Sezona je pripreme zimnica pa su „smederevci“ sa paprikom na kojoj se peku paprike i priprema ajvar uobičajna slika u domaćinstvima na jugu Srbije.Časlav Đorđević iz Gadžinog Hana u svojoj kući, međutim, osim običnog šporeta ima i dve neobične peći. Neobične jer služe za topljenje stakla na 800 stepeni Celzijusovih.
Časlav svoje penzionereske dane ne provodi u dokolici i ispred televizora već u radionici i uz peći u kojima staklo topi i spaja. Staklu koje je skinuto sa prozora i polica jer je „odradilo“ svoj radni vek, Časlav mu uz pomoć svoje prijateljice Mirjane Anđelković, daje novi život jer pravi od njega ikone, kandila, činije, tanjire, satove, svećnjake, vaze, satove i još mnogo toga što zamisli.
Foto: D.K.
- Mirjana i ja radili smo zajedno u „Telekomu“, a strah od privatizacije i gubitka posla motivisala nas je je da potražimo hobi kojim bi mogli da se bavimo ukoliko bi kojim slučajem ostali bez zaposlenja. Tragajući za nečim kreativnim pošto su nas kreativni zanati uvek zanimali otkrili smo najrazličitije tehnike obrade stakla poput fuzije, tifani tehnike i vitraža, ali prvenstveno fuzije“, kazao je Časlav.
Foto: D.K.
Prema njegovim rečima, o obradi stakla apsolutno ništa nisu znali ni Mirjana ni on, ali su malo po malo učili. Najviše uz pomoć interneta, ali i tokom rada, često i na svojim greškama, jer je staklo specifičan materijal i veoma malo je potrebno da se polomi i da celi trud padne u vodu.
„Za proteklih šest, sedam godina, savladao sam sve tehnike obrade stakla, osim one najsloženije, a to je duvanje stakla. Radim fuziju koja je prilično zanimljiva i vitraž uz korišćenje i olova i bakra. Što se fuzije tiče, uglavnom koristim u radu takozvanu „tak“ fuziju. Ta tehnika podrazumeva da se mali komadići stakla delimično utope u staklo koje predstavlja osnovu. Postoji i „ful“ fuzija gde se dva stakla potpuno stope“, objasnio je Časlav.
Foto: D.K.
Staklo koje koristi za izradu različitih predmeta Časlav nabavlja u našoj zemlji, a stakleni prah ili puder koji koristi za bojenje, nabavlja u inostranstvu, kao i četkice od dlake jazavca, jer kako kaže, od zemlje koja je u svakom većem mestu imala četkaru, mi smo došli do toga da četke i četkice, moramo da uvozimo.
„Stakleni prah nanosim četkicom, ukoliko je najfinije mleven, a ukoliko je krupniji štapićem. Nakon toga tu boju „zarobljavam“ drugim staklom i tretiram u peći. Kada se dva stakla spoje boja ostaje unutra, a krajevi se zaoble. Boja ostaje postojana. To je Mirjanin i moj izum, nisam video da tako nešto neko radi kod nas u Srbiji“, naveo je Časlav.
Foto: D.K.
Prema njegovim rečima rečima, u inostranstvu su različite tehnike umetničke obrade stakla veoma popularne i profitabilne, dok kod nas, izuzimajući Vojvodinu, ljudi nemaju naviku da kupuju unikatne staklene proizvode tako da nisu na ceni.
Osim sa staklom, Časlav je vrlo vešt i sa drvetom, tako da je uz Mirjaninu pomoć, dosta stvari u svojoj kući uradio restaurirajući stari nameštaj.
Kovačke radionice u Banatu odavno su zatvorene, a samo se u jednoj čuje zvonak udar čekića o nakovanj. Kovač Duško Milin iz Bašaida ,,gazi” sedamdeset drugu i jedan je od poslednjih majstora u Srbiji koji stari zanat čuvaju od zaborava
Jedan građanin Kuršumlije u Fejbuk grupi "Kuršumlijski oglasi" zamolio je sugrađane da mu preporuče majstora, a njegova objava je naišla na simpatičan odziv!
Dobre majstore danas je izuzetno teško naći, a šta će bitiza desetak godina kad se ovi prestali penzionišu veliko je pitanje. Željko Šutuljuć jer rođeni Ljižanin, ali u Beogradu živi koro dve decenije.
Majstor Dane ima zlatne ruke, u njegovoj radionici nastaju svi proizvodi od gvožđa, a za Informer.rs otkriva kako se "kali" sekira i da li u današnjoj Srbiji mlađi imaju želju da naslede ovaj zanat.
Poskupelo jesve, doslovno sve! Pa, tako je izgleda i sa usluga majstora, zato svaki put kada vam zatreba vodoinstalater ili moler, prvo pitajte za cenu, jer kada se "račun svede" iskustvo može biti gorko!
Živko Dragan (73) je Banaćanin koji se u Bajinoj Bašti ostvario kao vrstan elektroničar i proslavio kao dobar harmonikaš, izučio je i svojevrstan zanat kojim i dan danas ispunjava penzionerske dane.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kovačke radionice u Banatu odavno su zatvorene, a samo se u jednoj čuje zvonak udar čekića o nakovanj. Kovač Duško Milin iz Bašaida ,,gazi” sedamdeset drugu i jedan je od poslednjih majstora u Srbiji koji stari zanat čuvaju od zaborava
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Miloš Parandilović, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i čelnik stranke Novo lice Srbije, napio se k'o letva na jednoj svadbi u Priboju, pa u tako vidno alkoholisanom stanju seo u automobil i odvezao se, saznaje Informer.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Nakon gotovo svakog masovnog zločina istražitelji pokušavaju da pronađu odgovor na isto pitanje - da li je tragedija mogla da bude sprečena? U mnogim slučajevima odgovor su pronašli među papirima, beleškama i zapisima koje su počinioci ostavili iza sebe.
Areniljas, malo selo u provinciji Sorija u unutrašnjosti Španije sa svega četrdesetak stalnih žitelja, objavio je neobičan poziv porodicama koje su spremne da započnu novi život daleko od grada.
Šest osoba ranjeno je u nedelju uveče u napadu nožem na njujorškoj stanici "Pen stejšn", a vlasti su saopštile da je osumnjičeni priveden uoči sportskog spektakla kome će prisustvovati i predsednik SAD Donald Tramp.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Srpska srednjovekovna tradicija puna je običaja koji bi u savremenom svetu bili potpuno neprihvatljivi, a mnogi od tih običaja prikazani su u našim fimovima i serijama.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
Ako želite da znate kako nešto funkcioniše u avionu, pitajte stjuardesu. One već dovoljno dugo lete da znaju sve trikove i savete koji olakšavaju ovo iskustvo.
OpenAI navodno predstavlja "Dreaming V3" kao novu verziju sistema memorije za ChatGPT, koja bi trebalo da omogući da razgovori budu mnogo prilagođeniji svakom korisniku.
Meri Filips, poznata šminkerka mnogih slavnih dama, otkrila je trik koji pomaže da lice izgleda sveže i prirodno, a šminka ostane postojana od jutra do večeri.
Grčka već godinama važi za omiljenu letnju destinaciju srpskih turista, a posebno se izdvaja Halkidiki. Pet je razloga zašto Srbi već godinama biraju ovu destinaciju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.