Istraživači na irskom Univerziteta u Golveju razvili su način bioštampe tkiva koja menjaju oblik usled ćelijski generisanih sila, na isti način kao u biološkim tkivima tokom razvoja organa.
Nova nauka je fokusirana na replikaciju srčanih tkiva, približavajući istraživanje stvaranju funkcionalnih, bioštampanih organa, što bi imalo opsežne implikacije u modeliranju bolesti, skriningu lekova i regenerativnoj medicini.
Tehnologija bioštampe koristi žive ćelije u specijalizovanim biomaterijalima – supstance ili materijala koji mogu podržati žive ćelije i zbog svojih karakteristika mogu doprineti ćelijskog adheziji, proliferaciji i diferencijaciji tokom sazrevanja. Ova tehnologija obećava ogroman potencijal za laboratorijski stvorene organe koji su veoma slični ljudskim.
Međutim, bioštampanje potpuno funkcionalnih organa ostaje veliki izazov. Na primer, iako bioštampana srčana tkiva mogu da kontrahuju, njihova moć kontrakcije često je znatno slabija nego kod srca zdrave odrasle osobe.
Foto: Shutterstock
Tradicionalni metodi bioštampe često imaju za cilj direktnu reprodukciju finalnog anatomskog oblika organa, poput srca – previđajući tako ključnu ulogu dinamičnih promena oblika tokom prirodnog embrionalnog razvoja.
- Naš rad predstavlja novu platformu za bioštampu tkiva koja prolaze kroz programiranu i predvidljivu 4D promenu oblika pokrenutu ćelijski generisanim silama. Otkrili smo da promena oblika popravlja strukturnu i funkcionalnu razvijenost bioštampanih srčanih tkiva - kažu naučnici.
Istraživanje je pokazalo da ćelijski generisane sile mogu da upravljaju promenom oblika bioštampanih tkiva i da je moguće kontrolisati stepen promene oblika putem modifikacije faktora kao što su inicijalna geometrija štampe i čvrstine biomaterijala.
Foto: Shuterstock
Promena oblika je određivala postrojavanje ćelija i unapređivala kontraktivna svojstva tkiva. Istraživači su takođe razvili kompjuterski model za predviđanje promene oblika tkiva.
- Istraživanje pokazuje da sa dozvoljavanjem promene oblika bioštampana srčana tkiva počinju da pulsiraju jače i brže. Ograničen razvoj bioštampanih tkiva je veliki izazov. Ovo nam omogućava da napravimo razvijenije bioštampano srčano tkivo, sa mogućnošću sazrevanja u laboratoriji, boljom replikacijom strukture srca odraslog čoveka - kažu autori studije.
Dalek je put do bioštampanja funkcionalnih tkiva koja bi mogla biti implantirana u ljude i budući rad će morati da istraži kako se bioštampa može podesiti za razmere ljudskog srca.
Treba integrisati krvne sudove da bi tako velike strukture ostale žive u laboratoriji, ali smo bliže stvaranju funkcionalnih bioštampanih organa koji će imati brojne primene u kardiovaskularnoj medicini.
Naučnici su prvi put uspeli da prate uživo kretanje mikroplastike kroz tela miševa. Ove sitne čestice koje imunoćelije proždiru dalje putuju kroz krvotok i na kraju se zaglavljuju u krvnim sudovima u mozgu.
Istraživači sa univerziteta Monoš u Australiji razvili su prvo bioničko oko u svetu. Ovo genijalno otkriće nudi nadu milionima ljudi širom sveta koji pate od slepila.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naučnici su prvi put uspeli da prate uživo kretanje mikroplastike kroz tela miševa. Ove sitne čestice koje imunoćelije proždiru dalje putuju kroz krvotok i na kraju se zaglavljuju u krvnim sudovima u mozgu.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić u jučerašnjem gostovanju na B92 izneo je dramatično i brutalno razotkrivanje opasnih veza između takozvane "studentske liste" i zločinačkog režima u Prištini.
Aleksandar Vučić, nosilac liste Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" obratio se građanima iz Beograda na vodi, podno Kule Beograd sa važnom i snažnom porukom.
U jučerašnjoj debati blokaderski kandidat Miljan Salata je čovek koji bi danas da deli lekcije građanima Srbije i kroji ekonomiju naše zemlje, a godinama je gradio karijeru radeći za hrvatski projektni biro iz Rijeke.
Suđenje za otmicu i brutalno razbojništvo "zemunskog klana" iz 1997. godine, koje je prethodilo tragičnoj smrti Novaka Stevanića (22), ponovo je odloženo za 30. oktobar. Dok se čeka pravda za mladog Novaka, odbrana je kao razlog za nepripremljenost navela i to da je braniocu bilo "hladno u hodniku", dok je postupak ponovo ostao bez epiloga. Ipak, ovo nije jedini slučaj u kojem su sudski postupci pomerani zbog nesvakidašnjih okolnosti, a neki od razloga zaista zvuče neverovatno.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije uhapsili su M. T. (51), državljanina Srbije i Crne Gore, za kojim je NCB Interpol Podgorica raspisao crvenu međunarodnu poternicu.
Tokom protekla 24 sata u Centru za hitnu pomoć Vojnomedicinske akademije pregledano je više stotina pacijenata, a zabeležene su teške povrede na radu, u saobraćaju i tučama, izjavio je glavni dežurni grupe Internih klinika VMA, pukovnik prof. dr Predrag Đurić.
U tuči koja se protekle noći dogodila u 20.36 sati u Ulici Vojvode Stepe na Voždovcu teško je povređen muškarac (27), koji je prevezen na VMA, saopšteno je danas u službi Hitne pomoći.
Prava drama i jezivo psihičko maltretiranje odigrali su se u stanovima na riječkom Banderovu, kada je penzioner J. P., lokalni majstor, otišao kod svog komšije Lovorka Z. (55) misleći da ide na običnu sitnu popravku slavine, ali ga je dočekao pakao iz kog satima nije mogao da pobegne.
Volodimir Zelenski treba da podnese ostavku, napisao je na mreži X Ilon Mask, izvršni direktor kompanije SpaceX, dodajući da o ograničenju Starlinka u Ukrajini
Ruske Strateške raketne snage počele su sveobuhvatnu proveru borbene gotovosti u Vladimirskom raketnom udruženju, tokom koje su mobilni interkontinentalni raketni sistemi "Jars" upućeni na rute borbenog patroliranja.
Pozorište Puž najavljuje novu predstavu za decu i odrasle "Aleksa u zemlji čuda", prema tekstu Branislava Milićevića, u realizaciji Katarine Kosmač prema režiji Slobodanke Cace Aleksić.
Ako tražite psa koji će budno motriti na dvorište, reagovati na nepoznate posetioce i istovremeno biti veran prijatelj ukućanima, nemački ovčar mogao bi da bude pravi izbor.
Sa hladnijim danima vraća se dobro poznati problem: opran veš satima stoji na sušilici, a stan se puni vlagom. Srećom, postoji jednostavan japanski način koji može da pomogne. Poznat je kao "metoda duge“" a zasniva se na pravilnom raspoređivanju odeće.
Mlada Luisa oduvek je maštala o tome da stane pred tablu, deli znanje i inspiriše generacije učenika. Međutim, sudbina i njeni prirodni aduti umešali su prste i naterali je na radikalan zaokret o kome danas bruji internet.
Pevačica Lepa Brena posetila je Majami sa sinom Viktorom, a njihova fotografija na istom mestu gde su se slikali i pre nekoliko godina, raznežila je javnost.
Vesna Zmijanac sumirala je utiske nakon tri rasprodate Beogradske arene, a dotakla se i svog privatnog života, novog udvarača, kao i dešavanja na estradnoj sceni.
Voditeljka Ana Radulović sinoć je bila gost kod Ognjena Amidžića i tom prilikom je govorila o sudskom sporu koji vodi sa rijaliti učesnikom Ivanom Marinkovićem.
Pevačica Teodora Džehverović privukla je pažnju fotografijama sa putovanja u Milano, a pored njenog stajlinga, mnogima je za oko zapao i modni detalj koji je nosila na ruci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.