Ludvig Hiršfeld bio je poljski bakteriolog i imunolog, koji je proizveo vakcinu koja je štitila od trbušnog tifusa, paratifusa A, B i C i kolere. Zadužio je Srbe jer je tim izumom spasio stotine hiljada naših vojnika od sigurne smrti
Poljska ambasada u Beogradu je pre nedelju dana objavila jednu interesantnu anegdotu. Poljaci su bili u Valjevu, seli u jedan restoran. Kada su zatražili da plate račun, konobar im je rekao da kod njih nijedan Poljak ne plaća račun, da je Ludvig Hiršfeld sve to platio pre 100 godina.
Ko je bio Ludvig Hiršfeld?
Rođen je 1884. godine u bogatoj jevrejskoj porodici u Varšavi, koja je bila deo tadašnje Ruske Imperije. Njegova porodica je bila asimilovana u poljsko društvo, pa se Ludvik uprkos jevrejskom poreklu izjašnjavao kao Poljak.
Hiršfeld je 1910. dokazao da pripadnost nekoj krvnoj grupi zavisi od naslednih faktora. Na osnovu njegovog otkrića je postalo moguće dokazivanje očinstva na osnovu seruma krvi. Uveo je današnji način oznaka krvnih grupa: nulta, A, B, AB i definisao je pravila njihovog nasleđivanja.
Foto: facebook.com
Ludvig Hiršfeld
Zadužio je čovečanstvo kao značajan naučnik, a Srbe je zadužio kao lekar dobrovoljac u srpskoj vojsci. Valjevo je 1915. bilo označeno kao "glavni centar za razboljevanje i umiranje", središte epidemija. Hiršfeld je tražio da bude poslat iz bogate Švajcarske u Valjevo, suzbijao je epidemije i držao predavanja o zaraznim bolestima, bio bakterolog. Njegova supruga, takođe lekarka, dr Hana Hiršfeld pridružila mu se u toj humanoj misiji.
Vakcina protiv tifusa
Posle dolaska srpske vojske na Krf, uz Hiršfeldovu pomoć je osnovana je Srpska bakteriološka laboratorija, on je imao zadatak da u Švajcarskoj kupi svu neophodnu opremu. Dr Hiršfeld je 1916. u Solunu izolovao iz krvi jednog vojnika do tada nepoznati soj paratifusa, a novu bakteriju nazvao "Bacillus paratyphi C". Danas se ovaj izazivač paratifusa naziva Salmonella hirszfeldi.
Foto: facebook.com
Srpski vojnici primaju vakcinu
U proleće 1917. je Hiršfeld je u laboratoriji proizveo vakcinu koja je štitila od trbušnog tifusa, paratifusa A, B i C, te kolere. Njome je vakcinisano preko 110.000 boraca, a prvi vakcinisani vojnik bio je vojvoda Živojin Mišić. Zahvaljujući ovoj vakcini srpska vojska se vratila u Srbiju bez trbušnog tifusa, paratifusa i kolere. Hiršfeld je postavljan za šefa bakteriološkog odeljenja Vojne bolnice u Beogradu i dobio počasni čin pukovnika Srpske vojske i odlikovan je Ordenom Belog orla.Tek 1919. su Hiršfeldovi napustili Srbiju, vratili se u svoju Poljsku 1920. godine.
Beg od nacista i smrt
Kada je nacistička Nemačka osvojila Poljsku 1939, Hiršfeld, Jevrejin preobraćen u katoličanstvo je bio uklonjen sa svih položaja. Ponuđeno mu je nekoliko naučnih mesta u inostranstvu, ali je on odbio i ostao u Varšavi. Zajedno sa ženom i ćerkom Marijom je 1941. poslat u jevrejski geto. Tada je Jugoslavija hitno dodelila Hiršfeldu počasno državljanstvo Kraljevine Jugoslavije, da bi Ivo Andrić, kao jugoslovenski poslanik u Berlinu neuspešno zahtevao njihovo puštanje.
Foto: facebook.com
Ludvig Hiršfeld
Dan pre nego što je trebalo da Hiršfeldovi 1943. budu poslati u koncentracioni logor, uspeli su da pobegnu. U kasnijem skrivanju, ipak umire njihova ćerka jedinica od tuberkuloze. Posle rata, Hiršfeld je imao veoma značajnu ulogu u medicini u Poljskoj. 1950. mu je izmakla Nobelova nagrada, između ostalih, za otkriće principa kada krvne grupe dovode do toga da majka odbaci plod. Pošto je proglašen za počasnog doktora nauka na univerzitetima u Pragu i Cirihu, 1952. osnovao je Institut za imunologiju i eksperimentalnu terapiju u Vroclavu.
Umro je 1954. godine od srčanog udara u Vroclavu.
U dvorištu Srpskog lekarskog društva je 8. juna 2017. godine, svečano otkrivena bista profesora Ludviga Hiršfelda, a 2018. je "Pošta Srbije" objavila poštansku marku sa njegovim likom.
