Francuska, druga najveća ekonomija Evropske unije, vraća se na veliku scenu - i to zahvaljujući litijumu, ključnom sastojku za baterije električnih automobila.
Posle decenija zastoja, ova zemlja ima čak pet strateških litijumskih projekata i želi da postane glavni evropski centar za proizvodnju baterija!
- Iskoristimo francuske prednosti- poručio je ministar finansija Bruno Le Mer, najavljujući brže ulaganje u projekte za razvoj litijuma, geotermalne energije i drugih zelenih izvora. Cilj je jasan - reindustralizacija Francuske i priprema za zelenu tranziciju.
Oslonac na sopstvene rezerve
Nekad uspavana rudarska industrija sada doživljava pravu renesansu. Plan je da domaći litijumski projekti do 2035. godine, kada EU izbacuje iz proizvodnje motore sa unutrašnjim sagorevanjem, pokriju čak dve trećine potreba ove zemlje za baterijama za električna vozila.
Najveći projekat Emili, koji razvija francuski gigant Imeris u mestu Bovoar, planira proizvodnju litijuma za 700.000 električnih vozila godišnje, a početak eksploatacije očekuje se 2028. godine.
Još jedan važan projekat vodi kompanija Eramet u Alzasu, koji je poznat po litijumu iz geotermalnih rezervi. Inovacije omogućavaju istovremeno izvlačenje litijuma i korišćenje toplote iz geotermalnih izvora za grejanje domaćinstava.
Domaći litijum biće presudan za nove gigafabrike baterija koje se ubrzano grade na severu Francuske i koje će zahtevati oko 100.000 tona litijuma godišnje.
Investicije od 34 milijarde evra
Razvoj litijumskih projekata u Francuskoj podstaknut je velikim investicionim planovima kao što je plan France 2030 vredan 34 milijarde evra. Uz to, reformisan je stari rudarski zakon, a nova pravila EU nalažu da do 2030. bar 10 odsto kritičnih minerala dolazi iz Evrope i da 40odsto bude prerađeno unutar Unije.
Foto: Reuters
Ipak, put nije bez prepreka. Investitori upozoravaju da su birokratija i komplikovane procedure i dalje ozbiljan problem, zbog čega Francuska može izgubiti trku sa državama koje brže budu odobravale projekte kritičnih sirovina.
Projekat Lithium de France, na primer, čeka dve godine samo na administrativne dozvole.
Izazov predstavlja i zabrinutost jednog dela građana zbog mogućih uticaja rudarenja na prirodu.
Međutim, propisi su takvi da nijedan projekat ne može da zaživi pre nego što se dokaže da je bezbedan za životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Ako Francuska uspe da reši ove izazove, biće lider litijumske revolucije u Evropi - obezbediće sebi ključnu ulogu u industriji električnih vozila i smanjenju zavisnosti Evrope od uvoza sirovina.
Već sledeće godine, Evropska unija će dobiti prvu zemlju članicu koja proizvodi litijum iz rude: Finsku. Ova nordijska zemlja postavlja temelj za baterijsku industriju budućnosti, ne samo u sopstvenim granicama već i za čitav kontinent.
Evropska unija ubrzava svoj put ka energetskoj nezavisnosti, a jedan od ključnih koraka jeste obezbeđivanje najvažnije sirovine za proizvodnju baterija za električna vozila, digitalne tehnologije i savremene odbrambene sisteme.
U cilju zelene tranzicije, Francuska je odlučna u nameri da razvija sopstvene resurse, proizvodi baterije i električne automobile u svojim fabrikama i da koristi svoja nalazišta litijuma, iako su mišljenja javnosti o tome i dalje podeljena.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Već sledeće godine, Evropska unija će dobiti prvu zemlju članicu koja proizvodi litijum iz rude: Finsku. Ova nordijska zemlja postavlja temelj za baterijsku industriju budućnosti, ne samo u sopstvenim granicama već i za čitav kontinent.
Potpredsednik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović dao je intervju za "Autonomiju", portal Dinka Gruhonjića, u kom je najstrašnije lagao o poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića samitu "EU - Zapadni Balkan" u Tivtu.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom vanrednog uključenja u Kolegijum naše televizije šokantne detalje blokaderskog napada na dugogodišnjeg novinara Vesti u Frankfurtu.
Predsednik SRS-a prof. dr Vojislav Šešelj izneo je oštre kritike na račun najavljene studentske liste, tvrdeći da ona neće predstavljati studente, već političke aktere koji, prema njegovim rečima, žele da se domognu vlasti.
Novi užas u režiji blokadera dogodio se u srcu Frankfurta u Nemačkoj, gde su siledžije na tribini u organizaciji blokaderskog Proglasa, na čijem su čelu Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Svetlana Ceca Bojković, Miodrag Majić i njima bliska ekipa, pokušali da bukvalno raščerupaju jednog novinara.
Opozicioni lider i jedan od organizatora blokada, Goran Ješić, uputio je pretnje i niz uvreda na račun profesora, policije i državnih institucija, poručujući otvoreno da neće proći bez kazne svi oni koji ne podržavaju promenu aktuelne vlasti.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Anđelko Aćimović, otac devojčice koja je žrtva masakra u OŠ "Vladislav Ribnikar", otkrio je da je ponašanje Vladimira i Miljane Kecmanović tokom poslednjeg suđenja za odgovornost za zločin bilo sramno.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Najmanje tri osobe poginule su u razornom zemljotresu jačine 7,8 stepeni po Rihterovoj skali koji je danas pogodio Filipine, a odmah nakon potresa izdato je upozorenje na cunami širom regiona.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
NATO pokreće vežbu vazduhoplovnih snaga "Ramštajn zastava 2026" (Ramstein Flag 2026), koja će se, između ostalog, održati u zemljama koje se graniče sa Rusijom, prenosi agencija RIA Novosti.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar