U prvim decenijama 20. veka samo je šačica najbogatijih ljudi u Srbiji sebi mogla da priušti automobil. Ta industrija bila je tek u povoju, vozila je bilo malo i bila su jako skupa.
Da ste kojim slučajem početkom 20. veka živeli u Beogradu i bili dovoljno bogati da posedujete automobil, makar bili i čeličnog zdravlja, svakodnevno biste posećivali apoteke. Zašto? Jednostavno zato što su apoteke bile jedina mesta gde je bilo moguće kupiti - benzin! A bez benzina vaš auto, ma koliko skup i napredan za ono vreme bio, ne bi stigao daleko!
Zabeleženo je da je prvi automobil u Beograd stigao 3. aprila 1903. godine. Bio je marke "Nesselsdorf", tipa B, i kupio ga je Boža Radulović, bogati beogradski veleposednik, direktno iz fabrike za 12 hiljada kruna koliko je u tom momentu u srpskoj prestonici koštala i kompletno opremljena kuća i to u kakvom boljem delu grada.
Ipak, koliko god bogati i uticajni prvi vlasnici automobila u Srbiji bili, vrlo brzo su se suočili sa jednim nepremostivim problemom - Gde nabaviti benzin? Jer, u čitavoj kraljevini nije postojala nijedna benzinska pumpa!
Rešenje za ovaj nepredviđeni problem bilo je krajnje neočekivano.
Foto: facebook.com
Po benzin u – apoteku?!
Prva apoteka u Beogradu otvorena je još 1830. godine i do početka 20. veka ljudi su se već bili navikli da tu kupuju lekove, ali i ne samo njih! Tadašnje apoteke imale su prilično širok spektar proizvoda koji je, osim lečenja, mogao poslužiti i u domaćinstvu. Na tom spisku nalazio se i benzin koji se prodavao u malim, staklenim flašama i, mimo medicine, uglavnom služio za skidanje fleka sa odeće i za punjenje upaljača (ko je imao sreće da ga poseduje).
I sad… ako je automobil bio dizelaš, njegovo pokretanje bilo je u neku ruku lakše. Petroleja je u ono vreme bilo u svakoj prodavnici mešovite robe jer se koristio za osvetljenje. Međutim, ako je vašem skupocenom ljubimcu bio je potreban benzin, jedino rešenje je bilo da krenete od apoteke do apoteke i kupujete njihove celokupne zalihe benzina koji na sve to nije bio uopšte jeftin.
Osim što je koštao pravo malo bogatstvo, ovaj benzin bio je i prilično upitnog kvaliteta, pa se smatra da zbog toga prvi automobili na ulicama Srbije nikada nisu mogli da razviju brzine koje su mogli po evropskim drumovima. Ipak, njihovi vlasnici nisu imali izbora.
Srećom po njih, priča o automobilima, benzinu i pumpama u Srbiji, tek je počinjala.
Foto: facebook.com
Točilac i pumpa - Revolucija u razvoju naftne industrije!
Sa porastom broja automobila u Srbiji, rasle su i muke njihovih vlasnika da nabave dovoljne količine benzina. Sporo, ali postepeno, sazrela je svest da prodaja po apotekama jednostavno više ne zadovoljava potrebe rastuće industrije.
I tako je, nakon Prvog svetskog rata, kod kafane "Topola", na uglu ulica Kralja Aleksandra i Dečanske (na današnjem Trgu Nikole Pašića, pa u pravcu skupštine, otprilike na mestu gde stoje žardinjere sa cvećem) postavljena prva benzinska stanica.
Ok, stanica je možda prevelika reč! Ispravnije bi bilo reći da je tu postavljen stub na kome se nalazila brodska pumpa ispod koje je bilo postavljeno bure sa benzinom pored kog je po ceo dan sedeo točilac i čekao mušterije.
Ako biste želeli da kupite benzin, došli biste tu i onda bi zaposleni iz bureta ispumpavao benzin u posudu sa skalom u litrima na vrhu stuba i onda odatle crevom sipao u rezervoar automobila. Čitav postupak bio je prilično dug i naporan, ali je nakon nekadašnjeg celodnevnog skupljanja bočica po apotekama, ipak predstavljao revoluciju.
U skladu sa platežnom moći onih koji su sebi u to vreme mogli da priušte automobil, i benzin je bio prilično skup, ali to nije sprečilo razvoj. Ubrzo su po čitavom Beogradu krenule da "niču" benzinske pumpe, a počelo je i "tržišno nadmetanje" među različitim dobavljačima koji su nudili različite "marke" benzina.
Hiljade ljudi zatvorilo je oči kada je američki hirurg Majkl De Bejki iz Hjustona u operacionoj sali Druge hirurške klinike u Beogradu malenom automatskom testerom presekao grudnu kost svom pacijentu uživo na televiziji.
Najagresivniji negatori istorije, okupljeni u Društvu za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, izdali su nedavno novu knjigu izvesnog Josipa Pečarića o devet godina aktivnosti, sa glavnim ciljem da se "dokaže" da je najveće stratište iz epohe NDH samo mit.
Mnogi građani Srbije Novu godinu dočekuju dva puta – po zvaničnom gregorijanskom i, 13 dana kasnije, po julijanskom kalendaru, iako je "revidirani" ili "novi julijanski kalendar" čiji je tvorac srpski naučnik Milutin Milanković najprecizniji u odnosu na tropsku godinu.
Veruje se da je na prostoru današnje krečnjačke zaravni u okolini Raške i Starog Vlaha nekada postojalo veliko jezero. Legenda kaže da je upravo na tom mestu, na najvećoj visoravni Balkana, Sveti Đorđe ubio aždaju. Danas uspomenu na slavnu prošlost čuvaju venci sedam planina, bistra voda četiri reke veličanstvene Pešterske visoravni.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Hiljade ljudi zatvorilo je oči kada je američki hirurg Majkl De Bejki iz Hjustona u operacionoj sali Druge hirurške klinike u Beogradu malenom automatskom testerom presekao grudnu kost svom pacijentu uživo na televiziji.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Nastavlja se blokaderski rat do istrebljenja, a sada su zgubidani ponovo napali članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) u koje su se do juče kleli.
Direktor UKC Niš, doc. dr Milan Lazarević, uputio je snažan i nedvosmislen poziv mladim lekarima u Nišu da se uključe u akcije preventivnih pregleda, koje je inicirao predsednik Vučić, i izađu na teren zajedno sa kolegama iz kliničkog centra i Instituta Niška Banja, tamo gde se najdirektnije spasavaju životi.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
Predsednik Ukrajine Volodomir Zelenski razmatra smenu glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Aleksandra Sirskog i postavljanje komandanta Združenih snaga Mihaila Drapatija na to mesto.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Nije vam potreban skup organizer da biste zaštitili nakit tokom putovanja. Nekoliko jednostavnih trikova pomoći će vam da stigne na odredište bez oštećenja i petljanja.
Bikini ove godine obeležava 80 godina otkako je prvi put predstavljen javnosti, a kupaći kostim koji je 1946. izazvao skandal danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola letnje mode, dok se granice njegovog izgleda i dalje pomeraju.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.