Istraživači na irskom Univerziteta u Golveju razvili su način bioštampe tkiva koja menjaju oblik usled ćelijski generisanih sila, na isti način kao u biološkim tkivima tokom razvoja organa.
Nova nauka je fokusirana na replikaciju srčanih tkiva, približavajući istraživanje stvaranju funkcionalnih, bioštampanih organa, što bi imalo opsežne implikacije u modeliranju bolesti, skriningu lekova i regenerativnoj medicini.
Tehnologija bioštampe koristi žive ćelije u specijalizovanim biomaterijalima – supstance ili materijala koji mogu podržati žive ćelije i zbog svojih karakteristika mogu doprineti ćelijskog adheziji, proliferaciji i diferencijaciji tokom sazrevanja. Ova tehnologija obećava ogroman potencijal za laboratorijski stvorene organe koji su veoma slični ljudskim.
Međutim, bioštampanje potpuno funkcionalnih organa ostaje veliki izazov. Na primer, iako bioštampana srčana tkiva mogu da kontrahuju, njihova moć kontrakcije često je znatno slabija nego kod srca zdrave odrasle osobe.
Foto: Shutterstock
Tradicionalni metodi bioštampe često imaju za cilj direktnu reprodukciju finalnog anatomskog oblika organa, poput srca – previđajući tako ključnu ulogu dinamičnih promena oblika tokom prirodnog embrionalnog razvoja.
- Naš rad predstavlja novu platformu za bioštampu tkiva koja prolaze kroz programiranu i predvidljivu 4D promenu oblika pokrenutu ćelijski generisanim silama. Otkrili smo da promena oblika popravlja strukturnu i funkcionalnu razvijenost bioštampanih srčanih tkiva - kažu naučnici.
Istraživanje je pokazalo da ćelijski generisane sile mogu da upravljaju promenom oblika bioštampanih tkiva i da je moguće kontrolisati stepen promene oblika putem modifikacije faktora kao što su inicijalna geometrija štampe i čvrstine biomaterijala.
Foto: Shuterstock
Promena oblika je određivala postrojavanje ćelija i unapređivala kontraktivna svojstva tkiva. Istraživači su takođe razvili kompjuterski model za predviđanje promene oblika tkiva.
- Istraživanje pokazuje da sa dozvoljavanjem promene oblika bioštampana srčana tkiva počinju da pulsiraju jače i brže. Ograničen razvoj bioštampanih tkiva je veliki izazov. Ovo nam omogućava da napravimo razvijenije bioštampano srčano tkivo, sa mogućnošću sazrevanja u laboratoriji, boljom replikacijom strukture srca odraslog čoveka - kažu autori studije.
Dalek je put do bioštampanja funkcionalnih tkiva koja bi mogla biti implantirana u ljude i budući rad će morati da istraži kako se bioštampa može podesiti za razmere ljudskog srca.
Treba integrisati krvne sudove da bi tako velike strukture ostale žive u laboratoriji, ali smo bliže stvaranju funkcionalnih bioštampanih organa koji će imati brojne primene u kardiovaskularnoj medicini.
Naučnici su prvi put uspeli da prate uživo kretanje mikroplastike kroz tela miševa. Ove sitne čestice koje imunoćelije proždiru dalje putuju kroz krvotok i na kraju se zaglavljuju u krvnim sudovima u mozgu.
Istraživači sa univerziteta Monoš u Australiji razvili su prvo bioničko oko u svetu. Ovo genijalno otkriće nudi nadu milionima ljudi širom sveta koji pate od slepila.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naučnici su prvi put uspeli da prate uživo kretanje mikroplastike kroz tela miševa. Ove sitne čestice koje imunoćelije proždiru dalje putuju kroz krvotok i na kraju se zaglavljuju u krvnim sudovima u mozgu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić danas je obišao Severnobački okrug, a tom prilikom odgovarao je i na pitanja novinara o najvažnijim temama.
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
Na Fejsbuk stranici Udruženja "Zaštitimo Jadar i Rađevinu" oglasio se predsednik tog udruženja Momčilo Alimpić, čija je objava ogolila konačni sunovrat među takozvanim ekološkim aktivistima.
U naredne četiri godine nemački gigant Folksvagen će otpustiti 100.000 ljudi, a Srbija, zahvaljujući mudroj politici Aleksandra Vučića, otvara nova radna mesta!
Ministar pravde Nenad Vujić poručio je povodom pitanja sahrane generala Ratka Mladića da se pravo porodice na dostojanstven ispraćaj ne može dovoditi u pitanje.
Novinar Mladen Mijatović objavio je snimak hapšenja osumnjičenog piromana S. J. (32), koji je, kako se sumnja, skoro tri nedelje bežao od policije nakon serije paljenja automobila na području Futoga i Novog Sada.
Mihailo B. (42) iz Čačka proglašen je neuračunljivim, a zbog surovog ubistva svojih roditelja Jovana B. (77) i Milicu B. (72), koje se dogodilo 17. marta 2025. godine u porodičnom stanu u naselju Ljubić kej, izrečena mu je mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
Dvojica maloletnika, stara 16 i 13 godina, izazvali su požar u objektu koji je u vlasništvu Ekonomsko-ugostiteljske škole u Nikšiću, a protiv šesnaestogodišnjaka je podneta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično delo izazivanje opšte opasnosti, saopštila je policija.
Argentinski predsednik Havijer Milej ponovio je pretenzije svoje zemlje na Foklandska ostrva i rekao da će uvesti sankcije svim naftnim kompanijama koje posluju u tom području.
Rumunsko tužilaštvo zvanično je danas podiglo optužnicu protiv kontroverznog influensera Endrua Tejta zbog trgovine maloletnicima, pranja novca, seksualnog odnosa sa maloletnom osobom i uticanja na svedoke, dok se njegov brat Tristan tereti za saučesništvo.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Ako tražite brz i jednostavan desert koji se ne peče, torta sa ćeten alvom je odličan izbor. Ekipa magazina je probala, a rezultat je kremasta i preukusna poslastica kojoj je teško odoleti.
Prošlo je dve godine od smrti legendarnog frontmena "Riblje čorbe" Bore Đorđevića, a danas se prisećamo kako je nastao njegov najveći hit "Pogledaj dom svoj anđele".
Voditeljka Jovana Jeremić najavila je da će jutarnji program u znak protesta voditi gola, ukoliko komentari na račun duge haljine koju je nosila nastave da se nižu.
Učesnik muzičkog takmičenja "Nikad nije kasno", Rade Čitlučanin, ostao je bez porodičnog doma u Obrenovcu nakon što je u požaru krov i ceo objekt potpuno izgoreo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.