Na današnji dan 1917. godine započet je Toplički ustanak, podignut u selu Mačkovac kod Kuršumlije, protiv bugarske i austrougarske okupacije za vreme Prvog svetskog rata. To je bio jedini ustanak u nekoj okupiranoj državi tokom celog Prvog svetskog rata.
Radoje Raka Ljutovac, srpski heroj, uspeo je da starim turskim topom obori nemačku letelicu, a taj podvig ostaće upamćen kao prvo rušenje aviona ne samo u Prvom svetskom ratu, već i u celokupnoj istoriji.
Miodrag Tomić bio je srpski i jugoslovenski vojni pilot koji je u Balkanskim ratovima i Prvom i Drugom Svetskom ratu imao neprekidne borbene letove na više frontova braneći svoju zemlju i njen vazdušni prostor.
Milan Aleksić, zvani Miša, poznat po svom pseudonimu Marinko, bio je srpski četnik aktivan od 1905. do 1918. godine, a bio je poznat po tome što je nosio nošnju sa juga Srbije, koju danas nose Albanci i tvrde da je njihova.
Na današnji dan 15. decembra 1914. godine srpska vojska je u Prvom svetskom ratu, u završnoj fazi Kolubarske bitke uništila Austrougarsku vojsku i oslobodila Beograd, koji je bio pod kratkotrajnom okupacijom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan 1917. godine započet je Toplički ustanak, podignut u selu Mačkovac kod Kuršumlije, protiv bugarske i austrougarske okupacije za vreme Prvog svetskog rata. To je bio jedini ustanak u nekoj okupiranoj državi tokom celog Prvog svetskog rata.
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Beograđani i gosti prestonice koji će prisustvovati skupu 27. juna u Beogradu imaju priliku da uživaju u raskošnom svetlećem programu i sinhronizovanim dronovima uoči skupa "Srbija jedna porodica".
Hrvatima i njihovim medijima mržnja prema Srbiji i svima koji je predstavljaju ušla je u terminalnu fazu, pa sad u svemu vide "bizarnosti" i "nadrealnosti".
Predsednik Vučić otvorio je novu deonicu Moravskog koridora, ističući da je Srbija izgradila više auto-puteva nego u prethodnim decenijama, a onda rekao nešto što je izazvalo potpuno oduševljenje.
U selu Oplanić održano je veselje u znak podrške politici Srpske napredne stranke, narodske volje i borbe za državu Srbiju, a bio je prisutan i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Policija u Novom Pazaru, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Novom Pazaru, uhapsila je M. D. (36) iz Novog Pazara i M. S. (55), državljanina Turske, zbog sumnje da su izvršili krivična dela teška dela protiv opšte sigurnosti i falsifikovanje isprave.
Policija u Beogradu, po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je K. B. (34) iz Niša, zbog sumnje da je od 12. maja do 17. juna izvršio više krivičnih dela teška krađa i krađa na području opštine Savski venac.
Direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije Milan Pekić izjavio je danas, povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga i krijumčarenja droga, da je u Srbiji za prvih pet meseci 2026. godine zaplenjeno 7 tona narkotika.
Vladimir Džabarov, prvi zamenik predsednika Komiteta Saveta Federacije za međunarodne poslove, nazvao je francuskog predsednika Emanuela Makrona "poznatim provokatorom".
Evropske članice NATO-a produžavaju oružani sukob u Ukrajini, a Zapad više ne krije pripreme za novi veliki evropski rat, izjavio je zamenik ministra odbrane i načelnik Glavne vojno-političke uprave Oružanih snaga Rusije, general armije Viktor Goremikin.
Libanska militantna grupa Hezbolah odbacuje sporazum Izraela i Libana o prekidu vatre koji je danas potpisan u Vašingtonu, izjavio je poslanik Hezbolaha u libanskom parlamentu Hasan Fadlala.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Šampita sa čokoladnom glazurom pravo je zadovoljstvo za ljubitelje domaćih kolača. Spoj mekane kore, laganog šnea i bogate čokolade osvaja već na prvi zalogaj.
Kabl za punjenje telefona često se menja, ali problem nije uvek njegov kvalitet. Vrlo često upravo nepravilno korišćenje znatno skraćuje njegov vek trajanja.
Stručnjaci objašnjavaju da vremenske prilike i količina dnevne svetlosti mogu značajno da utiču na hormonski sistem, što se odražava na funkcionisanje celog organizma.
Godinama je među ljubiteljima pasa vladalo mišljenje da je border koli najinteligentnija rasa na svetu. Međutim, najnovija naučna istraživanja pokazala su da se na vrhu liste sada nalazi druga rasa, Malinoa.
Naš paparaco uhvatio je Jevrema Kosnića, muža manekenke Danijele Dimitrovske, sa društvom u kafani, a on se nije odvajao od zgodne brinete, te ju je ispratio čak i do WC-a!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.