Rudarska revolucija i otvaranje fabrike baterija! Francuska predvodi litijumsku trku u EU
Podeli vest
Francuska, druga najveća ekonomija Evropske unije, vraća se na veliku scenu - i to zahvaljujući litijumu, ključnom sastojku za baterije električnih automobila.
Posle decenija zastoja, ova zemlja ima čak pet strateških litijumskih projekata i želi da postane glavni evropski centar za proizvodnju baterija!
Već sledeće godine, Evropska unija će dobiti prvu zemlju članicu koja proizvodi litijum iz rude: Finsku. Ova nordijska zemlja postavlja temelj za baterijsku industriju budućnosti, ne samo u sopstvenim granicama već i za čitav kontinent.
Evropska unija ubrzava svoj put ka energetskoj nezavisnosti, a jedan od ključnih koraka jeste obezbeđivanje najvažnije sirovine za proizvodnju baterija za električna vozila, digitalne tehnologije i savremene odbrambene sisteme.
24.04.2025
08:00
- Iskoristimo francuske prednosti- poručio je ministar finansija Bruno Le Mer, najavljujući brže ulaganje u projekte za razvoj litijuma, geotermalne energije i drugih zelenih izvora. Cilj je jasan - reindustralizacija Francuske i priprema za zelenu tranziciju.
Oslonac na sopstvene rezerve
Nekad uspavana rudarska industrija sada doživljava pravu renesansu. Plan je da domaći litijumski projekti do 2035. godine, kada EU izbacuje iz proizvodnje motore sa unutrašnjim sagorevanjem, pokriju čak dve trećine potreba ove zemlje za baterijama za električna vozila.
U cilju zelene tranzicije, Francuska je odlučna u nameri da razvija sopstvene resurse, proizvodi baterije i električne automobile u svojim fabrikama i da koristi svoja nalazišta litijuma, iako su mišljenja javnosti o tome i dalje podeljena.
27.02.2025
14:27
Najveći projekat Emili, koji razvija francuski gigant Imeris u mestu Bovoar, planira proizvodnju litijuma za 700.000 električnih vozila godišnje, a početak eksploatacije očekuje se 2028. godine.
Još jedan važan projekat vodi kompanija Eramet u Alzasu, koji je poznat po litijumu iz geotermalnih rezervi. Inovacije omogućavaju istovremeno izvlačenje litijuma i korišćenje toplote iz geotermalnih izvora za grejanje domaćinstava.
Domaći litijum biće presudan za nove gigafabrike baterija koje se ubrzano grade na severu Francuske i koje će zahtevati oko 100.000 tona litijuma godišnje.
Investicije od 34 milijarde evra
Razvoj litijumskih projekata u Francuskoj podstaknut je velikim investicionim planovima kao što je plan France 2030 vredan 34 milijarde evra. Uz to, reformisan je stari rudarski zakon, a nova pravila EU nalažu da do 2030. bar 10 odsto kritičnih minerala dolazi iz Evrope i da 40odsto bude prerađeno unutar Unije.
Foto: Reuters
Ipak, put nije bez prepreka. Investitori upozoravaju da su birokratija i komplikovane procedure i dalje ozbiljan problem, zbog čega Francuska može izgubiti trku sa državama koje brže budu odobravale projekte kritičnih sirovina.
Projekat Lithium de France, na primer, čeka dve godine samo na administrativne dozvole.
Izazov predstavlja i zabrinutost jednog dela građana zbog mogućih uticaja rudarenja na prirodu.
Međutim, propisi su takvi da nijedan projekat ne može da zaživi pre nego što se dokaže da je bezbedan za životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Ako Francuska uspe da reši ove izazove, biće lider litijumske revolucije u Evropi - obezbediće sebi ključnu ulogu u industriji električnih vozila i smanjenju zavisnosti Evrope od uvoza sirovina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Već sledeće godine, Evropska unija će dobiti prvu zemlju članicu koja proizvodi litijum iz rude: Finsku. Ova nordijska zemlja postavlja temelj za baterijsku industriju budućnosti, ne samo u sopstvenim granicama već i za čitav kontinent.
Pravi haos u režiji najostrašćenijih blokadera dogodio se sinoć na Medicinskom fakultetu u srcu Beograda, kada je razularena grupica zgubidana upala u prostorije ove visokoobrazovne institucije besna zbog rezultata izbora za studentski parlament.
Lider partije Tisa Peter Mađar, koji je pobedio na mađarskim parlamentarnim izborima, prodao se liberalima, ali je prvobitno bio nacionalista što sada prikriva, tvrdi ruski politikolog Nikolaj Sorokin.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić se obratila povodom skandala u režiji Zeleno-levog fronta i Evropske partije zelenih koji su održali pres konferenciju u holu Skupštine i pritom vređali i pretili Srbiji.
Na društvenim mrežama osvanuo je dokaz koji pokazuje da su sinoćnji haos na Medicinskom fakultetu u Beogradu izazvali blokaderi koji su došli sa strane kako bi provocirali policiju i pokrenuli još jedan talas nasilja.
Na nove skandalozne napade Marinike Tepić na predsednika Srbije Aleksandra Vučića reagovala je i potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović.
Ognjen Dabetić danas je prvi put izneo odbranu povodom optužbi da je na podmukao način i iz niskih pobuda ubio transrodnu osobu Nou Milivojev (18), sa kojom je ranije bio u emotivnoj vezi.
Vlasnik pogrebne radnje u beogradskom naselju Ripanj, na koju je tokom noći bačen Molotovljev koktel, oglasio se i ispričao kako je saznao za incident, ali i šta je prethodilo ovom događaju.
Dežurni javni tužilac Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu je odredio zadržavanje Z.S.(32) zbog sumnje da je izvršio krivično delo ometanje pravde.
U Višem sudu u Beogradu Ognjen Dabetić danas je prvi put izneo odbranu povodom optužbi da je na podmukao način i iz niskih pobuda ubio transrodnu osobu Nou Milivojev (18), sa kojom je ranije bio u emotivnoj vezi.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrej Sibiga izjavio je da je poraz stranke Viktora Orbana na parlamentarnim izborima u Mađarskoj bio "uskršnji poklon" za Ukrajinu, prenose RIA Novosti.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu oglasio se povodom stupanja na snagu desetodnevnog primirja između Izraela i Libana, ističući da je Izrael ostvario ogromne vojne uspehe, ali je jasno poručio da "posao još uvek nije završen".
Ponovno otvaranje Ormuskog moreuza je ključno za rešavanje konflikta na Bliskom istoku, izjavila je danas italijanska premijerka Đorđa Meloni posle međunarodne konferencije o Ormuzu održane u Parizu.
Evropska unija je spremna da koordinira oslobađanje zaliha goriva za mlazne avione, ako se poremećaji u saobraćaju u Ormuskom moreuzu nastave, izjavio je danas portparol EU.
U selu Dobroselica na Zlatiborskom okrugu snimljeni su mnogobrojni filmovi, a meštani bi voleli da njihov kraj ponovo postane centar filmadžija kao nekada.
Radio-televizija Srbije odlučila je da se sa programa skinu tri popularna formata: kulinarski šou "Na večeri kod", kao i kvizovi "Ja volim Srbiju" i "Stigni me ako znaš".
Ako ste mislili da su baletanke izašle iz mode, vreme je da promenite mišljenje, jer se u proleće 2026. vraćaju jače nego ikad i ponovo zauzimaju mesto među najtraženijom ženskom obućom.
Gugl sve više ugrađuje Gemini funkcije u svoje servise poput Gmaila i Gugl Workspace alata kako bi poboljšao produktivnost i automatizaciju. Ove opcije su deo šire strategije unapređenja digitalnih alata i često dolaze kao sastavni deo korisničkog iskustva, bez posebnog uključivanja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar