Kupinik, poslednja prestonica srpskih despota, konačno će postati turistička atrakcija Srbije!
Inicijativom stručnjaka započeo je ambiciozan projekat spasavanja Kupinika, od koga su ostali samo bedemi zarasli u korov!
Iako je srednjevekovna tvrđava Kupinik, istorijski biser Srema, kategorisan kao nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja i pod zaštitom je države, o njemu vekovima niko ne vodi računa.
Nalazi se u jugoistočnom delu Obedske bare nedaleko od sela Kupinova, na malom ostrvu okružen močvarom, zbog čega je u prošlosti imao izuzetan odbrambeno- strategijski položaj.
Umesto turističke atrakcije decenijskom nebrigom nadležnih zarastao je u korov i rastinje, koje krče naši i strani studenti arheologije učesnici Međunarodnih volonterskih kampova, ne mogavši da se načude zašto ovo istorijsko blago propada!
Foto: N.B.
Ovako je izgledao u prošlosti
- Istorijski značaj ovog mesta je neprocenjiv, jer je nakon pada Smedereva 1459. godine upravo Kupnik narednih sedam decenija bio ne samo rezidencija, već i prestonica srpskih despota i centar srpstva, oko koga se okupljalo plemstvo, sveštenstvo i narod čuvajući identitet i tradiciju.
Umesto izreke pet do 12 mi stručnjaci upozoravamo da je četiri do 12 ukazujući da ozbiljnost situacije i alarmantnost da se konačno pokrenu temeljna arheološka istraživanja ovog svetog mesta, naglašava arheolog Petar Odobašić iz Agencije za razvoj Opštine Pećinci i predsednik Udruženja ’’Zeleni pogled’’.
Stari grad Kupinik prvi put pominje se u dve povelje ugarskog kralja Žigmunda iz 14.veka i to kao ugarsko kraljevsko utvrđenje. Od početka 15.veka postaje rezidencija srpskih despota u kome su stolovali despoti Stefan Lazarević, Đurađ Branković, Vuk Grgurević, u narodu poznatiji kao Zmaj Ognjeni Vuk, Đorđe i Jovan Branković sa njihovom majkom Angelinom.
Kao poslednji gospodari Kupinova, koga je u velikom vojnom pohodu na Beograd 1521. godine osvojio Sulejman Veličanstveni, pominju se udovica Jovana Brankovića Jelena i
njen sin despot Stefan Berislavić.
- Ne zna se tačno vreme izgradnje Kupinika, koji nije bio prevelik. Tvrđava je nepravilne
četvorougaone osnove dimenzija 57x52 metra i predstavlja takozvani ’’vodeni grad’’. Građen je od lomljenog kamena obloženog opekom, sa masivnim bedemima oko kojih je prokopan rov dubok tri metra.
Tvrđava je prolazila kroz dve faze gradnje, od jednostavnog ugarskog utvrđenja do utvrđenja srpske vlastele sa topovskim kulama i dobro obezbeđenom kapijom sa pokretnim mostom, objašnjava Biljana Lučić, arheološkinja Zavoda za zaštutu spomenika kulture u Sremskoj Mitrovici.
Foto: N.B.
Temelji srpske istorije zarasli u korov
Pored starog grada Kupnika sa istorijskog i kulturnog stanovišta veoma su važni i obližnja crkva Svetog Luke i manastir Obed ili crkva Majke Angeline, koji čine kulturnu celinu. Zanimljivo je da su sve četiri kule Kupinika različitog oblika- kružnog, osmougaonog, šestougaonog i kvadratnog. Za tu pojavu postoje dva objašnjenja: da su tako pravljene zbog odbrane od različite vrste tadašnjeg naoružanja, a drugo je romantičnije, da je svaka kula u Kupiniku bila verna kopija neke od kula iz srpskih prestonica Beograda i Smedereva.
U nastojanju da osvetli ovaj nedovoljno poznat deo srpske istorije i u cilju očuvanja kulturne baštine stručni tim Zavičajnog muzeja u Rumi u saradnji sa Agencijom za razvoj Opštine Pećinci i Vojnim muzejom u Beogradu organizovali su putujuću Istorijsku izložbu ’’Kupinik-poslednja prestonica srpskih despota’’ koja je izazvala veliko interesovanje u Srbiji.
U okviru izložbe prikazana je i 3D animacija srednjevekovnog Kupinika. Muzej Vojvodine je sa SANU pokrenuo projekat spasavanja Kupinika za šta od Ministarsvtu kulture treba da se obezbede sredstva za arheološka i istoriografska istraživanja.
Tvrđava Ram nalazi se na 15km od opštine Veliko Gradište, a zbog svoje istorije i prelepog izgleda predstavlja zanimljivu turističku destinaciju koju dolaze da vide posetioci iz celog sveta
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tvrđava Ram nalazi se na 15km od opštine Veliko Gradište, a zbog svoje istorije i prelepog izgleda predstavlja zanimljivu turističku destinaciju koju dolaze da vide posetioci iz celog sveta
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Blokaderi, uprkos javnim pretnjama da će zajedno sa ''kolegama'' iz Sremske Mitrovice danas doći u centar Bogatića i "odmeriti snage" sa aktivistima SNS, ipak se nisu pojavili.
Predsednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić objavio je na svojim društvenim mrežama video koji je u veoma kratkom roku izazvao brojne reakcije.
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević istakao je danas da je politika za Dragana Đilasa zanat za bogaćenje, osvrnuvši se na njegovu izjavu u kojoj je naveo da Aleksandar Vučić ostavlja zemlju "najzaduženiju i najizolovaniju".
Istoričar Hrvoje Klasić, koji blokaderima u Srbiji pruža veliku podršku, rekao je da podržava akciju "Oluja" u kojoj je proterano najmanje 220.000 Srba i čestitao hrtvatskoj vojsci i policiji na "profesionalnoj, brzoj, učinkovitoj" akciji.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
Inspektori beogradske policije preuzeli su snimke sa sigurnosnih kamera na kojima se jasno vidi trenutak kada nepoznati muškarac prilazi poznatom hotelu u Ulici Tošin bunar, razbija flašu sa zapaljivom tečnošću i izaziva požar.
Direktor kompanije Uraldronzavod Vladimir Tkačuk, proizvođač FPV dronova "Vampir", teško je povređen u eksploziji automobila u mestu Boljšoj Istok kod Jekaterinburga, dok su njegov vozač i telohranitelj poginuli, javljaju danas ruski mediji.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Put u krajeve sa nestabilnom klimom najčešće donosi glavni izazov pakovanje. Sunčano vreme u sekundi može da se pretvori u kišu, vetar ili oštar pad temperature.
Britanski Institut za bezbednost veštačke inteligencije (AISI) saopštio je danas da su modeli kompanija Anthropic i OpenAI tokom testiranja pokušali da prevare ljude kako bi izvršili zadate zadatke, što je ocenio kao dosad nezabeležen primer autonomnog i obmanjujućeg ponašanja.
Zdravlje creva ima veliki uticaj na ceo organizam, a jedna biljka se posebno izdvaja zbog svojih blagotvornih svojstava. Nana može pomoći varenju i ublažiti određene tegobe, tvrde stručnjaci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.