Istraživači na irskom Univerziteta u Golveju razvili su način bioštampe tkiva koja menjaju oblik usled ćelijski generisanih sila, na isti način kao u biološkim tkivima tokom razvoja organa.
Nova nauka je fokusirana na replikaciju srčanih tkiva, približavajući istraživanje stvaranju funkcionalnih, bioštampanih organa, što bi imalo opsežne implikacije u modeliranju bolesti, skriningu lekova i regenerativnoj medicini.
Tehnologija bioštampe koristi žive ćelije u specijalizovanim biomaterijalima – supstance ili materijala koji mogu podržati žive ćelije i zbog svojih karakteristika mogu doprineti ćelijskog adheziji, proliferaciji i diferencijaciji tokom sazrevanja. Ova tehnologija obećava ogroman potencijal za laboratorijski stvorene organe koji su veoma slični ljudskim.
Međutim, bioštampanje potpuno funkcionalnih organa ostaje veliki izazov. Na primer, iako bioštampana srčana tkiva mogu da kontrahuju, njihova moć kontrakcije često je znatno slabija nego kod srca zdrave odrasle osobe.
Foto: Shutterstock
Tradicionalni metodi bioštampe često imaju za cilj direktnu reprodukciju finalnog anatomskog oblika organa, poput srca – previđajući tako ključnu ulogu dinamičnih promena oblika tokom prirodnog embrionalnog razvoja.
- Naš rad predstavlja novu platformu za bioštampu tkiva koja prolaze kroz programiranu i predvidljivu 4D promenu oblika pokrenutu ćelijski generisanim silama. Otkrili smo da promena oblika popravlja strukturnu i funkcionalnu razvijenost bioštampanih srčanih tkiva - kažu naučnici.
Istraživanje je pokazalo da ćelijski generisane sile mogu da upravljaju promenom oblika bioštampanih tkiva i da je moguće kontrolisati stepen promene oblika putem modifikacije faktora kao što su inicijalna geometrija štampe i čvrstine biomaterijala.
Foto: Shuterstock
Promena oblika je određivala postrojavanje ćelija i unapređivala kontraktivna svojstva tkiva. Istraživači su takođe razvili kompjuterski model za predviđanje promene oblika tkiva.
- Istraživanje pokazuje da sa dozvoljavanjem promene oblika bioštampana srčana tkiva počinju da pulsiraju jače i brže. Ograničen razvoj bioštampanih tkiva je veliki izazov. Ovo nam omogućava da napravimo razvijenije bioštampano srčano tkivo, sa mogućnošću sazrevanja u laboratoriji, boljom replikacijom strukture srca odraslog čoveka - kažu autori studije.
Dalek je put do bioštampanja funkcionalnih tkiva koja bi mogla biti implantirana u ljude i budući rad će morati da istraži kako se bioštampa može podesiti za razmere ljudskog srca.
Treba integrisati krvne sudove da bi tako velike strukture ostale žive u laboratoriji, ali smo bliže stvaranju funkcionalnih bioštampanih organa koji će imati brojne primene u kardiovaskularnoj medicini.
Naučnici su prvi put uspeli da prate uživo kretanje mikroplastike kroz tela miševa. Ove sitne čestice koje imunoćelije proždiru dalje putuju kroz krvotok i na kraju se zaglavljuju u krvnim sudovima u mozgu.
Istraživači sa univerziteta Monoš u Australiji razvili su prvo bioničko oko u svetu. Ovo genijalno otkriće nudi nadu milionima ljudi širom sveta koji pate od slepila.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naučnici su prvi put uspeli da prate uživo kretanje mikroplastike kroz tela miševa. Ove sitne čestice koje imunoćelije proždiru dalje putuju kroz krvotok i na kraju se zaglavljuju u krvnim sudovima u mozgu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u trodnevnoj zvaničnoj poseti Gruziji, gde se sastao sa predsednikom Gruzije Mihail Kavelašvili, državnim zvaničnicima i patrijarhom Gruzijske pravoslavne crkve.
Blokader Ilija Sekicki, blizak saradnik sina Milomira Jaćimovića iz Novog Sada, danas je brutalno napao ekipu Informera ispred zatvora Klisa u Novom Sadu.
Nemanja Starović, ministar za evropske integracije u Vladi Republike Srbije, na brutalan način je prokomentarisao sramnu izjavu Borislava Borka Stefanovića, potrčka tajkuna Dragana Đilasa, o održavanju skupa Srbiji partnerskih zemalja u Beogradu.
Mediji u Gruziji veliku pažnju posvetili su danas poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića toj zemlji i sastanku koji je imao sa gruzijskim predsednikom Mihailom Kavelašvilijem u palati Atoneli.
Pred Višim sudom u Beogradu počinje postupak protiv Srđana P. optuženog za teško ubistvo i paljenje objekata u Velikom Polju kod Obrenovca, navodno zbog spora oko prodaje zemljišta.
Kod NIS-ove pumpe u Ivanjici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj se prevrnuo traktor, što je izazvalo otežano odvijanje saobraćaja na ovoj deonici puta.
U operativnoj akciji "Pelikan" danas, 15. juna, na području Zvornika i Bijeljine pronađeno je i oduzeto više od dva kilograma kokaina, 982 kutija cigareta, tri pištolja, dva prigušivača te dva kilograma plastičnog eksploziva.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je podnelo optužni predlog protiv V.M. (52) zbog sumnje da je gradio bez građevinske dozvole, te predložilo da se kazni sa 1.000.000,00 dinara.
Predsednik SAD Donald Tramp, potpredsednik Džej Di Vens i predsednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Galibaf elektronski su potpisali Memorandum o razumevanju.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je danas da su komercijalni brodovi, od kojih mnogi sa naftnim tovarima, počeli da prolaze kroz Ormuski moreuz.
Evropska unija već uveliko razmatra strategije i korake kako bi pomogla Ukrajini da prebrodi predstojeću zimu, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Ksenija Repić, najstarija unuka poznate glumice Ljiljane Stjepanović, krenula je njenim stopama i već kao dete osvojila publiku ulogama u domaćim serijama.
Italijanska pevačica i jedna od najvećih seks-bombi osamdesetih godina, Sabrina Salerno (58), ponovo je rešila da zapali društvene mreže i dokaže da joj godine ne mogu ništa.
Ova domaća gibanica pravi se od jednostavnih sastojaka koje većina domaćinstava već ima pri ruci, a rezultat je mekano i sočno jelo sa neodoljivom zapečenom koricom.
Naslage leda u zamrzivaču predstavljaju čest problem u domaćinstvima jer zauzimaju prostor, otežavaju rad uređaja i mogu povećati potrošnju električne energije. Ipak, uz pomoć biljnih ulja taj proces možete usporiti.
Ako vam internet u pojedinim delovima stana ili kuće radi sporo zbog slabijeg Wi-Fi signala, postoji jednostavno rešenje koje možete isprobati bez dodatnih troškova.
Keto hleb koji uspeva čak i početnicima i ne traži ni brašno, ni žitarice, ni komplikovane sastojke. Savršen je za sve koji žele lagan doručak ili užinu koja drži sitost satima, bez osećaja težine.
Pevač Isak Šabanović prisustvovao je jednoj promociji, gde je govorio o svojoj karijeri, popularnosti koju je stekao nakon učešća u takmičenju "Zvezde Granda", ali i planovima za prvi veliki solistički koncert.
Glumica Iva Štrljić nedavno je doživela ozbiljnu alergijsku reakciju nakon konzumiranja koštunjavog voća, namirnice koja je godinama bila važan deo njene ishrane.
Pevačica Tina Ivanović i njen bivši suprug Zvezdan Anđić prodaju vilu u kojoj su nekada zajedno živeli, a ispred kuće je sada pustoš i sve roletne su pozatvarane.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.