Na Kosovu i Metohiji u napadima terorista UČK tokom 1998/99 godine svakog dana ginuo je jedan, a ranjavana su po četri policajca, pokazuju zvanični podaci.
Jedan od poginulih je i Ivica Spasić Kuca iz Vranja, po činu mlađi vodnik u Vranjskoj četi, Niškog odreda, Posebnih jedinica policije.
I dok je bombardovanje SRJ bilo u punom jeku, u Vranje je 28. marta 1999. godine, stigla vest da je u selu Semetište kod Suve Reke, od terorističkog snajpera stradao jedan od najmlađih i najhrabrijih pripadnika ove jedinice, tada dvadesetčetvorogodišnji Ivica Spasić.
Sudbina je htela da je poginuo baš na Dan državnosti Srbije, praznik koji se od 1989. godine, pa sve do 2001. obeležavao kao državni, a koji je predstavljao usvajanje ustavnih amndmana, a kasnije i Ustava, kojim se smanjuje nekadašnja široka autonomija pokrajina u Srbiji i vraća potpuna suverenost republičkih organa na tim područjima.
Upravo takav Ustav biće povod za demonstracije Albanaca, a kasnije i organizovanje terorista UČK, od kojih će tokom 1998/99 stradati 365 policajaca, 1.360 biti ranjeno, a 60 njih se još uvek vode kao nestali.
Sećanje na Ivicu Spasića, sa posebnim pijetetom čuvaju njegove kolege i saborci. A svake godine, obavezno na godišnjicu pogibije, obiđu i njegovu večnu kuću. Saša Pavlović, predsednik veterana PJP - regije Niš, sećajući se tog vremena, priča kako je već 1997. godine, Vranjska četa, odreda Čegar PJP, u leto angažovana na prostoru Drenice, jakog uporišta terorista i bandi, još iz vremena kraljevine.
- Iako smo mi bili u Dreničkom kraju, Ivica je sa svojim vodom bio angažovan na teritoriji opštine Podujevo, kao ispomoć redovnim policijskim snagama. U to vreme, teroristički napadi na policijske stanice i patrole su već bili učestali. Jednom prilikom je bio na raspoređen u selu Krpimej, kod Podujeva, mestu sa većinskim albanskim življem. Pored odeljenja policije u tom selu, koje se nalazilo tik pored puta, prolazilo je putničko vozilo „Lada“, iz kojeg teroristi bacaju dve ručne bombe- kaže Saša Pavlović.
Ivica je u tom trenutku na straži. Jedna od bombi udara u pancir koji je on imao na sebi, ali srećom ne eksplodira, već pada pored njegovih nogu, dok druga ekslodira malo dalje od njega i objekta, ne povredivši nikog.
- Teroristi se tada udaljavaju kroz selo i gubi im se svaki trag. Nakon dva dana Ivica sa još jednim kolegom odlazi do pošte u Podujevu, da se telefonom javi kući. U redu na šalteru pošte, prepoznaje teroristu koji je bacio bombu na njega. Izlazi iz pošte, poziva pomoć i hapse teroristu, u čijoj kući su u pretresu nakon hapšenja nađene velike količine oružja, municije i minsko eksplozivnih sredstava. Tu Ivica iskazuje veliku hrabrost i pribranost, koje su ga krasile na svakom terenu, sve do njegove pogibije - priča Pavlović.
U martu 1999. godine, Odred Čegar, bio je angažovan na čišćenju od terorista sela Pećane, Slapužane i Semetište, kod Suve Reke. Vodile su se žestoke borbe u sva tri sela. Prva dva su očišćena bez žrtava na strani PJP, na kraju trećeg Semetišta, Ivica je sa još trojicom kolega bio na desnom krilu svoje Vranjske čete, kojima je ostalo da “pređu” još nekoliko kuća, do završetka akcije.
- Na njih teroristi otvaraju jaku vatru, Ivica pretrčava mali deo čistine sa još jednim kolegom, kako bi zauzeo položaj odakle može da dejstvuje po teroristima. Pri kraju čistine njega pogađa snajperski metak u glavu i on pada, a drugi kolega uspeva da zauzme bezbedan položaj na samo metar od smrtno pogođenog Ivice-priseća se Pavlović.
On ističe da sve do mraka, u naredna tri sata, nisu mogli da dođu do Ivičinog tela i kolege, koji je ležao do svog najboljeg druga, a koji i dan danas teško preživljava taj gubitak. Nikad ne priča o tome, sve to mu teško pada i nakon toliko godina.
- Tek nakon što je pao mrak, utihnulo je dejstvo terorista i kolege su uspele da izvuku Ivičino tel i da njegovog saborca sklone na sigurno. Onda je zavladao veliki muk u Vranjskoj četi PJP, poginuo je najmlađi i jedan od najhrabrijih boraca. Svi ga se sećamo kao nekog ko nije znao za strah, koji je voleo svoje drugove, svoj PJP, svoje Vranje i svoju Srbiju. Slava mu i hvala - kaže Pavlović.
Kolega Ivica Spasić je bio veoma cenjen i omiljen, nadovezuje se na priču Srđan Ilić, nekadašnji ratni komandant Vranjske čete.
- Bio je poštovan i cenjen i među ostalim kolegama PU Vranje, građanima svoga Vranja, gde se rodio, radio i živeo. Istakao se hrabrošću i odvažnošću, kada je u 24. godini dao svoj život u odbrani otadžbine. U znak sećanja na njega, na predlog Udruženja veterana PJP - južne i jugoistočne Srbije i lokale samouprave u Vranju, deo Obličke ulice poneo je ime Ivice Spasića. Udruženje veterana PJP je pre dve godine, posthumno dodelilo Kosovsku zlatnu PJP spomenicu, njegovoj porodici - dodaje Ilić.
A Ivica Spasić jedan je od mnogih postradalih policajaca, vojnika i civila, koji za sobom nisu ostavili potomke, stradavši veoma mladi, tek punoletni. Od porodice, posebnu uspomenu na njega čuva mlađa sestra Danijela Jović.
- Brat je bio uvek zaštitnički nastrojen prema meni. Bio je veoma druželjubiv, uvek nasmejan i vedrog duha, raspoložen za šalu. Svi su ga voleli, a posebno Romi, kroz čiju je mahalu prolazio kada bi išao do grada ili se vraćao kući. Nekoliko dana pre nego što je poginuo, odvezla sam ga do autobusa gde su se oni okupljali pre odlaska na Kosovo i Metohiju. Pokušala sam da ga odvratim da ne ide, da nađe izgovor, jer nam je i otac bio mobilisan. Međutim, on nije hteo ni da čuje za tako nešto, nije hteo da ostavi svoje kolege, svoju jedinicu, saborce, jednom rečju bio je potpuno posvećen poslu, odgovoran i primeran u svemu - priča Danijela.
Branio državu i čast uniforme koju je nosio
Godine nakon Ivičine pogibije, bile su ispunjene tugom, od koje bi, kako Danijela kaže, i kamen pukao. Njihovi roditelji to nisu izdržali i svega nekoliko godina nakon tragedije, oboje su umrli. Ivica Spasić je od strane SRJ odlikovan Ordenom za zasluge u oblastima odbrane i bezbednosti prvog stepena. Priča o njemu je priča o jednoj mladosti, koja je celu sebe dala u odbrani države, časti i dostojanstva uniforme, koja im je poverena.
Na današnji dan, 8. novembra, 1978. godine u Beogradu, rođen je Tibor Cerna, besmrtni heroj, koji se zlatnim slovima upisao u srpsku istoriju kada je hrabro poginuo 1999. godine u rejonu Košare, braneći Srbiju.
Na današnji dan, 30. septembra 1998. godine iz zasede su ubijena petorica srpskih vojnika: Vladimir Radojičić, Miroslav Jocić, Ilija Pavlović, Miladin Gobeljić, Miloš Pavlović dok su teško ranjeni kapetan Goran Loznica i Goran Simić, od strane pripadnika teorirstičke OVK.
Potpukovnik Goran Ostojić "Ostoja" pao je kao vitez na braniku Otadžbine. Srpskog heroja ubili su šiptarski teroristi na karauli Košare 28. jula 1998. godine.
Na Vidovdan, najsvetiji srpski praznik, baš kako dolikuje jednom kosovskom junaku, otkriven je spomenik najboljem od najboljih, besmrtnom heroju Predragu Peđi Leovcu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan, 8. novembra, 1978. godine u Beogradu, rođen je Tibor Cerna, besmrtni heroj, koji se zlatnim slovima upisao u srpsku istoriju kada je hrabro poginuo 1999. godine u rejonu Košare, braneći Srbiju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u trodnevnoj zvaničnoj poseti Gruziji, gde se sastao sa predsednikom Gruzije Mihail Kavelašvili, državnim zvaničnicima i patrijarhom Gruzijske pravoslavne crkve.
Blokader Ilija Sekicki, blizak saradnik sina Milomira Jaćimovića iz Novog Sada, danas je brutalno napao ekipu Informera ispred zatvora Klisa u Novom Sadu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, koji boravi u trodnevnoj zvaničnoj poseti Gruziji, imao je priliku da glavni grad ove zemlje, Tbilisi, vidi iz malo drugačije perspektive.
Lider Srpske radikalne stranke (SRS), prof. dr Vojislav Šešelj, žestoko je udario na blokadere i njihove organizatore, poručivši da iza svega vidi uticaj stranih faktora i pokušaj destabilizacije Srbije, iznevši potom upozorenje da se sprema scenario koji je jednom već uništio Srbiju.
Policija u Beču razbila je navodno visoko organizovanu kriminalnu mrežu koja je, prema sumnjama istražitelja, funkcionisala gotovo kao legalno preduzeće. U akciji kodnog naziva "Operacija Psiho", otkrivena je ilegalna proizvodnja kanabisa.
Pred Višim sudom u Beogradu počinje postupak protiv Srđana P. optuženog za teško ubistvo i paljenje objekata u Velikom Polju kod Obrenovca, navodno zbog spora oko prodaje zemljišta.
Kod NIS-ove pumpe u Ivanjici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj se prevrnuo traktor, što je izazvalo otežano odvijanje saobraćaja na ovoj deonici puta.
U operativnoj akciji "Pelikan" danas, 15. juna, na području Zvornika i Bijeljine pronađeno je i oduzeto više od dva kilograma kokaina, 982 kutija cigareta, tri pištolja, dva prigušivača te dva kilograma plastičnog eksploziva.
Rusija je odnela pobedu nad Ukrajinom u međunarodnom arbitražnom postupku u Hagu povodom prava obalne države u Crnom moru, Azovskom moru i Kerčkom moreuzu, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Ruske Federacije.
Predsednik SAD Donald Tramp, potpredsednik Džej Di Vens i predsednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Galibaf elektronski su potpisali Memorandum o razumevanju.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je danas da su komercijalni brodovi, od kojih mnogi sa naftnim tovarima, počeli da prolaze kroz Ormuski moreuz.
Ksenija Repić, najstarija unuka poznate glumice Ljiljane Stjepanović, krenula je njenim stopama i već kao dete osvojila publiku ulogama u domaćim serijama.
Italijanska pevačica i jedna od najvećih seks-bombi osamdesetih godina, Sabrina Salerno (58), ponovo je rešila da zapali društvene mreže i dokaže da joj godine ne mogu ništa.
Ova domaća gibanica pravi se od jednostavnih sastojaka koje većina domaćinstava već ima pri ruci, a rezultat je mekano i sočno jelo sa neodoljivom zapečenom koricom.
Naslage leda u zamrzivaču predstavljaju čest problem u domaćinstvima jer zauzimaju prostor, otežavaju rad uređaja i mogu povećati potrošnju električne energije. Ipak, uz pomoć biljnih ulja taj proces možete usporiti.
Dok je godinama privlačila pažnju provokativnim fotografijama i sadržajem za odrasle, influenserka i model Nejlin Ešli danas tvrdi da je odlučila da potpuno promeni svoj život.
Ako vam internet u pojedinim delovima stana ili kuće radi sporo zbog slabijeg Wi-Fi signala, postoji jednostavno rešenje koje možete isprobati bez dodatnih troškova.
Pevalica Jelena Vučković otkrila je kako se nakon kraha ljubavi i privatnih problema povukla sa estrade, ali da se nada probudila u vezi sa novim partnerom.
Srpski pevač Filari izazvao je veliku pažnju javnosti nakon što je danas objavio fotografije sa svetskom latino zvezdom koja trenutno boravi u Beogradu povodom predstojećeg koncerta u okviru Belgrade River Festa.
Pevač Isak Šabanović prisustvovao je jednoj promociji, gde je govorio o svojoj karijeri, popularnosti koju je stekao nakon učešća u takmičenju "Zvezde Granda", ali i planovima za prvi veliki solistički koncert.
Glumica Iva Štrljić nedavno je doživela ozbiljnu alergijsku reakciju nakon konzumiranja koštunjavog voća, namirnice koja je godinama bila važan deo njene ishrane.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.