Ovaj biznis cveta, ali bukvalno: Država daje podsticaj i do 1.000.000 dinara, evo o čemu se radi
Podeli vest
Naša zemlja ima dobre uslove za plantažnu proizvodnju cveća na otvorenim površinama, zbog dobrih klimatskih uslova i dužine vegetacionog perioda, što su mnogi iskoristili kako bi od toga napravili unosan biznis.
Imamo sve preduslove da se pokrene još veći razvoj cvećarstva, ali ipak više uvozimo cveća nego što ga izvozimo, a površine na otvorenom prostoru se smanjuju u korist površina u zaštićenom prostoru( plastenicima i staklenicima). Svega 13 poljoprivrednih gazdinstava gaji cveće na otvorenom prostiru, dok je u zaštićenom prostoru broj gazdinstava skoro tri puta veći - 36.
Mnogi žele da pokrenu svoj biznis u Srbiji, ali se plaše početnih ulaganja. Međutim, već sa manje od 3.000 evra može se pokrenuti čak dva biznisa koja donose masnu zaradu, a to su mobilna auto-perionica i proizvodnja domaće kozmetike.
Uzgajanje pistaća postaje jedan od najisplativijih alternativnih agrarnih biznisa u Srbiji, naročito u toplijim, sušnijim krajevima juga zemlje poput Leskovca, Vranja i Niša.
20.08.2025
10:15
Na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku, cveće se na otvorenom prostoru u 2024. godini gajilo na 680 hektara, što je manje za 4,5 procenata nego 2023. Godine, kada je zauzimalo 712 hektara. U staklenicima i plastenicima cveća je bilo na 302 hektara ili za devet procenata više u odnosu na prethodnu godinu (277 hektara).
- Cvećarstvo, kao ozbiljan činilac u privrednom sistemu zemlje, treba da postane profitabilna proizvodna grana. Neophodno je udruživanje proizvođača radi čvršćeg povezivanja na planu organizovanja proizvodnje i plasmana cveća i ukrasnog bilja, kako na domaćem, tako i na svetskom tržištu, jer se za sada cvećarstvom bave pretežno individualna poljoprivredna gazdinstva. Treba raditi na formiranju berze cveća i privlačenju stranih investicija i partnera - kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.
Iz godine u godinu zarada od uzgajanja lekovitog bilja u Srbiji znatno raste, a mi vam donosimo detaljnu računicu koja prikazuje kako da sa malim ulaganjima možete ostvariti veliki profit.
Prosečna plata u Srbiji do kraja godine, tačnije već u decembru iznosiće 1.000 evra, ili 117.000 dinara, najavio je ministar finansija Siniša Mali. On je podsetio da je još u maju prosečna zarada bila veća od 900 evra.
22.08.2025
11:05
Foto: Shutterstock
Ministarstvo godinama unazad predviđa mere za unapređenje sektora hortikulturnog bilja, odnosno cveća i ukrasnog bilja, kao i lekovitog, aromatičnog i začinskog bilja: gazdinstva imaju podsticaje za unapređenje rasadničarske proizvodnje, koje obuhvataju podršku koja se odnosi na proizvedene sertifikovane i standarne sadnice voćaka i ruža u maksimalnom iznosu od 700.000 dinara; dobijaju podsticaj za biljnu proizvodnju od 18.000 dinara po hektaru, pravo na povrat plaćene akcize na dizel gorivo u iznosu od 50 dinara po litri kupljenog goriva, u količini od 100 litara po hektaru, maksimalno do 100 hektara, podsticaj za nabavku novih mašina i opreme, koji iznosi maksimalno 1.500.000 dinara, i za nabavku novog traktora. Najviši ukupni iznos podsticaja koji korisnik podsticaja može da ostvari za jednu kalendarsku godinu je 1.000.000 dinara, prenosi Dnevnik.
Na osnovu višedecenijskog iskustva u cvećarstvu, Dušan Milosavljević iz Sente ističe da su subvencije uvek dobre, bez obzira na to koliko iznose, ali da država treba više pažnje da posveti poljoprivrednim gazdinstvima, jer sada veće podsticaje primaju firme. Malo u cvećarstvu, kaže, ima prijavljenih firmi, uglavnom se registruju kao gazdinstva.
Milosavljević se bavi proizvodnjom sadnica ruža stablašica i navodi da bi za proizvodnju ruža značilo kada bi država davala podsticaj po prijavljenoj sadnici ruža, ali i da cvećarima treba tržište.
- Imamo znanja i iskustva, ali ne možemo da konkurišemo stranim tržištima, pošto preduzetnici u cvećarstvu u EU imaju firme u afričkim zemljama, gde je radna snaga jeftina. I to je jedan od razloga zašto je domaća proizvodnja cveća skupa i ne nalazi kupce spolja. Zato se oslanjamo na domaće tržište i ne širimo proizvodnju - rekao je Milosavljević.
