Rudarstvo je kroz vekove bilo pokretač industrijskog razvoja, ali je istovremeno bilo povezano sa fizički teškim radom, visokim rizicima i ozbiljnim uticajem na životnu sredinu. Danas, zahvaljujući razvoju tehnologije, rudarska industrija ulazi u novu eru - efikasniju, bezbedniju i održiviju.
Jedan od najupečatljivijih primera te promene u Srbiji jeste ulaganje kineske kompanije "Ziđin mining grup" u rudarske kapacitete u Boru i Majdanpeku.
Održivi razvoj kao prioritet
Od 2018. godine, kada je "Ziđin" postao većinski vlasnik RTB-a, započeta je sveobuhvatna modernizacija rudarskih i prerađivačkih kapaciteta. Kompanija je uvela automatizovanu opremu, digitalne sisteme kontrole i savremene metode eksploatacije, čime je znatno unapredila efikasnost proizvodnje.
Danas se u rudnicima oko Bora koriste dronovi za nadgledanje terena, senzori za merenje stabilnosti podzemnih tunela i softveri za analizu kvaliteta rude, ali i monitoring vode i vazduha.
Ovi sistemi omogućvaju preciznije upravljanje resursima i bržu reakciju u slučaju rizika, čime se znatno povećava bezbednost i smanjuju troškovi.
Foto: Serbia ZIjin Copper
Modernizacija je uključivala i unapređenja u oblasti ekologije. Kompanija "Srbija Ziđin koper" uložila je značajna sredstva u modernizaciju topionice, čime su emisije sumpor-dioksida smanjene ispod dozvoljenih granica.
"Srbija Ziđin mining", koji upravlja rudnikom Čukaru Peki, uveo je savremene rudarske tehnologije i unapredio bezbednosne standarde u skladu sa evropskim i međunarodnim regulativama. Ulaganjem preko 1,6 milijardi dolara, kompanija je modernizovala procese eksploatacije - uz automatizaciju, bolju energetsku efikasnost i smanjenje štetnih emisija. Ove inovacije u rudniku Čukaru Peki, otvorenom 2021. godine, omogućile su bezbednije, efikasnije i ekološki odgovornije rudarenje. Time se pokazuje da i zahtevna industrija poput rudarstva može ići u korak s održivim razvojem, koje postaje deo prakse u Boru.
Korist za sve
Sa novim tehnologijama dolaze i novi zahtevi - danas rudar mora znati da upravlja mašinama, koristi računare i razume osnovne principe automatizacije.
Foto: Serbia ZIjin Copper
Otvaraju se nova radna mesta, ali je sve veća potreba za stručno obrazovanim kadrovima. To utiče i na obrazovni sistem, koji se sve više usmerava na tehnička znanja i veštine povezane sa savremenim rudarstvom. Korišćenje 3D modeliranja nalazišta, veštačke inteligencije u obradi geoloških podataka, kao i automatizovanih bušilica i kamiona, postaju novi standard. Promene ne zahvataju samo tehnički deo - menja se kompletna industrijska kultura. Teži se održivosti, energetskoj efikasnosti i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu. U tom smislu, tehnologija ne samo da menja način na koji eksploatišemo rude već i način na koji razmišljamo o rudarskoj industriji uopšte.
Tehnologija danas ima moć da potpuno preobrazi srpsko rudarstvo.
Primer kompanije "Ziđin" u Boru pokazuje kako strani investitori, uz modernu opremu i pristup, mogu podići efikasnost, unaprediti bezbednost i smanjiti ekološki otisak rudarskih aktivnosti. Srbija, kao zemlja bogata mineralnim resursima, ima priliku da uz pametno korišćenje tehnologije razvija rudarski sektor na način koji donosi koristi i ekonomiji, i ljudima, i prirodi.
Francuska, druga najveća ekonomija Evropske unije, vraća se na veliku scenu - i to zahvaljujući litijumu, ključnom sastojku za baterije električnih automobila.
Već sledeće godine, Evropska unija će dobiti prvu zemlju članicu koja proizvodi litijum iz rude: Finsku. Ova nordijska zemlja postavlja temelj za baterijsku industriju budućnosti, ne samo u sopstvenim granicama već i za čitav kontinent.
Evropska unija ubrzava svoj put ka energetskoj nezavisnosti, a jedan od ključnih koraka jeste obezbeđivanje najvažnije sirovine za proizvodnju baterija za električna vozila, digitalne tehnologije i savremene odbrambene sisteme.
Zinnvald Lithium plc, evropska litijumska kompanija koja razvija projekat Zinnvald Lithium u Nemačkoj, objavljuje da je njenoj filijali u 100% vlasništvu, Zinnvald Lithium GmbH, dodeljena dodatna licenca za istraživanje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuska, druga najveća ekonomija Evropske unije, vraća se na veliku scenu - i to zahvaljujući litijumu, ključnom sastojku za baterije električnih automobila.
Za svega mesec dana, vlasti u Podgorici izvele su nezapamćeni udarac i brutalno zabili tri noža u leđa Srbiji i čitavom srpskom narodu! Najpre su sramno izmenili Ustav i ponovo odbili da srpskom jeziku daju status službenog, potom su bezobzirno blokirali inicijativu za povlačenje lažnog priznanja takozvanog Kosova, a kruna bezumlja usledila je kada su sa okorelim ustašama slavili zločinačku "Oluju" i etničko čišćenje Srba!
Ideolog kragujevačkih blokadera i profesor Fakulteta inženjerskih nauka u Kragujevcu Miladin Stefanović, u "specifičnom" psihičkom stanju, najprizemnije je vređao aktivistkinje Srpske napredne stranke.
Novi talas bezumlja, autošovinizma i brutalnog vređanja sopstvenog naroda ponovo je zapalio društvene mreže, a glavni akter je blokaderski glumac Tihomir Stanić.
Snimak mladića koji se, nakon teškog pada sa motora i borbe za život, oglasio iz bolničkog kreveta rečima “Srbija pobeđuje!”, izazvao je snažne reakcije na društvenim mrežama.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić ugostio je večeras predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koji je doputovao u svoju prvu zvaničnu posetu našoj zemlji otkako se nalazi na čelu ukrajinske države.
Mladić u zatvoru Bilice u Hrvatskoj prijavio je da je više puta silovan, a slučaj je uzburkao javnost zbog sumnji na zataškavanje. Počinilac je navodno višestruki povratnik, poznat po sličnim zločinima, uključujući i napad na drugog zatvorenika pre deset godina.
Policija u Kruševcu uhapsila je D. S. (65) iz Batočine zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, nakon što je u njegovom automobilu pronađena veća količina materije za koju se sumnja da je marihuana.
Prošle su 34 godine od izvršenja poslednje smrtne kazne u Srbiji, a 24 od njenog ukidanja, ali u javnosti sve češće se zbog svirepih zločina traži se da se ona ponovo uvede.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Zaboravite na zahtevne poze, "ležeći policajac" sve češće se pominje kao jednostavna opcija koja privlači pažnju zbog udobnosti i opuštenog pristupa intimnosti.
Pakovanje kofera ne mora da bude stresno. Uz nekoliko jednostavnih trikova možete poneti sve što vam je potrebno, uštedeti prostor i izbeći pretrpan prtljag.
Visoke letnje temperature mogu biti veoma naporne za pse, pa je važno da vlasnici prilagode svakodnevnu rutinu kako bi svojim ljubimcima olakšali boravak na vrućini.
Kompozitor Milutin Popović Zahar otvoreno je govorio o karijeri Aleksandre Prijović, njenom odnosu sa Lepom Brenom, ali i o izdaji koju je, kako tvrdi, doživeo od jedne od najvećih jugoslovenskih zvezda.
Dača Virijević bez dlake na jeziku raskrinkao je bivše cimere. On je oštro osudio Anitu i Luku, izneo šokantne tvrdnje da Asmin ne voli svoju ćerku Noru, te otkrio da pojedini učesnici već preklinju produkciju za ulazak u narednu sezonu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.