Istraživači na irskom Univerziteta u Golveju razvili su način bioštampe tkiva koja menjaju oblik usled ćelijski generisanih sila, na isti način kao u biološkim tkivima tokom razvoja organa.
Nova nauka je fokusirana na replikaciju srčanih tkiva, približavajući istraživanje stvaranju funkcionalnih, bioštampanih organa, što bi imalo opsežne implikacije u modeliranju bolesti, skriningu lekova i regenerativnoj medicini.
Tehnologija bioštampe koristi žive ćelije u specijalizovanim biomaterijalima – supstance ili materijala koji mogu podržati žive ćelije i zbog svojih karakteristika mogu doprineti ćelijskog adheziji, proliferaciji i diferencijaciji tokom sazrevanja. Ova tehnologija obećava ogroman potencijal za laboratorijski stvorene organe koji su veoma slični ljudskim.
Međutim, bioštampanje potpuno funkcionalnih organa ostaje veliki izazov. Na primer, iako bioštampana srčana tkiva mogu da kontrahuju, njihova moć kontrakcije često je znatno slabija nego kod srca zdrave odrasle osobe.
Foto: Shutterstock
Tradicionalni metodi bioštampe često imaju za cilj direktnu reprodukciju finalnog anatomskog oblika organa, poput srca – previđajući tako ključnu ulogu dinamičnih promena oblika tokom prirodnog embrionalnog razvoja.
- Naš rad predstavlja novu platformu za bioštampu tkiva koja prolaze kroz programiranu i predvidljivu 4D promenu oblika pokrenutu ćelijski generisanim silama. Otkrili smo da promena oblika popravlja strukturnu i funkcionalnu razvijenost bioštampanih srčanih tkiva - kažu naučnici.
Istraživanje je pokazalo da ćelijski generisane sile mogu da upravljaju promenom oblika bioštampanih tkiva i da je moguće kontrolisati stepen promene oblika putem modifikacije faktora kao što su inicijalna geometrija štampe i čvrstine biomaterijala.
Foto: Shuterstock
Promena oblika je određivala postrojavanje ćelija i unapređivala kontraktivna svojstva tkiva. Istraživači su takođe razvili kompjuterski model za predviđanje promene oblika tkiva.
- Istraživanje pokazuje da sa dozvoljavanjem promene oblika bioštampana srčana tkiva počinju da pulsiraju jače i brže. Ograničen razvoj bioštampanih tkiva je veliki izazov. Ovo nam omogućava da napravimo razvijenije bioštampano srčano tkivo, sa mogućnošću sazrevanja u laboratoriji, boljom replikacijom strukture srca odraslog čoveka - kažu autori studije.
Dalek je put do bioštampanja funkcionalnih tkiva koja bi mogla biti implantirana u ljude i budući rad će morati da istraži kako se bioštampa može podesiti za razmere ljudskog srca.
Treba integrisati krvne sudove da bi tako velike strukture ostale žive u laboratoriji, ali smo bliže stvaranju funkcionalnih bioštampanih organa koji će imati brojne primene u kardiovaskularnoj medicini.
Naučnici su prvi put uspeli da prate uživo kretanje mikroplastike kroz tela miševa. Ove sitne čestice koje imunoćelije proždiru dalje putuju kroz krvotok i na kraju se zaglavljuju u krvnim sudovima u mozgu.
Istraživači sa univerziteta Monoš u Australiji razvili su prvo bioničko oko u svetu. Ovo genijalno otkriće nudi nadu milionima ljudi širom sveta koji pate od slepila.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naučnici su prvi put uspeli da prate uživo kretanje mikroplastike kroz tela miševa. Ove sitne čestice koje imunoćelije proždiru dalje putuju kroz krvotok i na kraju se zaglavljuju u krvnim sudovima u mozgu.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) priveli su blokadera Miroslava Filipovića zvanog Fiki iz Loznice nakon što su ga pronašli na adresi na kojoj je prijavljen, saznaje Informer.
Dragan J. Vučićević urnisao je u jednoj rečenici poznatog NATO lobistu, vatrenog zagovornika nezavisnosti lažne države Kosovo i Kurtijevog poslušnika, Naima Lea Beširija, koji je kao miljenik tajkunskih medija za antisrpsku Novu S pokušao da bude duhovit, pa spomenuo i glavnog urednika Informera.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Odbegli vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer osuđen je na 40 godina zatvora u Crnoj Gori zbog organizovanja kriminalne organizacije, a izvor blizak crnogorskom pravosuđu objašnjava da se ređaju presude, a pomaka u pronalasku osuđenog nema, niti se o tome javno govori, jer su se po svemu sudeći pravosudni organi uplašili Zvicera.
Boranka Tatjana P. (54) poginula je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, dok se njen suprug Bratislav P.(52), prema nezvaničnim informacijama, i dalje nalazi u bolnici i lekari mu se bore za život.
Prema prvim informacijama, u glavnom gradu Ukrajine aktivirana je protivvazdušna odbrana, dok se okolnosti eksplozija i dalje utvrđuju. Ruski izvori tvrde da su u napadu korišćeni S-400 i "Iskander".
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Pevačica Ana Bekuta u ekskluzivnom intervjuu za Informer progovorila je o sećanjima na pokojnog supruga Milutina Mrkonjića, povlačenju iz javnosti, ali i podršci koju pruža koleginicama sa javne scene.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Sanja Marinković ugostila je u emisiji pevača Darka Lazića i njegovu suprugu Katarinu, a tokom razgovora došlo je do varnica između voditeljke i folkerа.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.