati gladak, a lice sveže i odmorno tokom celog dana.
Snimak iz aviona postao je viralan nakon što je putnik podigao bose noge i naslonio ih na zid kabine, što je izazvalo brojne reakcije na društvenim mrežama.
Prženo testo, poput uštipaka ili mekika, često upija previše ulja, ali jednostavni trikovi mogu ga učiniti laganim i vazdušastim, bez upijanja i jedne kapi.
Pas po imenu Henri, kojeg je usvojila Medison Ostin iz azila verujući da je čivava, na kraju je izrastao u velikog labradora i postao neizostavan deo njihove svakodnevice u Njujorku.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar