Rudarska revolucija i otvaranje fabrike baterija! Francuska predvodi litijumsku trku u EU
Podeli vest
Francuska, druga najveća ekonomija Evropske unije, vraća se na veliku scenu - i to zahvaljujući litijumu, ključnom sastojku za baterije električnih automobila.
Posle decenija zastoja, ova zemlja ima čak pet strateških litijumskih projekata i želi da postane glavni evropski centar za proizvodnju baterija!
Već sledeće godine, Evropska unija će dobiti prvu zemlju članicu koja proizvodi litijum iz rude: Finsku. Ova nordijska zemlja postavlja temelj za baterijsku industriju budućnosti, ne samo u sopstvenim granicama već i za čitav kontinent.
Evropska unija ubrzava svoj put ka energetskoj nezavisnosti, a jedan od ključnih koraka jeste obezbeđivanje najvažnije sirovine za proizvodnju baterija za električna vozila, digitalne tehnologije i savremene odbrambene sisteme.
24.04.2025
08:00
- Iskoristimo francuske prednosti- poručio je ministar finansija Bruno Le Mer, najavljujući brže ulaganje u projekte za razvoj litijuma, geotermalne energije i drugih zelenih izvora. Cilj je jasan - reindustralizacija Francuske i priprema za zelenu tranziciju.
Oslonac na sopstvene rezerve
Nekad uspavana rudarska industrija sada doživljava pravu renesansu. Plan je da domaći litijumski projekti do 2035. godine, kada EU izbacuje iz proizvodnje motore sa unutrašnjim sagorevanjem, pokriju čak dve trećine potreba ove zemlje za baterijama za električna vozila.
U cilju zelene tranzicije, Francuska je odlučna u nameri da razvija sopstvene resurse, proizvodi baterije i električne automobile u svojim fabrikama i da koristi svoja nalazišta litijuma, iako su mišljenja javnosti o tome i dalje podeljena.
27.02.2025
14:27
Najveći projekat Emili, koji razvija francuski gigant Imeris u mestu Bovoar, planira proizvodnju litijuma za 700.000 električnih vozila godišnje, a početak eksploatacije očekuje se 2028. godine.
Još jedan važan projekat vodi kompanija Eramet u Alzasu, koji je poznat po litijumu iz geotermalnih rezervi. Inovacije omogućavaju istovremeno izvlačenje litijuma i korišćenje toplote iz geotermalnih izvora za grejanje domaćinstava.
Domaći litijum biće presudan za nove gigafabrike baterija koje se ubrzano grade na severu Francuske i koje će zahtevati oko 100.000 tona litijuma godišnje.
Investicije od 34 milijarde evra
Razvoj litijumskih projekata u Francuskoj podstaknut je velikim investicionim planovima kao što je plan France 2030 vredan 34 milijarde evra. Uz to, reformisan je stari rudarski zakon, a nova pravila EU nalažu da do 2030. bar 10 odsto kritičnih minerala dolazi iz Evrope i da 40odsto bude prerađeno unutar Unije.
Foto: Reuters
Ipak, put nije bez prepreka. Investitori upozoravaju da su birokratija i komplikovane procedure i dalje ozbiljan problem, zbog čega Francuska može izgubiti trku sa državama koje brže budu odobravale projekte kritičnih sirovina.
Projekat Lithium de France, na primer, čeka dve godine samo na administrativne dozvole.
Izazov predstavlja i zabrinutost jednog dela građana zbog mogućih uticaja rudarenja na prirodu.
Međutim, propisi su takvi da nijedan projekat ne može da zaživi pre nego što se dokaže da je bezbedan za životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Ako Francuska uspe da reši ove izazove, biće lider litijumske revolucije u Evropi - obezbediće sebi ključnu ulogu u industriji električnih vozila i smanjenju zavisnosti Evrope od uvoza sirovina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Već sledeće godine, Evropska unija će dobiti prvu zemlju članicu koja proizvodi litijum iz rude: Finsku. Ova nordijska zemlja postavlja temelj za baterijsku industriju budućnosti, ne samo u sopstvenim granicama već i za čitav kontinent.
Uspeh Rusije u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini predstavljao je ozbiljan politički i strateški udarac za Evropsku uniju, ocenjuje nemački list Berliner cajtung, navodeći da se evropsko rukovodstvo suočilo sa realnošću za koju nije imalo alternativni plan.
Dragan Đilas, tajkun i lider Stranke slobode i pravde, gostovao je na tajkunskoj televiziji - gde je očekivano blatio aktuelnu vlast i predsednika Srbije.
Tajkunska novinarka Žaklina Tatalović, inače jedna od udarnih pesnica Dragana Šokala kada je u napadanje Srbije i njenog predsednika, jednim komentarom na društvenoj mreži Iks otkrila je da je zapravo opsednuta Aleksandrom Vučićem.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u velikom Božićnom intervjuu za Informer TV govorio je o ekonomiji, blokaderima i njihovim napadima na njega, budućim planovima, ali i svetskim prilikama.
N.V. (18) ubijen je noćas u kafani u Tovariševu kod Bačke Palanke, a policija je brzom akcijom uhapsila osumnjičenog za ubistvo N.M. (30) i njegovog pomagača M.V. (46).
Šiptarski teroristi ciljaju mete po Srbiji, a "amin" za delovanje dobijaju uglavnom iz Prištine. Jedan od jezivijih primera koji je Srbiju zavio u crno bilo je ubistvo policajca Nikole Krsmanovića od strane teroriste Fatona Hajrizija jula 2024. godine.
Čovek koga američke obaveštajne službe decenijama nazivaju najgorim izdajnikom u svojoj istoriji preminuo je prošlog ponedeljka u zatvoru, u 84. godini života.
Venecuela je u godinama koje su prethodile faktičkom državnom bankrotu u tišini iznosila ogromne količine zlata centralne banke u Švajcarsku, kako bi obezbedila gotovinu i garancije za kredite, pokazali su podaci švajcarskih carinskih organa.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da promeni zakonodavstvo kako bi se omogućilo održavanje predsedničkih izbora, iako je ranije kategorično odbacivao svaku mogućnost glasanja tokom vanrednog, ratnog stanja u zemlji.
Pre više od dve decenije snimljen je film "Lajanje na zvezde", koji je brzo našao put do srca publike, te je i danas jedna od najpopularnijih domaćih komedija.
Glumac Milan Srdoč bio jedan od najpoznatijih komičara koga publika pamti po mnogobrojnim ulogama u domaćim serijama i filmovima. Preminuo u 68. godini na Božić 1988. godine.
Glumac Dragan Nikolić bio je jedan od najvoljenijih domaćih umetnika, a život mu je zauvek obeležila prerana smrt brata Miroslava, zbog koje je prestao da proslavlja rođendan.
Iako je izbor muškog parfema uvek stvar ličnog ukusa, pojedini mirisi su kroz godine nadživeli trendove i ostavili trajan pečat u svetu muške parfimerije.
Ako želite da vaša terasa ili balkon ostanu šareni i tokom zime, erika je biljka koja će vas oduševiti – ne smeta joj hladnoća, a cveta čak i u decembru.
Od Božića tri horoskopska znaka ulaze u mirniji period kada je novac u pitanju: dolaze lakše naplate, bolji dogovori i osećaj da se konačno vraćaju u kontrolu.
Iznad televizije Informer nadvio se najspektakularniji vatromet povodom Božića, najradosnijeg hrišćanskog praznika, ali i početka najvećeg svetskog rijaliti programa - EXATLONA.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar