U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Za vreme povlačenja sa komandom se ka moru kretao i veliki broj stanovništva, kao i cela srpska Vlada i ostareli kralj Petar Karađorđevićem.
Među običnim stanovništvom koje je bežalo od neprijateljske vojske bila je i Makrena Spasojević. Krenula je iz sela Slovac kod Lajkovca da traži Marinka, sina jedinca koji je kao dobrovoljac otišao zajedno sa vojskom.
Posle više nedelja bezuspešne potrage nije imala snage da nastavi. Beskrajna kolona izbeglica i umorne vojske tada je već odavno prešla Kosovo i počela da ulazi u Albaniju. Upravo tu, u snegom okovanoj Albaniji, Makrena je srela kralja Petra.
Foto: printskrin/youtube.com
Kada je starica shvatila da više ne može, zaustavila je kralja i zavetovala ga da pronađe njenog sina. Dala mu ono jedino što je imala – par vunenih čarapa koje je plela za Marinka.
Tragedija bez kraja
Makrena se posle ovog susreta vratila u svoje selo. Njen plač zbog nestalog sina i nesreće koja se nadvila nad ceo narod čuo je jedan ranjeni neprijateljski vojnik. Makrenina tuga ga je podsetila na njegovu majku koja je ostala negde daleko.
Poslednja želja mu je bila da ga Makrena oplače na sahrani i ona mu je tu želju ispunila. Priča kaže da je na njegovom grobu, posle sahrane i izdahnula.
Kralj Petar svoje obećanje nija zaboravio. Marinka je pronašao, ali umrlog od hladnoće negde u planinama Albanije. Vest o smrti njegove majke i o njenom nesebičnom gestu, primio je posle rata, kada je poslao svog savetnika da je traži.
Kralj Petar je naredio da se Makreni i Marinku na grobu podigne spomenik i postavi spomen-ploča na kojoj će pisati: “Ovaj spomenik podiže Petar Karađorđević Makreni Spasojević, koja leži ovde, i njenom sinu Marinku, koji se večnim snom smiri u gudurama Arbanije”.
Tako je on postao jedini vladar koji je digao spomenik običnoj seljanki i njenom sinu.
Foto: printskrin/youtube.com
Ipak, ovo nije kraj priče!
Nedugo posle ovoga, umro je i kralj Petar. Do kraja života se nije odvajao od vunenih čarapa majke Makrene. Držao ih je ispod jastuka na kome je spavao, a predanje kaže da je na samrti tražio da mu ih obuju i da je u njima umro.
Pola veka kasnije, komunističke vlasti su naredile da se spomenik Makreni i njenom sinu sruši. Samo pominjenje imena kralja Petra na ploči, bio je dovoljan razlog.
Spomenik je 2011. godine obnovilo Društvo srpskih domaćina i on i danas stoji u selu Slovac kod Lajkovca da svedoči o nesebičnoj ljubavi majke, “narodnom” kralju kome nije bilo ispod časti da nosi seljačke čarape i jednoj neverovatnoj priči koju je u svojoj knjizi ovekovečio Milovan Vitezović.
Bitka za Košare je najveća bitka u novijoj srpskoj istoriji. Tih nekoliko kilometra uz srpsko-albansku granicu podno Prokletija za Vaskrs 1999. godine postali su srpski Termopil u kojima je 110 srpskih vojnika bilo suočeno sa napadima nekoliko hiljada albanskih OVK terorista, podržanih avijacijom NATO-a i albanskom vojskom.
Izmučen zatvorom i bolešću u kombinaciji sa batinama i konstantnim mučenjem, sada već istorijska ličnost epskih proporcija - Gavrilo Princip, čovek čiji su hici u austrougarskog nadvojvodu poslužili kao povod za početak Prvog svetskog rata, umro je na današnji dan 1918. godine
Na današnji dan 1893. godine rođen je Dragoljub Draža Mihailović, komandant Jugoslovenske vojske u Otadžbini (četnički pokret). U Drugi svetski rat ušao kao pukovnik a izbeglička vlada mu je dodelila čin generala, kao i mesto ministra vojnog. Učestvovao je u oslobodilačkim ratovima 1912-1918.
Pre više od tri veka Jegor Stroganov, kaluđer iz Rusije sam je probijao put koji spaja manastir Praskvicu i selo Čelobrdo. O podvigu i tragičnoj sudbini Jegora Stroganova, koga meštani Paštrovića i dalje pamte, danas znaju samo retki, a ovo je priča o njemu.
Proleća 1945.godine kreće velika grupa četnika zajedno s velikim brojem izbeglica put Slovenije, kako bi našli utočište, nakon što je bilo izvesno da će komunistički poredak zavladati Jugoslavijom. Među njima bio je i vojvoda Pavle Đurišić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bitka za Košare je najveća bitka u novijoj srpskoj istoriji. Tih nekoliko kilometra uz srpsko-albansku granicu podno Prokletija za Vaskrs 1999. godine postali su srpski Termopil u kojima je 110 srpskih vojnika bilo suočeno sa napadima nekoliko hiljada albanskih OVK terorista, podržanih avijacijom NATO-a i albanskom vojskom.
Podgorička Borba objavila je tekst koji raskrinkava opasnu manipulaciju čiji je cilj da se bauk "srpskog sveta" nametne kao dominatna tema u Crnoj Gori.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Blokaderi, uprkos javnim pretnjama da će zajedno sa ''kolegama'' iz Sremske Mitrovice danas doći u centar Bogatića i "odmeriti snage" sa aktivistima SNS, ipak se nisu pojavili.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić objavio je na svojim društvenim mrežama video koji je u veoma kratkom roku izazvao brojne reakcije.
Da ustaškom ludilu nema kraja, potvrđuje i skandalozna izjava hrvatskog ministar ekonomije Ante Šušnjar, koji je direktno zapretio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Srbima, prizivajući novu "Oluju".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je danas svim zaposlenima u rudarskoj industriji Dan rudara u kojoj je poručio da rudarstvo i u našem veku opstaje kao jedan od stubova privrede i energetske stabilnosti Srbije.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Državljanin Turske K.E., koji je uhapšen zbog sumnje da je brutalno ubio rusku državljanku Ljudmilu Turkovu Konstantinovnu (27), a potom njeno telo spakovao u putni kofer i bacio u kanal Vizelj, na saslušanju u tužilaštvu negirao je zločin i izneo šokantne tvrdnje da je u ubistvu učestvovalo više osoba.
Iza kulisa plažnih barova i noćnih klubova neretko isplivaju priče o narko-mrežama koje pokušavaju da iskoriste svet provoda za dilovanje droge. Hapšenje nekoliko državljana Srbije u Budvi zbog dilovanja droge po barovima i kafićima, ponovo je skrenulo pažnju na pažnju na narko - kriminal iza sjaja noćnog života.
Iranski predsednik Masud Pezeškijan izjavio je danas da je komunikacija sa vrhovnim verskim vođom Irana ajatolahom Modžtabom Hamneijem "trenutno veoma teška".
Kijev je u sukobu sa Rusijom iscrpeo gotovo sve raspoložive vrste naoružanja, izjavio je bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine i sadašnji ambasador Ukrajine u Velikoj Britaniji Valerij Zalužni.
Usred pojačanih tenzija između SAD i Irana, tanker u Ormuškom moreuzu prijavio je dve eksplozije, saopštio je britanski Centar za pomorske trgovačke operacije (UKMTO).
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Britanski Institut za bezbednost veštačke inteligencije (AISI) saopštio je danas da su modeli kompanija Anthropic i OpenAI tokom testiranja pokušali da prevare ljude kako bi izvršili zadate zadatke, što je ocenio kao dosad nezabeležen primer autonomnog i obmanjujućeg ponašanja.
Zdravlje creva ima veliki uticaj na ceo organizam, a jedna biljka se posebno izdvaja zbog svojih blagotvornih svojstava. Nana može pomoći varenju i ublažiti određene tegobe, tvrde stručnjaci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.