Mumija iz drevnog Egipta je pre više od 100 godina stigala u Narodni muzej u Beogradu u kom se čuva i dan danas. Narodni muzej u Beogradu je jedan od retkih u Evropi koji ima ovakvo arheološko kulturno dobro.
Beogradska mumija je mumifikovano telo koje potiče iz starog Egipta a koje je 1888. godine Hadži Pavle Riđički poklonio Narodnom muzeju u Beogradu. Od 2019. godine „Beogradska mumija“ je uvrštena u stalnu postavku Narodnog muzeja u okviru staroegipatske zbirke.
Ime mumifikovane osobe je Nesmin, što znači „onaj koji pripada bogu Minu“. Nesmin je bio sveštenik u hramu boga plodnosti Mina, kao i svi muški članovi njegove porodice. Hadži Pavle Riđički je u posed mumije došao februara 1888. godine u Luksoru, kupujući drveni kovčeg s mumijom prema sopstvenim rečima „ne za sebe, nego za srpski narod“.
Jula iste godine ga je poklonio beogradskom Narodnom muzeju, a javno je izložena jedini put u avgustu 1888. godine. Zabeleženo je da je 1892. godine, tokom posete Beogradu, Nikola Tesla posetio izložbu o Nesminu u Narodnom muzeju.
Foto: wikipedia.org
Mumija Nesmin u Narodnom muzeju
Narodni muzej, osnovan 1844. godine, menjao je svoje lokacije. Od 1893. do Prvog svetskog rata nalazio se u zadužbini kapetana Miše Anastasijevića, gde je mumija bila izložena u staklenoj vitrini muzeja. Prilikom austrougarskog bombardovanja Beograda zgrada muzeja je pogođena granatom, pri čemu je oštećena prostorija s mumijom i razbijena vitrina u kojoj se nalazila.
Pozajmica mumije
Mumija je od 1986. do 1991. godine, političkom intervencijom tadašnjeg vrha države pozajmljena Galeriji umetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito u Podgorici, tadašnjem Titogradu. Pošto se nije uklapala u postavku Galerije i njen socrealistički duh, kovčeg sa mumijom je i u Titogradu čuvan u depou.
Dejstvom politike Vlade SFRJ, koja je mumiju preselila u Podgoricu, opstruirana su srpska arheološka iskopavanja u Egiptu, za koja je 1970. godine u Kairu potpisan ugovor. Prema ovom ugovoru 50% iskopanog materijala trebalo je trajno da pripadne Filozofskom fakultetu.
Ista politika sprečila je da u Narodni muzej 1974. godine „dospe poklon egipatske vlade“: Kovčeg, kartonaža i mumija Kaipamau, koji su srpski stručnjaci dobili kao zahvalnost za pomoć prilikom izgradnje Asuanske brane u Egiptu. Ovaj vredan poklon preusmeren je tada u Arheološki muzej u Zagrebu, gde se i danas nalazi.
Povratak u Srbiju
Februara 1989. godine na zahtev Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu pokrenuta je inicijativa da Narodni muzej ustupi mumiju fakultetu u studijske i edukativne svrhe.
Nakon povratka u Beograd novembra 1991, mumija je bila u depou Narodnog muzeja, a potom na molbu tadašnjeg šefa Katedre za arheologiju Bliskog istoka, profesora Save Tutundžića, Narodni muzej je ugovorno ustupio ovu mumiju Arheološkoj zbirci Filozofskog fakulteta u Beogradu u studijske i edukativne svrhe. Zajedno sa mumijom ustupljena je celokupna staroegipatska zbirka.
Kovčeg s mumijom prenet je oktobra 1992. u Arheološku zbirku Filozofskog fakulteta.
Naučna otkrića
Prva naučna proučavanja mumije su započeta 1993. godine. Prvo ispitivanje bilo je posvećeno utvrđivanju stanja mumije. Kovčeg je bio umotan u bačen tanki sunđer, uvezan gvozdenom žicom, sa šperpločom zakucanom ekserima u postolje.
Mumija je bila u lošem stanju zbog nestručnog rukovanja i neodgovarajućih uslova za čuvanje, izlaganja i transporta. Glava, trup i noge ležali su razdvojeni u istrulelim ovojima lana i smole, s komadićima amajlije i perli. Pronađen je nakit od zlata, poludragog kamenja i fajansa, kao i amajlija koja predstavlja boginju Maat, srce Ib, egipatsko Udžat oko, Džed stub i Ozirijačnu trijadu. Ipak, najznačajnije otkriće je svitak papirusa pod mumijinom rukom s pozlaćenim noktima.
Beogradska mumija je jedina za koju se zna da ima svitak papirusa, na mestu gde su ga izvorno postavili balsamer i sveštenik. Mada je delimično oštećen, papirus je veoma gusto namotan i sasvim čitko ispisan. Veruje se da je u pitanju jedno od najpotpunijih verzija Knjige mrtvih, a sudeći po debljini svitka, nije isključeno da je pridodat neki zagrobni tekst. Vađenje svitka, razmotavanje i konzervacija još nije obavljeno i čeka se finansijer tog poduhvata. Tek tada će se uraditi ekstrikcija. Do sada je mumija podvrgnuta DNK analizi, ispitivanju rendgenom i skenerom. Nalazi govore da je mumija iz ptolemejskog perioda, negde oko 300. godine p. n. e. Pokojnik je obrezan muškarac visok 165 cm. Od unutrašnjih organa sačuvano je srce, mozak je izvučen iz lobanje, a na kičmi su primetni znaci spondiloze i skolioze.
Foto: wikipedia.org
Mumija Nesmin u Narodnom muzeju
Kovčeg u kome se mumija nalazi, dugačak je 182,5 cm, izrađen je od tamarikovog drveta. Oslikan je plavom, zelenom, žutom, crvenom, crnom i belom bojom, a neki delovi su imali i pozlatu, što ukazuje na viši društveni status pokojnika. Unutrašnjost kovčega, na kojoj su vidljivi tragovi dleta, nije oslikan. Ispod ovratnika smešten je lik boginje Nut raširenih krila, a ispod nje veći hijeroglifski natpis.
Na stopi kovčega između dva ležeća boga Anubisa ispisan je manji hijeroglifski zapis namenjen zaštiti pokojnika. Kovčeg u obliku ljudskog tela je sastavljen od ukupno 52 zasebna drvena dela, kao i obrva i očiju od staklene paste umetnutih u poklopac, čiji su plavi ostaci još vidljivi. Dešifrovanje hijeroglifa na kovčegu, započeto 2003. godine uz pomoć Emili Titer sa Orijentalnog instituta u Čikagu, donelo je zanimljive rezultate. Pozlaćeni natpis je redak citat iz Knjige mrtvih. Zna se da je takav citat otkriven u još dvadesetak slučajeva.
Najnovije naučno dostignuće u vezi sa mumijom je digitalna forenzička rekonstrukcija lica Beogradske mumije, koja prikazuje kako je Nesmin izgledao za života.
Zaštita
Beogradska mumija nije bila javno izlagana jer nije postojala posebna zaštitna vitrina, u kojoj bi mumija bila smeštena i sačuvana od propadanja.
Za izlaganje osetljivog organskog materijala bilo je neophodno izraditi specijalnu vitrinu, koja će mumiju štititi od spoljašnjih uticaja. Srpski inženjeri su uz pomoć “Simensovih” komponenata konstruisali vitrinu sa dvostrukim staklom ispunjenim argonom, koja ima hladno osvetljenje i sopstvenu regulaciju temperature.
Vitrinu vrednu 35.000 evra je obezbedio Narodni muzej, uz finansijsku pomoć Sekretarijata za privredu Gradske uprave grada Beograda, a postavka je realizovana zahvaljujući pomoći Ministarstva kulture i informisanja.
Kapetan grčke mornarice, Marinos Ricudis pokazao je svoje herojstvo i zadužio srpski narod time što je odbio da učestvuje u napadu NATO snaga na SR Jugoslaviju.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je izvеštај о trenutnoj еpidеmiоlоšкој situаciјi velikog kašlja nа tеritоriјi Rеpubliке Srbiје.
Vlasnici najvećeg stada na Balkanu, Kurtagići iz Čitluka na Pešterskoj visoravni, predsednik Aleksandar Vučić odlikovao je Zlatnom medaljom za izuzetne zasluge u oblasti stočarstva. Saladin Kurtagić, u ime braće primio je priznanje i s ponosom kaže da je odlikovanje podstrek za sve stočare na Pešteri.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kapetan grčke mornarice, Marinos Ricudis pokazao je svoje herojstvo i zadužio srpski narod time što je odbio da učestvuje u napadu NATO snaga na SR Jugoslaviju.
Lidera opozicije Aleksandra Vučića su predstavnici Studentske liste ponovo tokom današnje sednice Skupštine Srbije ometali dok je govorio, i to, verovali ili ne, neprestanim kašljanjem, zbog čega je on u jednom trenutku morao da reaguje.
Dubravka Valić Nedeljković, članica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) priznala je u crnogroskim medijima, koji su pod palicom Mila Đukanovića, da sledi gašenje Informera.
U IME NARODA VIŠI SUD U BEOGRADU sudija Ivana Trkulja Veselinović, u parnici tužioca Stevana Babića iz Novog Sada, čii je punomonik advokat Danilo Babić iz Novog Sada, protiv tuženih INSAJDER TIM DOO BEOGRAD sa sedištem u Beogradu, Bulevar Peka Dapčevića 17, Milovana Stanića iz Beograda, čiji je zajednički punomoćnik advokat Boris Bogdanović iz Beograda, radi naknade nematerijalne štete, nakon održane usmene i glavne rasprave zaključene 03.03.2026, doneo je
PRESUDU.
Dejan Petar Zlatanović, poznat po mnogobrojnim skandalima, ponovo je pokazao bahatost kada je večeras u prostorijama Skupštine Srbije nastavio da provocira Aleksandra Vučića.
Lidera opozicije Aleksandra Vučića su predstavnici Studentske liste ponovo tokom današnje sednice Skupštine Srbije ometali dok je govorio, i to, verovali ili ne, neprestanim kašljanjem, zbog čega je on u jednom trenutku morao da reaguje.
Današnje zasedanje Narodne skupštine Srbije obeležili su skandali predstavnika Studentske liste, što je u jednom trenutku eskaliralo izricanjem sramnih opomena Aleksandru Vučiću, ali i ostalim predstavnicima opozicije, a sve se završilo farsom kakvu je teško opisati.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Osnovni sud u Bijeljini u Bosni i Hercegovini potvrdio je optužnicu protiv J. M. koji se, između ostalog, tereti da je obećavajući ženidbu od žene izvukao novac od kredita, a lažno se predstavljao i kao zastupnik farmaceutskih kompanija.
Mihaela Periš, sestra Kristiana Josipa Periša, detaljno je ispričala šta se događalo kobne noći kada je saznala da je njen brat izgubio život i šta joj je lekarka iz Jankomira rekla po dolasku u psihijatrijsku kliniku "Sveti Ivan".
Jedna osoba teško je povređena u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu M17, u mestu Podorašac na području Konjica u Bosni i Hercegovini.
Za porodice stradalih u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", vest o izmeštanju pacijenata iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu ponovo je otvorila pitanja koja ih već dugo brinu – šta se dešava sa počiniocem zločina K. K. i da li postoji mogućnost da bude pušten na slobodu.
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se jutros, 20. novembra, širom istočne Poljske, dok su stanovnici dobili hitna upozorenja da potraže zaklon zbog masovnog ruskog raketnog napada na Ukrajinu.
Prava drama odigrala se na prometnom auto-putu u Meksiku, kada se mali putnički avion srušio među vozila i zapalio, a svih šest osoba koje su se nalazile u letelici preživelo je nesreću sa samo lakšim povredama.
Američki predsednik Donald Tramp pozvao je evropske lidere da uspostave direktne kontakte sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, poručivši im da je Moskva spremna za razgovore o okončanju rata u Ukrajini i da Evropa mora sama da preduzme konkretne diplomatske korake.
Ruski dronovi „geranj“ pogodili su parking za teretna vozila i carinski terminal u Kovelju, u Volinjskoj oblasti, nedaleko od granice sa Poljskom, izazvavši veliki požar i uništenje više kamiona.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
U fritrezu na vruć vazduh ne stavljajte smesu za pohovanje, lisnato povrće, sir, prevelike komade mesa i kokice kako biste izbegli neujednačeno pečenje i naporno čišćenje.
Restovani krompir bio je jedan od omiljenih specijaliteta, a njegova tajna krila se u jednom dodatku koji mu daje prepoznatljivu boju i miris, aleva paprika.
Nesvakidašnji izrazi sa mreža sve češće ulaze u intimni žargon, a posebnu pažnju privlače žedni hrčak, ležeći policajac, makaze, perece i lotosov cvet.
Pevačica Biljana Jevtić pokazala je da se odlično snalazi u tradicionalnim kućnim poslovima, pa je tako sa pratiocima podelila kako sprema zimnicu i peče crvene paprike na šporetu smederevcu.
Ljubav, prevare, suze, raskidi i javna poniženja obeležili su neke od najpoznatijih ljubavnih trouglova na domaćoj rijaliti sceni, pojedine priče izazvale su pravu buru reakcija, a publika ih ni danas nije zaboravila.
Veliko nevreme pogodilo je Beograd i okolne gradove, a pevačica Nada Topčagić našla se u dramatičnoj situaciji na auto-putu ka Novom Sadu, gde je zbog saobraćajne nezgode ostala zaglavljena u kilometarskoj koloni.
Pevačica Marija Mikić otvoreno je govorila o razvodu od Jovana Pantića, novoj ljubavi i mogućnosti da drugi put stane na "ludi kamen", a tom prilikom otkrila je i detalje iz porodičnog života.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.