Na platou ispred Doma zdravlja, kraj spomenika "Žene Škotske" odata je počast heronima koje su lečile ranjene vojnike i ovdašnje stanovništvo tokom Prvog svetskog rata.
U mesecima nakon Prvog svetskog rata, grad je praktično bio bez lekara. U Vranje tada dolaze pripadnice Bolnice škotskih žena ili kako su ih Vranjanci zvali "Jedinica Amerika", predvođene doktorkom Izabel Emsli Haton, postavivši temelje zdravstvenog sistema u Vranju.
One su lečile ranjenike, povratnike sa Solunskog fronta i hrabro se borile protiv epidemija španskog gripa, a potom i pegavog tifusa.
Jedanaest lekara i 40 medicinskih sestara, najzaslužniji su za obnovu rada vranjske Bolnice. Dr Haton i njene saradnice Vranje pamti i čuva kao svoje, a ovdašnja Medicinska škola nosi upravo ime dr Izabel Emsli Haton.
Medicinsku školu "Dr Izabel Emsli Haton" u Vranju posetili su gosti iz Škotske, poštovaoci i potomci lekarke dr Elsi Inglis sa članicama istoimenog udruženja. Među potomcima je bilo 14 žena I jedan muški potomak doktorke Haton.
Zamenica gradonačelnika Vranja Zorica Jović, gostima je poželela srdačnu dobrodošlicu i podsetila na veliku humanost i požrtvovanost pripadnica Škotske ženske bolnice u toku i posle Velikog rata u Vranju.
- Veoma je značajno da se naglasi da je Dr Izabel Emsli Haton tokom boravka u Vranju sa svojim saradnicima, lečila ne samo ranjenike i bolesnike iz rata, već i ovdašnje meštane, koji su zahvaljujući tom negovanju uspeli da prežive. Da Vranje i Vranjanci to ne zaboravljaju, pokazuje i naziv ove škole koja nosi ime slavne dr Izabel Emsli Haton, kao i da to da svakog 24. oktobra, ovde u Vranju, odajemo počast velikim heroinama koje su dale nemerljiv doprinos tokom i posle Velikog rata - rekla je Jovićeva.
Na skupu je pročitana i čestitka gradonačelnika Edinburga, u kojoj se između ostalog zahvaljuje građanima Vranja na očuvanju i negovanju sećanja na pripadnice Škotske ženske bolnice.
U okviru posete Vranju gosti su položili cveće na spomenik "Žene Škotske" ispred Doma zdravlja.
Bez sumnje, ono što su žene Škotske učinile za ovdašnje ljude, hrabre borce sa fronta, jedan je od najsvetlijih primera u istoriji Vranja.
Režiser i kolumnista Dagoslav Bokan je na svom Jutjub kanalu govorio o istorijskom putu vojske Srbije od 1806. godine i njenom neverovatnom naporu da se sačuva i održi nezavisnost i sloboda Srbije.
Na današnji dan, 1880. godine, u Pljevljima, rođen je patrijarh srpski Varnava koji je, uz kralja Aleksandra Karađorđevića, verovatno najznačajnija ličnost srpskog 20. veka rođena na teritoriji današnje Crne Gore.
Kako se uvodila javna bezbednost pre oko 200 godina u tadašnjem Beogradu, prilično nesigurnom za život i imovinu, danas možda najbolje ilustruje Tefter arački varoški iz 1827. godine, odnosno, svojevrstan popis.
Šopska salata je već decenijama omiljeni dodatak svakog većeg obroka u Srbiji, a njena popularnost leti, u sezoni paradajza i krastavaca, samo poraste. I dok većina ljudi voli ovu osvežavajuću đakoniju od povrća, malo je onih koji znaju - ko su Šopi koji su “krstili” popularnu salatu?
Prva zgrada u Beogradu, zidana na evropski način i u zapadnjačkom stilu, bila je Đumrukana na Savi, međutim, prvi balkon izazvao je zaprepašćenje tadašnjih građana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Režiser i kolumnista Dagoslav Bokan je na svom Jutjub kanalu govorio o istorijskom putu vojske Srbije od 1806. godine i njenom neverovatnom naporu da se sačuva i održi nezavisnost i sloboda Srbije.
Za svega mesec dana, vlasti u Podgorici izvele su nezapamćeni udarac i brutalno zabili tri noža u leđa Srbiji i čitavom srpskom narodu! Najpre su sramno izmenili Ustav i ponovo odbili da srpskom jeziku daju status službenog, potom su bezobzirno blokirali inicijativu za povlačenje lažnog priznanja takozvanog Kosova, a kruna bezumlja usledila je kada su sa okorelim ustašama slavili zločinačku "Oluju" i etničko čišćenje Srba!
Ideolog kragujevačkih blokadera i profesor Fakulteta inženjerskih nauka u Kragujevcu Miladin Stefanović, u "specifičnom" psihičkom stanju, najprizemnije je vređao aktivistkinje Srpske napredne stranke.
Novi talas bezumlja, autošovinizma i brutalnog vređanja sopstvenog naroda ponovo je zapalio društvene mreže, a glavni akter je blokaderski glumac Tihomir Stanić.
Snimak mladića koji se, nakon teškog pada sa motora i borbe za život, oglasio iz bolničkog kreveta rečima “Srbija pobeđuje!”, izazvao je snažne reakcije na društvenim mrežama.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić ugostio je večeras predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koji je doputovao u svoju prvu zvaničnu posetu našoj zemlji otkako se nalazi na čelu ukrajinske države.
Mladić u zatvoru Bilice u Hrvatskoj prijavio je da je više puta silovan, a slučaj je uzburkao javnost zbog sumnji na zataškavanje. Počinilac je navodno višestruki povratnik, poznat po sličnim zločinima, uključujući i napad na drugog zatvorenika pre deset godina.
Policija u Kruševcu uhapsila je D. S. (65) iz Batočine zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, nakon što je u njegovom automobilu pronađena veća količina materije za koju se sumnja da je marihuana.
Prošle su 34 godine od izvršenja poslednje smrtne kazne u Srbiji, a 24 od njenog ukidanja, ali u javnosti sve češće se zbog svirepih zločina traži se da se ona ponovo uvede.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Zaboravite na zahtevne poze, "ležeći policajac" sve češće se pominje kao jednostavna opcija koja privlači pažnju zbog udobnosti i opuštenog pristupa intimnosti.
Pakovanje kofera ne mora da bude stresno. Uz nekoliko jednostavnih trikova možete poneti sve što vam je potrebno, uštedeti prostor i izbeći pretrpan prtljag.
Visoke letnje temperature mogu biti veoma naporne za pse, pa je važno da vlasnici prilagode svakodnevnu rutinu kako bi svojim ljubimcima olakšali boravak na vrućini.
Kompozitor Milutin Popović Zahar otvoreno je govorio o karijeri Aleksandre Prijović, njenom odnosu sa Lepom Brenom, ali i o izdaji koju je, kako tvrdi, doživeo od jedne od najvećih jugoslovenskih zvezda.
Dača Virijević bez dlake na jeziku raskrinkao je bivše cimere. On je oštro osudio Anitu i Luku, izneo šokantne tvrdnje da Asmin ne voli svoju ćerku Noru, te otkrio da pojedini učesnici već preklinju produkciju za ulazak u narednu sezonu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.