U čast srpkoj vojsci koja je u avgustu 1914. prvi put pobedila nadmoćne austrogarske snage na Ceru, Stanislav Binički, tada dirigent vojnog orkestra, komponovao je ovu melodiju uz koju se Srbi i danas raduju, žene, vesele, ali i ratuju i sahranjuju...
Koračnica "Marš na Drinu“ nastala je 1914. godine u Valjevu, gde se kompozitor Stanislav Binički našao sa Vrhovnom komandom vojske Kraljevine Srbije.
Kompozicija je posvećena prvoj pobedi srpske nad austrougarskom vojskom u Prvom svetskom ratu, kada su vojnici crveno-crne monarhije do nogu potučeni na Ceru.
Tačno vreme i mesto nastanka legendarnog marša utvrdio je pre desetak godina Zdravko Ranković iz Valjeva, koji je pronašao autentično svedočenje o nastanku "Marša na Drinu".
- Dimitrije Đorđević iz Paraćina, nekadašnji vojni muzičar, pre pola veka ostavio je pisani trag da je "Marš na Drinu" komponovan u Valjevu 1914. godine, gde se Binički zatekao sa Vrhovnom komandom. Kao vojni muzičar srpske vojske za vreme Prvog svetskog rata, učenik Biničkog i njegov stalni pratilac, izneo je podatak da je marš komponovan kada je Kombinovani puk,
pod komandom pukovnika Milivoja Stojanovića, u hrabrom naletu preko Drine proterao nadmoćniju austrougarsku vojsku. Marš je Binički posvetio tom puku i njegovom komandantu - posvedočio je Ranković.
"Marš na Drinu" prvi put je javno izveden u Kragujevcu 1915. godine, u prisustvu vojvode Radomira Putnika, tadašnjeg načelnika Štaba Vrhovne komande Vojske Kraljevine Srbije, kao i mnogih ličnosti iz vojnog i državnog vrha, i stranih diplomata.
Kasnije je na Solunskom frontu, kao i u vreme turneje srpske vojne muzike po Francuskoj, "Marš na Drinu" dostigao ogromnu popularnost, pa su ga izvodili i orkestri savezničkih armija.
Kompozitor Stanislav Binički umro je 1942. godine, a prošle godine dobio je spomenik u Kruševcu, u čijoj je blizini rođen, odnosno u selu Jasika.
Binički je i autor prve srpske opere "Na uranku".
Cerska bitka, podsetimo vođena je od 16. avgusta 1914. godine na širokom prostoru planine Cera, sve do 24. avgusta, kada je sprska vojska oslobodila Šabac i isterala Austrougarsku vojsku iz ovog grada.
A ko je pisao tekst?
Sasvim je zanimljivo da su stihovi za kompoziciju "Marš na Drinu" nastali tek 1964. godine, a autor je Miloje Popović Kavaja, književnik i publicista, koji je u jednom intervjuu opisao kako je čuvena kompozicija dobila reči.
- Godine 1964. obeležavala se 50. godišnjica Cerske bitke, prve pobede savezničke strane u Velikom ratu, herojske epopeje srpskog naroda. Ja sam tada bio novinar, ali i predsednik volonter OKUD "Ivo Lola Ribar" i hteli smo da naš hor, pod upravom Dušana Maksimovića Dumaksa, izvede slavnu kompoziciju, da bismo ustanovili da reči za nju ne postoje i da se u nekim
prilikama izvodi uz nekoliko rodoljubivih stihova Đure Jakšića, tek toliko da se zadovolji potreba za stihovima. Tako sam se ja usudio da pokušam da napišem reči koje bi bile tumač šta je svojom muzikom rekao Binički - ispričao je Popović.
On je kasnije otkrio da su mu mnogi, poznati političari i javne ličnosti i prijatelji govorili: "Bio si
direktor Sava centra, direktor Kulturnog centra u Njujorku, napisao ove i one knjige, uradio ovo i ono, ali ćeš ostati upamćen, ako sudbina hoće, samo po "Maršu na Drinu". Možda su u pravu."
Ovu kompoziciju izvodili su i mnogi domaći i strani muzičari. Pogledajte neke:
Bitka na Ceru je zauvek ubeležena u srpsku i svetsku istoriju. Ovaj vojni sukob je vođen između Austrougarske i Srbije avgusta 1914. godine, u kojoj je naša vojska odnela ubedljivu pobedu. U Temi dana na Informer TV o našem trijumfu i godišnjici obeležavanja pobede nad neprijateljem pričali smo sa profesorom doktorom Milojem Pršićem, pukovnikom Slobodanom Đukićem i predsednikom kluba "Noćni vukovi" Lazarom Lukićem.
Spomenik slavnom kompozitoru u centru Kruševca otkrili idejni tvorac Momčilo Dragićević, gradonačelnica Kruševca Jasmina Palurović i bivši gtradonačelnik Bratislav Gašić
Umetnički ansambl Ministarstva odbrane „Stanislav Binički” nastupiće 14. februara, sa početkom u 20 časova, u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine na koncertu povodom Dana državnosti Republike Srbije
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Britanski premijer Kir Starmer je, prema navodima Dejli mejla, ljudima iz najbližeg kruga rekao da namerava da napusti svoju funkciju, ali da želi da sam odredi trenutak i način odlaska.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Blokaderi su na društvenim mrežama urnisali svog dojučerašnjeg pajtosa sa tajkunske televizije Nova S, Slobodana Georgieva, a u rat sa njim uključio se i čuveni zgubidanski siledžija Marko Marjanović, poznatiji po pseudonimu Kristal Met Dejmon.
Predsednik SRS prof. dr Vojislav Šešelj oštro je kritikovao odnos pojedinih institucija prema blokaderima, poručivši da građani više ne mogu nemo da posmatraju haos i nasilje na ulicama.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Zagrebu se, u četvrtak oko 19 sati, desila saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovala jedna policajka koja je svojim službenim vozilom jurila drugi automobil.
Sinoć oko 23 časa u Kirovljevoj ulici se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su povrećene tri osobe, muškarci starosti 23 i 47 godina i žena starosti 50 godine.
Ruski gas se u Nemačku još nije vratio, ali se priča o njemu vratila na velika vrata — i to baš u zemlji kroz koju „Severni tok“ ulazi u nemačku politiku, ekonomiju i sve stare podele koje Berlin godinama pokušava da gurne pod tepih.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Vašington još nije doneo odluku da pređe na otvorenu akciju protiv Havane, ali se u američkoj administraciji već razmatra scenario koji na Kubi budi najgore moguće asocijacije — ponavljanje venecuelanskog modela, ovog puta sa Raulom Kastrom u glavnoj ulozi.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar