Na Kosovu i Metohiji u napadima terorista UČK tokom 1998/99 godine svakog dana ginuo je jedan, a ranjavana su po četri policajca, pokazuju zvanični podaci.
Jedan od poginulih je i Ivica Spasić Kuca iz Vranja, po činu mlađi vodnik u Vranjskoj četi, Niškog odreda, Posebnih jedinica policije.
I dok je bombardovanje SRJ bilo u punom jeku, u Vranje je 28. marta 1999. godine, stigla vest da je u selu Semetište kod Suve Reke, od terorističkog snajpera stradao jedan od najmlađih i najhrabrijih pripadnika ove jedinice, tada dvadesetčetvorogodišnji Ivica Spasić.
Sudbina je htela da je poginuo baš na Dan državnosti Srbije, praznik koji se od 1989. godine, pa sve do 2001. obeležavao kao državni, a koji je predstavljao usvajanje ustavnih amndmana, a kasnije i Ustava, kojim se smanjuje nekadašnja široka autonomija pokrajina u Srbiji i vraća potpuna suverenost republičkih organa na tim područjima.
Upravo takav Ustav biće povod za demonstracije Albanaca, a kasnije i organizovanje terorista UČK, od kojih će tokom 1998/99 stradati 365 policajaca, 1.360 biti ranjeno, a 60 njih se još uvek vode kao nestali.
Sećanje na Ivicu Spasića, sa posebnim pijetetom čuvaju njegove kolege i saborci. A svake godine, obavezno na godišnjicu pogibije, obiđu i njegovu večnu kuću. Saša Pavlović, predsednik veterana PJP - regije Niš, sećajući se tog vremena, priča kako je već 1997. godine, Vranjska četa, odreda Čegar PJP, u leto angažovana na prostoru Drenice, jakog uporišta terorista i bandi, još iz vremena kraljevine.
- Iako smo mi bili u Dreničkom kraju, Ivica je sa svojim vodom bio angažovan na teritoriji opštine Podujevo, kao ispomoć redovnim policijskim snagama. U to vreme, teroristički napadi na policijske stanice i patrole su već bili učestali. Jednom prilikom je bio na raspoređen u selu Krpimej, kod Podujeva, mestu sa većinskim albanskim življem. Pored odeljenja policije u tom selu, koje se nalazilo tik pored puta, prolazilo je putničko vozilo „Lada“, iz kojeg teroristi bacaju dve ručne bombe- kaže Saša Pavlović.
Ivica je u tom trenutku na straži. Jedna od bombi udara u pancir koji je on imao na sebi, ali srećom ne eksplodira, već pada pored njegovih nogu, dok druga ekslodira malo dalje od njega i objekta, ne povredivši nikog.
- Teroristi se tada udaljavaju kroz selo i gubi im se svaki trag. Nakon dva dana Ivica sa još jednim kolegom odlazi do pošte u Podujevu, da se telefonom javi kući. U redu na šalteru pošte, prepoznaje teroristu koji je bacio bombu na njega. Izlazi iz pošte, poziva pomoć i hapse teroristu, u čijoj kući su u pretresu nakon hapšenja nađene velike količine oružja, municije i minsko eksplozivnih sredstava. Tu Ivica iskazuje veliku hrabrost i pribranost, koje su ga krasile na svakom terenu, sve do njegove pogibije - priča Pavlović.
U martu 1999. godine, Odred Čegar, bio je angažovan na čišćenju od terorista sela Pećane, Slapužane i Semetište, kod Suve Reke. Vodile su se žestoke borbe u sva tri sela. Prva dva su očišćena bez žrtava na strani PJP, na kraju trećeg Semetišta, Ivica je sa još trojicom kolega bio na desnom krilu svoje Vranjske čete, kojima je ostalo da “pređu” još nekoliko kuća, do završetka akcije.
- Na njih teroristi otvaraju jaku vatru, Ivica pretrčava mali deo čistine sa još jednim kolegom, kako bi zauzeo položaj odakle može da dejstvuje po teroristima. Pri kraju čistine njega pogađa snajperski metak u glavu i on pada, a drugi kolega uspeva da zauzme bezbedan položaj na samo metar od smrtno pogođenog Ivice-priseća se Pavlović.
On ističe da sve do mraka, u naredna tri sata, nisu mogli da dođu do Ivičinog tela i kolege, koji je ležao do svog najboljeg druga, a koji i dan danas teško preživljava taj gubitak. Nikad ne priča o tome, sve to mu teško pada i nakon toliko godina.
- Tek nakon što je pao mrak, utihnulo je dejstvo terorista i kolege su uspele da izvuku Ivičino tel i da njegovog saborca sklone na sigurno. Onda je zavladao veliki muk u Vranjskoj četi PJP, poginuo je najmlađi i jedan od najhrabrijih boraca. Svi ga se sećamo kao nekog ko nije znao za strah, koji je voleo svoje drugove, svoj PJP, svoje Vranje i svoju Srbiju. Slava mu i hvala - kaže Pavlović.
Kolega Ivica Spasić je bio veoma cenjen i omiljen, nadovezuje se na priču Srđan Ilić, nekadašnji ratni komandant Vranjske čete.
- Bio je poštovan i cenjen i među ostalim kolegama PU Vranje, građanima svoga Vranja, gde se rodio, radio i živeo. Istakao se hrabrošću i odvažnošću, kada je u 24. godini dao svoj život u odbrani otadžbine. U znak sećanja na njega, na predlog Udruženja veterana PJP - južne i jugoistočne Srbije i lokale samouprave u Vranju, deo Obličke ulice poneo je ime Ivice Spasića. Udruženje veterana PJP je pre dve godine, posthumno dodelilo Kosovsku zlatnu PJP spomenicu, njegovoj porodici - dodaje Ilić.
A Ivica Spasić jedan je od mnogih postradalih policajaca, vojnika i civila, koji za sobom nisu ostavili potomke, stradavši veoma mladi, tek punoletni. Od porodice, posebnu uspomenu na njega čuva mlađa sestra Danijela Jović.
- Brat je bio uvek zaštitnički nastrojen prema meni. Bio je veoma druželjubiv, uvek nasmejan i vedrog duha, raspoložen za šalu. Svi su ga voleli, a posebno Romi, kroz čiju je mahalu prolazio kada bi išao do grada ili se vraćao kući. Nekoliko dana pre nego što je poginuo, odvezla sam ga do autobusa gde su se oni okupljali pre odlaska na Kosovo i Metohiju. Pokušala sam da ga odvratim da ne ide, da nađe izgovor, jer nam je i otac bio mobilisan. Međutim, on nije hteo ni da čuje za tako nešto, nije hteo da ostavi svoje kolege, svoju jedinicu, saborce, jednom rečju bio je potpuno posvećen poslu, odgovoran i primeran u svemu - priča Danijela.
Branio državu i čast uniforme koju je nosio
Godine nakon Ivičine pogibije, bile su ispunjene tugom, od koje bi, kako Danijela kaže, i kamen pukao. Njihovi roditelji to nisu izdržali i svega nekoliko godina nakon tragedije, oboje su umrli. Ivica Spasić je od strane SRJ odlikovan Ordenom za zasluge u oblastima odbrane i bezbednosti prvog stepena. Priča o njemu je priča o jednoj mladosti, koja je celu sebe dala u odbrani države, časti i dostojanstva uniforme, koja im je poverena.
Na današnji dan, 8. novembra, 1978. godine u Beogradu, rođen je Tibor Cerna, besmrtni heroj, koji se zlatnim slovima upisao u srpsku istoriju kada je hrabro poginuo 1999. godine u rejonu Košare, braneći Srbiju.
Na današnji dan, 30. septembra 1998. godine iz zasede su ubijena petorica srpskih vojnika: Vladimir Radojičić, Miroslav Jocić, Ilija Pavlović, Miladin Gobeljić, Miloš Pavlović dok su teško ranjeni kapetan Goran Loznica i Goran Simić, od strane pripadnika teorirstičke OVK.
Potpukovnik Goran Ostojić "Ostoja" pao je kao vitez na braniku Otadžbine. Srpskog heroja ubili su šiptarski teroristi na karauli Košare 28. jula 1998. godine.
Na Vidovdan, najsvetiji srpski praznik, baš kako dolikuje jednom kosovskom junaku, otkriven je spomenik najboljem od najboljih, besmrtnom heroju Predragu Peđi Leovcu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan, 8. novembra, 1978. godine u Beogradu, rođen je Tibor Cerna, besmrtni heroj, koji se zlatnim slovima upisao u srpsku istoriju kada je hrabro poginuo 1999. godine u rejonu Košare, braneći Srbiju.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obelodanio je tokom emisije Kolegijum na našoj televiziji šokantne informacije o jednom od glavnih saradnika tajkuna Dragana Đilasa, Branku Miljušu.
Vladislav Dajković, predsednik Slobodne Crne Gore, zagrmeo je nakon skandaloznih vesti iz Crne Gore da će Ustav te zemlje zvanično biti izmenjen kako bi se iz njega izbacio srpski jezik.
Rat u raspadnutom opozicionom taboru potpuno je eskalirao i izmakao kontroli. Da je na lažnim protestima pukla tikva i da je u toku borba do istrebljenja za fotelje i mandate, dokazalo je i najnovije gostovanje na jednoj od njihovih blokaderskih televizija.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obelodanio je tokom emisije Kolegijum na našoj televiziji šokantne informacije o jednom od glavnih saradnika tajkuna Dragana Đilasa, Branku Miljušu.
Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović pokušava da opravda svoje sramno šurovanje sa Bilom Klintonom i NATO agresorima tokom bombardovanja 1999. godine, a kao dežurnog krivca za sve svoje političke poraze i dalje vidi jedino i isključivo – Srbiju i Beograd!
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Na Dunavu u mađarskom gradu Rackeve došlo je do tragične nesreće u kojoj se muškarac (31) udavio dok je u naručju držao svoju trogodišnju ćerku. Devojčica je u poslednjem trenutku spasena iz vode, dok njenom ocu, uprkos naporima lekara, nije bilo spasa.
U teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila sinoć na raskrsnici Ruzveltove i Ulice kraljice Marije u Beogradu, povređene su tri osobe, među kojima je i osmogodišnje dete.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
Masovni noćni udar na Kijev izveden je neposredno pred samit NATO-a u Turskoj, a ruski analitičari ga tumače kao jasnu poruku Moskve da neće odstupiti ni ako Alijansa donese nove odluke o eskalaciji sukoba u Ukrajini.
Sadržajni pregovori o završetku rata u Ukrajini teško da će biti održani pre februara 2027. godine, piše britanski list „Fajnenšel tajms“ (FT), pozivajući se na izvor iz Moskve.
Ruski hakeri su upali u sisteme britanske vlade i Ministarstva spoljnih poslova, kompromitujući oko 80.000 računara i pristupajući ličnim podacima državnih službenika, piše britanski „Telegraf“.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage tokom noći izvele masovan udar visokopreciznim oružjem po objektima na teritoriji Ukrajine, navodeći da je napad usledio kao odgovor na, kako tvrdi Moskva, terorističke udare kijevskog režima na civilnu infrastrukturu unutar Rusije.
Nagrada "Ernest" za 2026. godinu, odlukom Direkcije Somborskog filmskog festivala, dodeljuje se glumcu Vojislavu Brajoviću, jednom od najznačajnijih umetnika domaće kinematografije, za "doprinos sadašnjim i budućim filmovima".
Uz pomoć sode bikarbone i limunovog soka možete brzo ukloniti masne naslage sa kuhinjskih ormarića i osvežiti njihovu površinu bez agresivnih sredstava za čišćenje.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Influenserka Tamara Kalinić imala je pravu svadbu iz snova sa biznismenom Filippom Testom na jezeru Komo u Italiji, a na gala slavlju bile su brojne poznate zvanice dok je ambijent upotpunila najluksuznija dekoracija.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.