Foto: Shutterstock
Izvoz u Holandiju
Prošle godine smo uvezli 10.615 tona cveća i ukrasnog bilja u vrednosti od 36,4 miliona evra, a prodali na strana tržišta 2.281 tonu za 6,4 miliona evra. Podaci iz prošle godine pokazuju da je uvoz u 2024. godini bio veći za 19 procenata nego 2023. godine, a izvoz se smanjio za 14 procenata.
Najviše trgujemo svežim cvećem sa Holandijom. Sveže cveće (orhideje, zumbuli, narcisi i lale, i cvetne - sobne biljke) čini čak 55 procenata uvoza, što je skoro 20,1 milionA evra, od čega uvoz iz Holandije čini oko 14 miliona evra .
U 2024. godini izvozili smo svežeg cveća za skoro 5,2 miliona evra, od čega smo ruža prodali za 2,5 miliona evra, najviše Holanđanima u vrednosti od skoro pola miliona evra.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mnogi žele da pokrenu svoj biznis u Srbiji, ali se plaše početnih ulaganja. Međutim, već sa manje od 3.000 evra može se pokrenuti čak dva biznisa koja donose masnu zaradu, a to su mobilna auto-perionica i proizvodnja domaće kozmetike.
Govor američkog predsednika Donalda Trampa o stanju nacije pred Kongresom SAD trajao je 107 minuta - zapretio je Iranu, a svi su zapazili njegovu poruku o Ukrajini.
O projektu "Beograd na vodi" se još u Jugoslaviji pričalo - Josip Broz Tito je razmatrao tu ideju, iako taj projekat tada nije imao ime naselja koje danas znamo.
Svetlana Bojković, glumica i jedna od osnivača Proglasa - udruženja za rušenje aktuelne vladajuće koalicije, gostovala je u podkastu i tom prilikom izjavila nešto što su joj mnogi zamerili.
Veliki broj građana okupio se danas u mesnim zajednicama širom opština u kojima će se 29. marta održati lokalni izbori, kako bi pružili podršku listi Srpske napredne stranke (SNS).
Komemoracija nekadašnjem ministru inostranih poslova u Vladi SR Jugoslavije i nekadašnjem ambasadoru Jugoslavije u Turskoj Vladislavu Jovanoviću održana je u Domu Narodne skupštine Republike Srbije.
Aleksandar Tatalović i Stefan Savić nisu bili samo vršnjaci. Bili su školski drugovi, išli su u isti razred, delili svakodnevicu, planove i mladost. Njihove sudbine, na najokrutniji način, spojene su i u smrti. Razdvojene godinama, ali povezane istim nasiljem.
Devedesete godine u Beogradu ostale su upamćene po brutalnim obračunima kriminalnih grupa. Likvidacije su bile česte, ali su posebnu pažnju javnosti izazivala takozvana mafijaška ubistva, atentati koji su nosili pečat organizovanog podzemlja.
Policija u Podgorici rasvetlila je razbojništvo koje je prošle godine potreslo centar grada, kada je iz jedne zlatare ukraden dragoceni nakit vredan više od 266.000 evra.
Paljenje automobila u Srbiji i regionu već odavno nije sporadičan incident niti delo usijanih glava. Iza zapaljenog vozila gotovo uvek stoji jasna poruka, pažljivo odabrana meta i motiv koji retko ima veze sa impulsom, a mnogo češće sa osvetom, zastrašivanjem ili kriminalnim obračunima.
Nemački sindikat Verdi pozvao je zaposlene u javnom prevozu na nacionalni štrajk upozorenja 27. i 28. februara, što bi moglo da pogodi milione putnika i izazove negativne ekonomske posledice.
Mađarska je blokirala predloženi hitni zajam EU od 90 milijardi evra za Ukrajinu, kao i najnoviji paket sankcija Rusiji, navodeći kao razlog odluku Kijeva da namerno prekine isporuke nafte.
Mađarski premijer Viktor Orban optužio je danas evropske lidere na čelu sa Ursulom fon der Lajen da su se u utorak složili sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim o nastavku rata.
Na današnji dan 2020. godine preminuo je glumac Miroljub Trošić, nezaboravni Đoda iz jedne od najgledanijih domaćih serija "Selo gori, a baba se češlja".
Kultni srpski film "Maratonci trče počasni krug" iz 1982. godine, režisera Slobodana Šijana po scenariju Dušana Kovačevića, krije brojne zanimljivosti i tajne sa snimanja i inspiracije koje malo ko zna.
U specijalu posvećenom seriji "Katarina Velika" na TV Informer, književnik Ranko Gojković govorio je o snazi i dometima vladavine ruske carice, ocenivši je kao neponovljivu u istoriji.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađana Lazić, poznatija kao Slađa Poršelina otišla je na još jednu estetsku korekciju, pa slikama iz salona sve šokirala.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar