Tvrđava Ram nalazi se na 15km od opštine Veliko Gradište, a zbog svoje istorije i prelepog izgleda predstavlja zanimljivu turističku destinaciju koju dolaze da vide posetioci iz celog sveta
Ukoliko želite da osetite duh prošlog vremena i doživite najlepši pogled na Dunav onda je Tvrđava Ram prava destinacija za vas.
Ramska tvrđava smeštena je na kamenoj litici i nalazi se na desnoj obali Dunava u istoimenom selu između Kostolca i Velikog Gradišta.
Ova srednjovekovna tvrđava pravi je raj za avanturističke duše jer zbog svoje bogate istorije i slikovitog izgleda privlači posetioce iz svih krajeva sveta.
Zalaske Sunca na Ramskoj tvrđavi "Nacionalna geografija" proglasila je za jedne od najlepših u Evropi.
Foto: printskrin/jutjub/Ramska tvrđava
Izgled tvrđave
Lokalitet Ramske tvrđave zahvata površinu od oko 850 m2. Tvrđava ima pet kula povezanih bedemima. Kule su raspoređene u uglovima, tri na istočnom i dve na zapadnom bedemu. Glavna kula smeštena je u jugozapadnom uglu i kroz nju se ulazilo u tvrđavu – Donžon kula. Pored kule, u jugoistočnom uglu bedema nalazio se most pomoću koga se prelazio rov i ulazilo u prostor skrivenog puta između glavnog i spoljašnjeg niskog bedema.
Poseduje 36 topovskih otvora koji su raspoređeni na zidovima kula i bedema, tako da pokrivaju ceo krug oko tvrđave.
Ispod tvrđave, u steni, nalazi se uklesana rimska tabla. U neposrednoj blizini je i jedan od očuvanih karavansaraja, a nešto niže naziru se i temelji turskog amama.
Foto: printskrin/jutjub/Ramska tvrđava
Legenda o nastanku
Prema legendi, Romulov mlađi brat, Rem, posle jedne svađe sa bratom, krenuo sa svojom ženom Leticijom pored Dunava da sebi traži novi dom.
Tako se zaustavio na prelepom brežuljku i zasenjen njegovom lepotom rešio je da tu sebi sagradi dom.
Bogata istorija
U izvorima se prvi put spominje 1128. godine, kada su u njegovoj blizini Vizantijci pobedili Mađare.
Nekoliko kilometara uzvodno od antičkog vizantijskog utvrđenja 1483. godine podignuta je nova tvrđava po nalogu Bajazita II.
Sagradili su je Turci da bi osnažili odbranu granice između Smedereva i Golupca od ugarskih upada.
Foto: printskrin/jutjub/Ramska tvrđava
Tvrđava Ram imala je strateški značaj do 1521. godine kada se granica turske imperije pomerila ka severu. U periodu od 1718. do 1739. godine privremeno je bila u posedu Austrije.
U istoriografiji se pamti Ramski distrikt, Ramski srez, Ramska knežina. Ima nagoveštaja da je na ovom prostoru bilo praistorijsko naselje (još iz doba Kelta).
Danas, ovo kulturno dobro ima višestruki značaj za očuvanje istorijske niti i kulturnog identiteta našeg društva.
Izvesno je da je u Ramu boravio zloglasni Hunski vođa Atila Bič Božji.
Foto: printskrin/jutjub/Ramska tvrđava
Šta se sve može videti
Ramska tvrđava osim veličanstenog izgleda ima i uređenu bicikstičku stazu kroz koju prolazi i Dunavska biciklistička ruta.
Osim čarobnog pogleda na Dunav i najlepših zalazaka sunca posebnu atrakciju predstavlja redovni linijski skelski prelaz Ram - Banatska Palanka. Od Rama do Delibatse peščare može se stići skelom.
U blizini tvrđave nalaze se i drugi zanimljivi lokaliteti kao što su Smederevska tvrđava, Golubačka tvrđava, arheološko nalazište Viminacijum, Srebrno jezero.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policajac Vasilije Lalović izvršio samoubistvo nakon brutalnih lažnih optužbi i napada blokadera i opozicionih partija na njega i njegovu porodicu.
Lider SNS-a Miloš Vučević reagovao je na nezapamćeni izliv mržnje i otvoreni poziv na linč predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra Darka Glišića.
Nakon što je blokaderska NVO CRTA izašla u javnost sa famoznim istraživanjem po kom blokaderi imaju 10 odsto prednosti u odnosu na Srpsku naprednu stranku i predsednika Aleksandra Vučića, srpsku političku scenu zapljusnuo je talas priznanja da je to istraživanje lažno.
Član Glavnog odbora SNS dr Uglješa Mrdić oštro je reagovao na umobolne objave blokadera povodom tragične smrti policajca Vasilija Lalovića ali i strahovitog poziva na linč predsednika Vučića i ministra Darka Glišića.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Radnica V. R. (61) teško je povređena nakon što je pala kroz otvoreni prostor sa trećeg na drugi sprat magacinskog dela objekta preduzeća "Put Gross" u Bijelom Polju.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da svi državni službenici koji ne izvršavaju svoje obaveze treba da budu upućeni u vojsku i na južnu granicu sa Ukrajinom.
Jedan od osumnjičenih u istrazi o sabotaži gasovoda "Severni tok" je tokom prisluškivanog telefonskog razgovora priznao da je radio za Službu bezbednosti Ukrajine (SBU).
Dok se u Ukrajini šire tvrdnje da je predsednik Volodimir Zelenski smenio glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Oleksandra Sirskog, na frontu se desio težak udarac koji je definitivno pojačao pritisak na vojni vrh.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mračno kupatilo i visoka vlaga nisu prepreka, već idealno okruženje za prave sobne biljke. Zaboravite na plastično cveće, uz samo pet pažljivo odabranih vrsta.
Pevačica i nekadašnja rijaliti učesnica, Milica Dugalić, pojavila se u Šimanovcima na žurki Elite, te je pokazala da se oseća i izgleda odlično uprkos bitki koju vodu sa opakom bolešću.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.