Imaćemo Hitnu pomoć u vazduhu! Zna se tačno i kada!
Podeli vest
Prema planovima MUP-a, za pola decenije trebalo bi da dobijemo hitnu pomoć u vazduhu. Transport helikopterom do bolnice mogao bi da uštedi vreme kada je za unesrećenog svaki minut zlatan.
Jedan od ciljeva Ministarstva unutrašnjih poslova do 2030. godine je bolje delovanje hitnih službi nakon saobraćajnih nezgoda, između ostalog, kroz pokretanje helikopterskog hitnog medicinskog transporta. Na taj način bi povređeni, kojih je u Srbiji oko 3.000 godišnje, pomoć dobijali od hitnih službi na licu mesta a zatim i na putu do bolnice.
Klimatske promene i devastiranje životne sredine predstavljaju egzistencijalnu pretnju celom svetu. Evropski zeleni plan osmišljen je kako bi rešio ove probleme, i predstavlja evropsku strategiju rasta, koja će Evropsku uniju pretvoriti u modernu, resursno efikasnu i konkurentnu ekonomiju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će biti ulagano u Belu Crkvu i naveo da će biti građen most između Banatske Palanke i Rama i nabavljen skener za bolnicu.
09.03.2025
15:05
Kada je svaki minut zlatan, polazak za dva do 10 minuta ka povređenima predstavlja značajnu razliku u borbi za život. Helikopterska hitna medicinska služba odnosno HEMS znači da bi pomoć mogli da dobijaju i u vazduhu. Istovremeno, olakšao bi se dolazak do kritičnih pacijenata na nepristupačnim mestima ili u kolonama.
Pilot Helikopterske jedinice MUP-a Srbije Miloš Milutinović kaže da su helikopteri koji se koriste za te svrhe modularnog karaktera u koje se instalira dodatna oprema, čime postaju jedna prava mala bolnica, koja služi da spasi unesrećenog i da održi njegovo stanje dok se ne stigne do bolnice.
U Srbiji je u proteklih deset godina otvoreno oko 600 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica. Za saobraćaj su puštene trase na Moravskom i Dunavskom koridoru, Koridoru 11, a završen je i Koridor 10.
Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove oglasio je javnu prezentaciju Urbanističkog projekta za utvrđivanje javnog interesa za izgradnju stanice BG voza Karaburma sa pratećom železničkom infrastrukturom na teritoriji opštine Palilula.
21.02.2025
14:10
- Pored toga, sve te ustanove koje zbrinjavaju takve pacijente moraju da poseduju adekvatnu infrastrukturu za prijem helikoptera, u smislu helidroma. Mi za sada imamo jedan operativan helidrom u Nišu, u Kliničkom centru u Nišu i jedan na Banjičkom visu - navodi Milutinović.
Foto: AP/Photo
Dodatni rizici i otežavajuće okolnosti u vazduhu
Koliko helikopterski medicinski servis, odnosno jedan svojevrsni sanitet u vazduhu, dodatno štedi dragocene minute kritičnim pacijentima, pokazuje i to što bi, na primer, za prevoz pacijenata od Pećinaca do VMA bilo potrebno oko 15 minuta i to u različitim vremenskim uslovima.
Za kritične pacijente pre transporta ključna je stabilizacija na mestu nesreće, a zatim dobra priprema medicinskih timova, dodatna obuka za svaku situaciju. Lekari podsećaju i da u vazduhu imaju dodatne elemente o kojima moraju da brinu.
- Imate vibracije, promenu temeperature, a pacijentima moraju da se saniraju povrede, npr. grudnog koša a može doći do pogoršanja, poremećaja srčanog ritma - ističe šef Ambulante reanimacije Urgentnog centra UKCS dr Marija Milenković.
Nekada je potrebno dovesti helikopter do krajnjih granica
I piloti se prilagođavaju okolnostima. Ovakav servis zahteva da razmišljaju o brzini ali i vrsti povreda osobe koju prevoze. Iskustvo s prevozom povređenih imaju mnogi, ali je malo onih koji su vozili kritične pacijente dok im se pruža pomoć.
Foto: EPA
Miloš Milutinović ukazuje na to da takve zadatke izdvaja od drugih psihološki pritisak koji osećaju.
- Svojom profesionalnošću, vremenom reakcije, time što ćete helikopter da dovedete do krajnjih granica utičete na mogućnost da nekome spasite život, znajući da možete da stignete pet ili deset minuta ranije do mesta nesreće ili od mesta nesreće do bolnice - napominje pilot MUP-a Srbije.
Takav servis već je pokrenut u Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj kao i u Hrvatskoj, gde je za manje od godinu dana Helikopterska hitna medicinska služba imala gotovo 1.400 intervencija. Najčešće timove su pokretali zbog kardiovaskularnih bolesti, trauma i neuroloških poremećaja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Klimatske promene i devastiranje životne sredine predstavljaju egzistencijalnu pretnju celom svetu. Evropski zeleni plan osmišljen je kako bi rešio ove probleme, i predstavlja evropsku strategiju rasta, koja će Evropsku uniju pretvoriti u modernu, resursno efikasnu i konkurentnu ekonomiju.
Stravičan napad u režiji blokadera dogodio se danas u Aranđelovcu, gde je na brutalan način napadnut aktivista Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Marjanović.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je hitno prekinuo program naše televizije zbog najnovije vesti, tačnije zbog objavljivanja u najmanju ruku šokantnog audio-snimka sa tajnog sastanka blokadera održanog krajem januara 2026. u Beogradu.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević poručio je da niko nije ni pokušao da demantuje informacije do kojih je došao Informer, a koje se mogu čuti u audio-snimku sa tajnog sastanka blokadera.
Ministar kulture i član Predsedništva Srpske napredne stranke Nikola Selakovića ocenio je danas da iza tzv. studentske liste stoje ljudi koji nemaju nikakav politički rezultat, a da je, kako je rekao, njihov jedini program mržnja prema sadašnjoj vlasti, na čelu sa predsednikom Republike, ali i prema svemu što je srpsko.
Devojka Boška Marinkovića Tijana Šaranović u emisiji Exatlon Specijal rekla je da i u privatnom životu ponekad vidi zaveru u nekim situacijama, ali i da je za to kriva izolacija koja vlada u rijalitiju.
TV Informer uskoro počinje sa emitovanjem nove, dinamične i potpuno interaktivne emisije "Zlatna vest", koja publici donosi jedinstven spoj društvenih mreža, takmičenja i osvajanja novčanih nagrada i to uživo.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Ramiz U. (28) i Enis S. (21) zbog postojanja osnova sumnje da su 5. februara 2026. godine neovlašćeno nosili ručnu bombu koju su aktivirali i bacili na jedan ugostiteljski objekat na Novom Beogradu.
Pomahnitali mladić i devojka su u subotu uveče uz pretnju nožem napali vozača autobusa na liniji 47N na Voždovcu i pokušali da mu otmu vozilo puno putnika!
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Nišu na predlog VJT odredio je pritvor do 30 dana Nišliji Dušku G. (55) zbog teškog ubistva Nišlijke Aleksandre Š. (43), koju je 6. februara u Ulici Babičkih odreda usmrtio hicima iz pištolja.
Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani izjavio je danas da ustavna ograničenja sprečavaju Italiju da se pridruži Odboru za mir za Gazu, koji je formirao američki predsednik Donald Tramp.
Ilon Mask je prošle godine najavljivao da bi SpaceX mogao da pošalje bespilotnu letelicu na Mars do kraja 2026. godine, ali taj plan će ipak biti pomeren jer je kompanija odlučila da promeni prioritete.
Evropska auto-industrija suočava se sa dramatičnim padom. Od 2019. godine nestalo je čak 378.000 radnih mesta, a samo tokom 2024. i 2025. prijavljeno je ukidanje dodatnih 166.000, navodi austrijski portal exxpress.at.
Kako je svakog dana termin od 20 sati na Prvom programu RTS-a rezervisan za domaći serijski program, publika će od večeras, 8. februara, moći da gleda novu reprizu kultne domaće serije "Selo gori, a baba se češlja", stoji u programskoj šemi.
Dejvid i Viktorija Bekam možda neće imati nikakvu ulogu u životu budućeg unuka kog njihov najstariji sin Bruklin i njegova supruga Nikola Pelc planiraju da usvoje.
Serija "Selo gori, a baba se češlja" vraća se od večeras na TV ekrane. Selo u kom se snimala serija, a koje se za ove potrebe zvalo Petlovac, danas izgleda potpuno drugačije.
Iza nezaboravnih uloga i harizme legendarnog glumca Josifa Tatića kriju se godine boemije, cigareta i alkohola koje su, kako je sam priznao, ostavile su dubok trag na njegovo zdravlje i obeležile njegovu sudbinu.
Izbacivanje šećera nije dijeta već reset tela - za 14 dana glad se smiruje, energija stabilizuje, kilogrami naglo padaju, koža čisti, a potreba za grickanjem nestaje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar