Srednjevekovni grad Koznik nalazi se osam kilometara zapadno od Aleksandrovca i desetak kilometara severozapadno od Brusa. Podignut je u poslednjoj trećini XIV veka. Smešten je na obroncima Kopaonika, na 921 metara nadmorske visine, odakle iznad reke Rasine dominira okolinom, a prema legendi utvrđeni grad zidala je Jerina, žena despota Đurađa Brankovića.
Tvrđava Koznik, sa čijih se zidina i kula pruža pogled na planine Kopaonik i Goč, izgrađen je kamen po kamen. Zbog svoje nepristupačnosti, stari i mladi, žene i deca, pa čak i koze su materijal dopremali do visokog utvrđenog dela. Baš zbog životinja koje su učestvovale u izgradnji, stari grad nosi naziv – Koznik.
Samo utvrđenje je, prema istorijskim podacima, podignuto za vreme vladavine kneza Lazara, pošto su u starom gradu pronađeni ostaci Moravskog stila, karakterističnog za njegovu vladavinu. Tvrđava Koznik se prvi put u izvorima pominje u Lazarevoj povelji manastiru Lavra svetog Atanasija na Svetoj Gori. Povelja je doneta u “plemenitom gradu Kozniku”, 8. avgusta 1381. godine.
Foto: youtube printscreen
Srednjevekovni grad Koznik
Kontura tvrđave prati konfiguraciju terena, pa je tako najveća dužina grada manja od 60 metara, a širina ne prelazi 45 metara. Bedemi Koznika ojačani su kvadratnim kulama, razmeštenim na približno istom rastojanju. Na najvišoj tački grada, na sredini severnog bedema, smeštena je Donžon kula. Kao najbolje očuvana, Donžon kula je verovatno imala stambenu ulogu, uz još nekoliko kula u sklopu utvrđenja.
Pored nje, stari grad Koznik sadrži osam četvorostranih kvadratnih kula, dok su temelji porušenih kula su i danas vidljivi. Zbog očuvanih ostataka, arheološki radovi koje je izvodio Zavod za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu pružaju odličan uvid u osnovu centralnog gradskog utvrđenja.
Foto: youtube printscreen
Pogled na Kozik
Zahvaljujući arheološkim otkrićima, utvđeno je da tvrđava Koznik u svom sastavu imala crkvu manjih razmera, sa bogato oslikanim zidovima i sačuvanim arhitektonskim fragmentima. Ostaci ukrasne kamene plastike, karakteristične za Moravski stil, svedoče o tome da je pridvorna crkva bila izgrađena za vreme vladavine kneza Lazara.
Foto: youtube printscreen
Tvrđava Koznik, sa čijih se zidina i kula pruža pogled na planine Kopaonik i Goč, izgrađen je kamen po kamen.
Unutar same tvrđave pronađeni su ostaci cisterne sa četiri bunara, kojima se grad snabdevao vodom tokom opsadnog stanja i ratova vođenih na ovom prostoru. Ceo sistem je napravljen tako da skuplja i čuva atmosfersku vodu. Prilikom arheološkog okrića u bunarima je pronađena bistra voda, što ide u prilog tome da je sistem snadbevanja funkcionisao i vekovima nakon izgradnje tvrđave.
Nameće se zaključak da je Koznik bio zamak kneza Lazara, njegovo utvrđeno pribežište, a da je tek kasnije postao sedište Rasine. Tako dobija smisao bogato ukrašena crkva u obližnjoj Milentiji. Velike građevine uz nju, sa tremovima i dva sprata, zapravo su pravi dvor kneza Lazara - objavio je u članku "Koznik, zamak kneza Lazara" pokojni dr Đorđe Janković.
Foto: youtube printscreen
Gradila ga je Prokleta Jerina
Koznik je danas pod zaštitom republike Srbije kao spomenik kulture od velikog značaja.
Moćni, jedinstveni i najlepši kanjoj Srbije pleni netaknutom lepotom prirode reke Jerme i predstavlja najživotopisniji predeo naše zemlje koji svojim strmim liticama podseća na prave Termopile.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moćni, jedinstveni i najlepši kanjoj Srbije pleni netaknutom lepotom prirode reke Jerme i predstavlja najživotopisniji predeo naše zemlje koji svojim strmim liticama podseća na prave Termopile.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Blokaderi su doživeli neviđenu sramotu u Kraljevu! Umesto masovnog okupljanja, dobili smo bežaniju u kafiće i debelu hladovinu, dok je na mrežama usledilo pljuvanje zbog neviđene sramote!
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević pozvao je danas međunarodnu zajednicu da pod hitno reaguje na kontinuirano ugnjetavanje srpskog naroda od strane režima u Prištini, nakon što je na Gazimestanu, po završetku parastosa kosovskim junacima, privedeno najmanje 10 Srba.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Viši sud u Beogradu izrekao je u četvrtak presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice iz OŠ "Vladislav Ribnikar", na ponovljenom suđenju.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Jemenski pokret Huti započeo je mobilizaciju velikih razmera kako bi se suprotstavio bilo kakvom kretanju vojnih snaga koje podržava Saudijska Arabija.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Mnoge domaće javne ličnosti konzumirale su drogu i to priznale, dok neki ipak nisu uspeli da se izbave iz kandži ovog užasnog poroka što ih je koštalo života.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.