Francuska, druga najveća ekonomija Evropske unije, vraća se na veliku scenu - i to zahvaljujući litijumu, ključnom sastojku za baterije električnih automobila.
Posle decenija zastoja, ova zemlja ima čak pet strateških litijumskih projekata i želi da postane glavni evropski centar za proizvodnju baterija!
- Iskoristimo francuske prednosti- poručio je ministar finansija Bruno Le Mer, najavljujući brže ulaganje u projekte za razvoj litijuma, geotermalne energije i drugih zelenih izvora. Cilj je jasan - reindustralizacija Francuske i priprema za zelenu tranziciju.
Oslonac na sopstvene rezerve
Nekad uspavana rudarska industrija sada doživljava pravu renesansu. Plan je da domaći litijumski projekti do 2035. godine, kada EU izbacuje iz proizvodnje motore sa unutrašnjim sagorevanjem, pokriju čak dve trećine potreba ove zemlje za baterijama za električna vozila.
Najveći projekat Emili, koji razvija francuski gigant Imeris u mestu Bovoar, planira proizvodnju litijuma za 700.000 električnih vozila godišnje, a početak eksploatacije očekuje se 2028. godine.
Još jedan važan projekat vodi kompanija Eramet u Alzasu, koji je poznat po litijumu iz geotermalnih rezervi. Inovacije omogućavaju istovremeno izvlačenje litijuma i korišćenje toplote iz geotermalnih izvora za grejanje domaćinstava.
Domaći litijum biće presudan za nove gigafabrike baterija koje se ubrzano grade na severu Francuske i koje će zahtevati oko 100.000 tona litijuma godišnje.
Investicije od 34 milijarde evra
Razvoj litijumskih projekata u Francuskoj podstaknut je velikim investicionim planovima kao što je plan France 2030 vredan 34 milijarde evra. Uz to, reformisan je stari rudarski zakon, a nova pravila EU nalažu da do 2030. bar 10 odsto kritičnih minerala dolazi iz Evrope i da 40odsto bude prerađeno unutar Unije.
Foto: Reuters
Ipak, put nije bez prepreka. Investitori upozoravaju da su birokratija i komplikovane procedure i dalje ozbiljan problem, zbog čega Francuska može izgubiti trku sa državama koje brže budu odobravale projekte kritičnih sirovina.
Projekat Lithium de France, na primer, čeka dve godine samo na administrativne dozvole.
Izazov predstavlja i zabrinutost jednog dela građana zbog mogućih uticaja rudarenja na prirodu.
Međutim, propisi su takvi da nijedan projekat ne može da zaživi pre nego što se dokaže da je bezbedan za životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Ako Francuska uspe da reši ove izazove, biće lider litijumske revolucije u Evropi - obezbediće sebi ključnu ulogu u industriji električnih vozila i smanjenju zavisnosti Evrope od uvoza sirovina.
Već sledeće godine, Evropska unija će dobiti prvu zemlju članicu koja proizvodi litijum iz rude: Finsku. Ova nordijska zemlja postavlja temelj za baterijsku industriju budućnosti, ne samo u sopstvenim granicama već i za čitav kontinent.
Evropska unija ubrzava svoj put ka energetskoj nezavisnosti, a jedan od ključnih koraka jeste obezbeđivanje najvažnije sirovine za proizvodnju baterija za električna vozila, digitalne tehnologije i savremene odbrambene sisteme.
U cilju zelene tranzicije, Francuska je odlučna u nameri da razvija sopstvene resurse, proizvodi baterije i električne automobile u svojim fabrikama i da koristi svoja nalazišta litijuma, iako su mišljenja javnosti o tome i dalje podeljena.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Već sledeće godine, Evropska unija će dobiti prvu zemlju članicu koja proizvodi litijum iz rude: Finsku. Ova nordijska zemlja postavlja temelj za baterijsku industriju budućnosti, ne samo u sopstvenim granicama već i za čitav kontinent.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je ko je tužilac koji je danas doneo sramnu odluku da goni nevinog čoveka i još jednom dokazao da je tužilaštvo oteto!
Blokaderska banda umislila je da ima pravo da deli pravdu, a najbolji dokaz za to je današnji haos ispred Pravnog fakulteta - za taj događaj su direktno odgovorni zlikovci blokaderi, ali oni za sve pokušavaju da okrive građane koji su bili blokirani.
Ministarstvo unutrašnjih poslova se oglasilo danas povodom incidenata ispred Pravnog fakulteta sa apelom na uzdržanost od organizovanja i učešća u neprijavljenim javnim okupljanima.
Kao pravi krvoloci, predstavnici blokadera stajali sa strane i nemo posmatrali kako blokaderi tuku ljude. Pogledajte ko je sve prisustvovao skandaloznom incidentu ispred Pravnog fakulteta.
Blokaderi koji su kod Pravnog fakulteta, nezakonito blokirali ulicu i time izazvali tešku nesreću, nasrnuli su na vozača i i njegovo vozilo marke "opel", pri čemu su polomili stakla na automobilu, a sada uklanjaju snimak sa društvenih mreža kako im se identitet ne bi znao.
Pokret za narod i državu u Nišu najoštrije osuđuje još jedan napad na svoje prostorije. Ovaj čin nije samo napad na jednu organizaciju, već i na vrednosti koje ona zastupa – državnost, zajedništvo i nacionalni identitet.
U nastavku akcije rasvetljavanja okolnosti pod kojima je nestao A.N. 12. maja 2026. godine, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pripadnici Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminaliteta i Službe za borbu protiv organizovanog kriminala MUP RS uhapsili su i D.V, suprugu osumnjičenog S.V.
Istraga misterioznog nestanka A.N, koji je poslednji put viđen 12. maja u jednom restoranu na Senjaku, dobila je novi dramatičan obrt. Nakon što su ranije danas uhapšeni S.V. i M.S. zbog sumnje da su umešani u pokušaj teškog ubistva, policija je večeras stavila lisice i vlasniku lokala N.L. (50).
Američke vlasti ponudile su nagradu od čak 25.000 dolara za informacije koje bi mogle da dovedu do pronalaska tela Ane Marije Henao Knežović, Amerikanke poreklom iz Kolumbije, koja je nestala u Madridu pod misterioznim okolnostima.
Ugledni američki neokonzervativac i arhitekta rata u Iraku Robert Kagan šokirao je Zapad analizom u magazinu The Atlantic, tvrdeći da je rat sa Iranom doveo Vašington do potpunog i nepopravljivog strateškog poraza koji će promeniti svetski poredak iz temelja.
Zbog smrtonosne pucnjave u francuskom gradu Nica, u kojoj su u ponedeljak ubijene dve osobe, a šest je teško povređeno, uhapšene su četiri osobe koje su osumnjičene da su umešane u taj događaj, saopštio je danas javni tužilac u Marseju Nikola Besone.
Turska glumica Afra Saračoglu (28), koja je igrala u nekim od najpopularnijih tamošnjih serija, na neočekivan način je odlučila da se bavi filmom i televizijom.
Vin Dizel i deo originalne glumačke postave kultne franšize "Fast & Furious" okupili su se u Kanu kako bi obeležili 25 godina od početka jedne od najpopularnijih akcionih saga u istoriji filma.
Javnost nagađa šta se zapravo krije iza skandala u predsedničkom avionu, kada je Brižit Makron pred kamerama ošamarila svog supruga Emanuela Makrona. Nova knjiga o njima otkriva da je prva dama burno reagovala nakon što je ugledala poruku koju je Makron dobio od poznate glumice.
Ako telefon odjednom počne da radi sporo, mnogi pomišljaju da je vreme za novi. Međutim, u pitanju je uključena opcija za uštedu baterije. Ona može da ograniči performanse uređaja, pa telefon deluje znatno sporije nego inače.
Iako krastavac deluje kao biljka koja se jednostavno uzgaja, ukoliko dinja, krompir i aromatično bilje rastu u njegovoj blizini mogu značajno da usporе njegov razvoj i umanje prinos.
Drugo polufinale Pesme Evrovizije 2026. godine održava se večeras, a takmičare i gledaoce očekuju velike i neočekivane promene kada je glasanje u pitanju.
Večeras se održava drugo polufinale Evrovizije, a šou u Beču započeo je performansom voditeljskog para koji se nasceni pojavio u nesvakidašnjem izdanju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar