Živopisno srpsko selo Zlakusa jedno je od onih koje ima dušu i poseban kolorit. Mesto u kom su spojeni tradicija i budućnost, istorija i mladost. I tako nije samo sad, već je i pre skoro 100 godina upravo ovo selo bilo najživlje u ovom kraju
U prilog tome govori i prva škola koja je ovde otvorena, pred Drugi svetski rat 1939. godine. Kuća u kojoj su se mališnai u to teško vreme učili osnovama znanja postoji i danas kao svojevrsan muzej koji seća na vremena u kom je pismenost bila veliki luksuz.
- U to vreme dugo su učitelji lutali po privatnim kućama i koliko su mogli na taj način prenosoli svoja znanja na seosku decu. Zatim je pokrenuta incijativa da se to promeni i veliki srpski junak Gvozden Terzić ustupio je jednu od svojih kuća upravo za tu namenu. Prvi učitelj u toj školi u Zlakusi bio je Petar Radovanović po kom danas Dom za decu i omladinu u Užicu nosi ime - rekao je za RINU, Dušan Drndaraević, Gvozdenov potomak koji je odrastao u domaćinstvu gde se nekad nalazila prva škola u ovom selu.
Foto: RINA
Dušan Drndaraević
Kao i svaka škola u to vreme, i ova u Zlakusi bila je oskudna, ali želja za znanjem bila je jača od hladne užičke zime i svih drugih nedaća. Za prvu školu na imanju Terzića vezana je i tragična priča, koja je donekle i odredila njenu sudbinu.
- Posle bitke na Gradini, Nemci dolaze i provaljuju sobu učitelja u kojoj je on boravio pre odlaska u partizane i u njoj nalaze tada zabranjenu, komunističku literaturu. Zbog tih knjiga odvode iz domaćinstva Gvozdena i njegovog sinovca Milisava Terzića, mladića od 18 godina, streljaju ih i vešaju na ulasku u selo gde se i danas nalazi spomen park pod nazivom "Vešala". Gvozden je bio veliki borac i u ratovima je proveo sedam godina, celu Albaniju je prešao peške, a onda je sudbina htela da život izgubi u svom rodnom selu - izjavio je Dušan.
Foto: RINA
Osnovna škola radila je i posle oslobođenja u privatnoj kući, a izgradnja zgrade Osnovne škole u Zlakusi počela je 1965. i to zahvaljujući inicijativi učitelja Milorada Šojića koji je bio pravi inovator i u ovo selo doneo je prvi radio, prvi televizor i dovezao prvi automobil.
- U izgradnji škole kroz kuluke su u velikoj meri učestvovale i žene, jer su se muškarci tada mahom počeli zapošljavati u fabrikama. Ciglu, šljunak, građu i ostali materijal davali su takođe meštani. Useljenje u novu pkolsku zgradu bilo je pet godina kasnije - kaže Dušan.
Foto: RINA
Iako su se đaci preselili u moderniju i veću građevinu, prva škola ostala je posebna i autentična. Još uvek je nije uništilo vreme i nalazi se u sklopu turističkog kompleksa "Terzića avlija". Na stotine turista svake godine prođe kroz kapiju i uđe u domaćinstvo koje je nekada pripadalo Gvozdenu i na taj način se upoznaje sa istorijom ovog kraja.
"U trenutku kada sam video prevrnuto vozilo, odmah sam zaustavio automobil i samo sam se nadao da u njemu nisu deca. Videlo se odmah da je automobil koji se prevrnuo bio u užasnom stanju i da oni koji su unutra nikako nisu mogli sami da izađu", svedoči potpukovnik Borko Bućković komandant prokupačke kasarne "Ratko Pavlović Ćićko", koji je prošle nedelјe spasio mladića i devojku iz prevrnutog vozila na magistralnom putu NIš-Priština, kod prokupačkog sela Mala Plana
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
"U trenutku kada sam video prevrnuto vozilo, odmah sam zaustavio automobil i samo sam se nadao da u njemu nisu deca. Videlo se odmah da je automobil koji se prevrnuo bio u užasnom stanju i da oni koji su unutra nikako nisu mogli sami da izađu", svedoči potpukovnik Borko Bućković komandant prokupačke kasarne "Ratko Pavlović Ćićko", koji je prošle nedelјe spasio mladića i devojku iz prevrnutog vozila na magistralnom putu NIš-Priština, kod prokupačkog sela Mala Plana
Potpredsednik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović dao je intervju za "Autonomiju", portal Dinka Gruhonjića, u kom je najstrašnije lagao o poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića samitu "EU - Zapadni Balkan" u Tivtu.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom vanrednog uključenja u Kolegijum naše televizije šokantne detalje blokaderskog napada na dugogodišnjeg novinara Vesti u Frankfurtu.
Predsednik SRS-a prof. dr Vojislav Šešelj izneo je oštre kritike na račun najavljene studentske liste, tvrdeći da ona neće predstavljati studente, već političke aktere koji, prema njegovim rečima, žele da se domognu vlasti.
Novi užas u režiji blokadera dogodio se u srcu Frankfurta u Nemačkoj, gde su siledžije na tribini u organizaciji blokaderskog Proglasa, na čijem su čelu Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Svetlana Ceca Bojković, Miodrag Majić i njima bliska ekipa, pokušali da bukvalno raščerupaju jednog novinara.
Opozicioni lider i jedan od organizatora blokada, Goran Ješić, uputio je pretnje i niz uvreda na račun profesora, policije i državnih institucija, poručujući otvoreno da neće proći bez kazne svi oni koji ne podržavaju promenu aktuelne vlasti.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Anđelko Aćimović, otac devojčice koja je žrtva masakra u OŠ "Vladislav Ribnikar", otkrio je da je ponašanje Vladimira i Miljane Kecmanović tokom poslednjeg suđenja za odgovornost za zločin bilo sramno.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Najmanje tri osobe poginule su u razornom zemljotresu jačine 7,8 stepeni po Rihterovoj skali koji je danas pogodio Filipine, a odmah nakon potresa izdato je upozorenje na cunami širom regiona.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
NATO pokreće vežbu vazduhoplovnih snaga "Ramštajn zastava 2026" (Ramstein Flag 2026), koja će se, između ostalog, održati u zemljama koje se graniče sa Rusijom, prenosi agencija RIA Novosti.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar