Ludvig Hiršfeld bio je poljski bakteriolog i imunolog, koji je proizveo vakcinu koja je štitila od trbušnog tifusa, paratifusa A, B i C i kolere. Zadužio je Srbe jer je tim izumom spasio stotine hiljada naših vojnika od sigurne smrti
Poljska ambasada u Beogradu je pre nedelju dana objavila jednu interesantnu anegdotu. Poljaci su bili u Valjevu, seli u jedan restoran. Kada su zatražili da plate račun, konobar im je rekao da kod njih nijedan Poljak ne plaća račun, da je Ludvig Hiršfeld sve to platio pre 100 godina.
Ko je bio Ludvig Hiršfeld?
Rođen je 1884. godine u bogatoj jevrejskoj porodici u Varšavi, koja je bila deo tadašnje Ruske Imperije. Njegova porodica je bila asimilovana u poljsko društvo, pa se Ludvik uprkos jevrejskom poreklu izjašnjavao kao Poljak.
Hiršfeld je 1910. dokazao da pripadnost nekoj krvnoj grupi zavisi od naslednih faktora. Na osnovu njegovog otkrića je postalo moguće dokazivanje očinstva na osnovu seruma krvi. Uveo je današnji način oznaka krvnih grupa: nulta, A, B, AB i definisao je pravila njihovog nasleđivanja.
Foto: facebook.com
Ludvig Hiršfeld
Zadužio je čovečanstvo kao značajan naučnik, a Srbe je zadužio kao lekar dobrovoljac u srpskoj vojsci. Valjevo je 1915. bilo označeno kao "glavni centar za razboljevanje i umiranje", središte epidemija. Hiršfeld je tražio da bude poslat iz bogate Švajcarske u Valjevo, suzbijao je epidemije i držao predavanja o zaraznim bolestima, bio bakterolog. Njegova supruga, takođe lekarka, dr Hana Hiršfeld pridružila mu se u toj humanoj misiji.
Vakcina protiv tifusa
Posle dolaska srpske vojske na Krf, uz Hiršfeldovu pomoć je osnovana je Srpska bakteriološka laboratorija, on je imao zadatak da u Švajcarskoj kupi svu neophodnu opremu. Dr Hiršfeld je 1916. u Solunu izolovao iz krvi jednog vojnika do tada nepoznati soj paratifusa, a novu bakteriju nazvao "Bacillus paratyphi C". Danas se ovaj izazivač paratifusa naziva Salmonella hirszfeldi.
Foto: facebook.com
Srpski vojnici primaju vakcinu
U proleće 1917. je Hiršfeld je u laboratoriji proizveo vakcinu koja je štitila od trbušnog tifusa, paratifusa A, B i C, te kolere. Njome je vakcinisano preko 110.000 boraca, a prvi vakcinisani vojnik bio je vojvoda Živojin Mišić. Zahvaljujući ovoj vakcini srpska vojska se vratila u Srbiju bez trbušnog tifusa, paratifusa i kolere. Hiršfeld je postavljan za šefa bakteriološkog odeljenja Vojne bolnice u Beogradu i dobio počasni čin pukovnika Srpske vojske i odlikovan je Ordenom Belog orla.Tek 1919. su Hiršfeldovi napustili Srbiju, vratili se u svoju Poljsku 1920. godine.
Beg od nacista i smrt
Kada je nacistička Nemačka osvojila Poljsku 1939, Hiršfeld, Jevrejin preobraćen u katoličanstvo je bio uklonjen sa svih položaja. Ponuđeno mu je nekoliko naučnih mesta u inostranstvu, ali je on odbio i ostao u Varšavi. Zajedno sa ženom i ćerkom Marijom je 1941. poslat u jevrejski geto. Tada je Jugoslavija hitno dodelila Hiršfeldu počasno državljanstvo Kraljevine Jugoslavije, da bi Ivo Andrić, kao jugoslovenski poslanik u Berlinu neuspešno zahtevao njihovo puštanje.
Foto: facebook.com
Ludvig Hiršfeld
Dan pre nego što je trebalo da Hiršfeldovi 1943. budu poslati u koncentracioni logor, uspeli su da pobegnu. U kasnijem skrivanju, ipak umire njihova ćerka jedinica od tuberkuloze. Posle rata, Hiršfeld je imao veoma značajnu ulogu u medicini u Poljskoj. 1950. mu je izmakla Nobelova nagrada, između ostalih, za otkriće principa kada krvne grupe dovode do toga da majka odbaci plod. Pošto je proglašen za počasnog doktora nauka na univerzitetima u Pragu i Cirihu, 1952. osnovao je Institut za imunologiju i eksperimentalnu terapiju u Vroclavu.
Umro je 1954. godine od srčanog udara u Vroclavu.
U dvorištu Srpskog lekarskog društva je 8. juna 2017. godine, svečano otkrivena bista profesora Ludviga Hiršfelda, a 2018. je "Pošta Srbije" objavila poštansku marku sa njegovim likom.
Na današnji dan 1917. godine započet je Toplički ustanak, podignut u selu Mačkovac kod Kuršumlije, protiv bugarske i austrougarske okupacije za vreme Prvog svetskog rata. To je bio jedini ustanak u nekoj okupiranoj državi tokom celog Prvog svetskog rata.
Radoje Raka Ljutovac, srpski heroj, uspeo je da starim turskim topom obori nemačku letelicu, a taj podvig ostaće upamćen kao prvo rušenje aviona ne samo u Prvom svetskom ratu, već i u celokupnoj istoriji.
Miodrag Tomić bio je srpski i jugoslovenski vojni pilot koji je u Balkanskim ratovima i Prvom i Drugom Svetskom ratu imao neprekidne borbene letove na više frontova braneći svoju zemlju i njen vazdušni prostor.
Milan Aleksić, zvani Miša, poznat po svom pseudonimu Marinko, bio je srpski četnik aktivan od 1905. do 1918. godine, a bio je poznat po tome što je nosio nošnju sa juga Srbije, koju danas nose Albanci i tvrde da je njihova.
Na današnji dan 15. decembra 1914. godine srpska vojska je u Prvom svetskom ratu, u završnoj fazi Kolubarske bitke uništila Austrougarsku vojsku i oslobodila Beograd, koji je bio pod kratkotrajnom okupacijom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan 1917. godine započet je Toplički ustanak, podignut u selu Mačkovac kod Kuršumlije, protiv bugarske i austrougarske okupacije za vreme Prvog svetskog rata. To je bio jedini ustanak u nekoj okupiranoj državi tokom celog Prvog svetskog rata.
Podgorička Borba objavila je tekst koji raskrinkava opasnu manipulaciju čiji je cilj da se bauk "srpskog sveta" nametne kao dominatna tema u Crnoj Gori.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Blokaderi, uprkos javnim pretnjama da će zajedno sa ''kolegama'' iz Sremske Mitrovice danas doći u centar Bogatića i "odmeriti snage" sa aktivistima SNS, ipak se nisu pojavili.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić objavio je na svojim društvenim mrežama video koji je u veoma kratkom roku izazvao brojne reakcije.
Da ustaškom ludilu nema kraja, potvrđuje i skandalozna izjava hrvatskog ministar ekonomije Ante Šušnjar, koji je direktno zapretio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Srbima, prizivajući novu "Oluju".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je danas svim zaposlenima u rudarskoj industriji Dan rudara u kojoj je poručio da rudarstvo i u našem veku opstaje kao jedan od stubova privrede i energetske stabilnosti Srbije.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Državljanin Turske K.E., koji je uhapšen zbog sumnje da je brutalno ubio rusku državljanku Ljudmilu Turkovu Konstantinovnu (27), a potom njeno telo spakovao u putni kofer i bacio u kanal Vizelj, na saslušanju u tužilaštvu negirao je zločin i izneo šokantne tvrdnje da je u ubistvu učestvovalo više osoba.
Iza kulisa plažnih barova i noćnih klubova neretko isplivaju priče o narko-mrežama koje pokušavaju da iskoriste svet provoda za dilovanje droge. Hapšenje nekoliko državljana Srbije u Budvi zbog dilovanja droge po barovima i kafićima, ponovo je skrenulo pažnju na pažnju na narko - kriminal iza sjaja noćnog života.
Iranski predsednik Masud Pezeškijan izjavio je danas da je komunikacija sa vrhovnim verskim vođom Irana ajatolahom Modžtabom Hamneijem "trenutno veoma teška".
Kijev je u sukobu sa Rusijom iscrpeo gotovo sve raspoložive vrste naoružanja, izjavio je bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine i sadašnji ambasador Ukrajine u Velikoj Britaniji Valerij Zalužni.
Usred pojačanih tenzija između SAD i Irana, tanker u Ormuškom moreuzu prijavio je dve eksplozije, saopštio je britanski Centar za pomorske trgovačke operacije (UKMTO).
Šteta koju su pripadnici Oružanih snaga Ukrajine naneli Kurskoj oblasti premašila je 504,9 milijardi rubalja, saopštila je zvanična predstavnica Istražnog komiteta Rusije Svetlana Petrenko.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Zdravlje creva ima veliki uticaj na ceo organizam, a jedna biljka se posebno izdvaja zbog svojih blagotvornih svojstava. Nana može pomoći varenju i ublažiti određene tegobe, tvrde stručnjaci.
Britanski Institut za bezbednost veštačke inteligencije (AISI) saopštio je danas da su modeli kompanija Anthropic i OpenAI tokom testiranja pokušali da prevare ljude kako bi izvršili zadate zadatke, što je ocenio kao dosad nezabeležen primer autonomnog i obmanjujućeg ponašanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.