Rudarska revolucija i otvaranje fabrike baterija! Francuska predvodi litijumsku trku u EU
Podeli vest
Francuska, druga najveća ekonomija Evropske unije, vraća se na veliku scenu - i to zahvaljujući litijumu, ključnom sastojku za baterije električnih automobila.
Posle decenija zastoja, ova zemlja ima čak pet strateških litijumskih projekata i želi da postane glavni evropski centar za proizvodnju baterija!
Već sledeće godine, Evropska unija će dobiti prvu zemlju članicu koja proizvodi litijum iz rude: Finsku. Ova nordijska zemlja postavlja temelj za baterijsku industriju budućnosti, ne samo u sopstvenim granicama već i za čitav kontinent.
Evropska unija ubrzava svoj put ka energetskoj nezavisnosti, a jedan od ključnih koraka jeste obezbeđivanje najvažnije sirovine za proizvodnju baterija za električna vozila, digitalne tehnologije i savremene odbrambene sisteme.
24.04.2025
08:00
- Iskoristimo francuske prednosti- poručio je ministar finansija Bruno Le Mer, najavljujući brže ulaganje u projekte za razvoj litijuma, geotermalne energije i drugih zelenih izvora. Cilj je jasan - reindustralizacija Francuske i priprema za zelenu tranziciju.
Oslonac na sopstvene rezerve
Nekad uspavana rudarska industrija sada doživljava pravu renesansu. Plan je da domaći litijumski projekti do 2035. godine, kada EU izbacuje iz proizvodnje motore sa unutrašnjim sagorevanjem, pokriju čak dve trećine potreba ove zemlje za baterijama za električna vozila.
U cilju zelene tranzicije, Francuska je odlučna u nameri da razvija sopstvene resurse, proizvodi baterije i električne automobile u svojim fabrikama i da koristi svoja nalazišta litijuma, iako su mišljenja javnosti o tome i dalje podeljena.
27.02.2025
14:27
Najveći projekat Emili, koji razvija francuski gigant Imeris u mestu Bovoar, planira proizvodnju litijuma za 700.000 električnih vozila godišnje, a početak eksploatacije očekuje se 2028. godine.
Još jedan važan projekat vodi kompanija Eramet u Alzasu, koji je poznat po litijumu iz geotermalnih rezervi. Inovacije omogućavaju istovremeno izvlačenje litijuma i korišćenje toplote iz geotermalnih izvora za grejanje domaćinstava.
Domaći litijum biće presudan za nove gigafabrike baterija koje se ubrzano grade na severu Francuske i koje će zahtevati oko 100.000 tona litijuma godišnje.
Investicije od 34 milijarde evra
Razvoj litijumskih projekata u Francuskoj podstaknut je velikim investicionim planovima kao što je plan France 2030 vredan 34 milijarde evra. Uz to, reformisan je stari rudarski zakon, a nova pravila EU nalažu da do 2030. bar 10 odsto kritičnih minerala dolazi iz Evrope i da 40odsto bude prerađeno unutar Unije.
Foto: Reuters
Ipak, put nije bez prepreka. Investitori upozoravaju da su birokratija i komplikovane procedure i dalje ozbiljan problem, zbog čega Francuska može izgubiti trku sa državama koje brže budu odobravale projekte kritičnih sirovina.
Projekat Lithium de France, na primer, čeka dve godine samo na administrativne dozvole.
Izazov predstavlja i zabrinutost jednog dela građana zbog mogućih uticaja rudarenja na prirodu.
Međutim, propisi su takvi da nijedan projekat ne može da zaživi pre nego što se dokaže da je bezbedan za životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Ako Francuska uspe da reši ove izazove, biće lider litijumske revolucije u Evropi - obezbediće sebi ključnu ulogu u industriji električnih vozila i smanjenju zavisnosti Evrope od uvoza sirovina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Već sledeće godine, Evropska unija će dobiti prvu zemlju članicu koja proizvodi litijum iz rude: Finsku. Ova nordijska zemlja postavlja temelj za baterijsku industriju budućnosti, ne samo u sopstvenim granicama već i za čitav kontinent.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se danas medijima nakon sastanka sa ministrom za Evropu i spoljne poslove Francuske Žan-Noelom Baroom i tom prilikom komentarisao monstruozni napad na pevačicu Anu Bekutu u Novom Sadu, ali i o licemerju blokadera i nastupu "njihove" Ane Štajdohar u Nišu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je danas telefonom sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom o situaciji na Bliskom istoku, sa posebnim fokusom na dešavanja u Iranu, saopšteno je iz Kremlja.
Vesna Lukić majka je devojčice Teodore Lukić koja se bori sa retkom anomalijom krvnih sudova u stomaku i koja je zahvaljujući državi otišla na spasonosno lečenje u inostranstvo.
Margita Joksimović, koja boluje od spinalne mišićne atrofije, rekla je da kada je saznala da lek košta 270 hiljada godišnje i da je novac prepreka da dođe do njega, mislila da ga nikada neće dobiti.
Dina Vučinić, predsednica Skupštine Grada Novog Sada, oglasila se monstruoznih pretnji koje je na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića izrekao blokader Brajan Brković, kao i zbog njegovog "blamantnog neznanja".
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić je prilikom jednog gostovanja govorio o izvestiocima Evropskog parlamenta za Srbiju, i tom prilikom podsetio na ranija iskustva.
Poznata crnogorska novinarka i supruga učesnika Exatlona Jovana Radulovića Jodžira, Irena Radulović, otkrila je ko je iskren prijatelj njenom suprugu u takmičenju, kao i za kog takmičara smatra da mu je najveća konkurencija.
Učesnici Exatlona Srbija Marko Nikolić i Nemanja Radovanović otvoreno su govorili o teškom detinjstvu i nemaštini koja je obeležila njihovo odrastanje.
Neizvesna borba na Exatlon poligonu dovela je do šokantne situacije kada je Nevena Petrović uhvatila za nogu Milicu Balać u nameri da je što više uspori.
Takmičare Crvenog tima Exatlona Jovana Radulovića Jodžira i Boška Marinkovića uhvatila je nostalgija i tuga za decom, koju nisu videli od početka rijalitija.
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek gostujući u Info jutru govorio je o ulaganjima u zdravstvo i lečenju dece pre 2012. godine i od te godine do danas.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv Vuka M. (39) zbog postojanja osnova sumnje da je 21. oktobra 2025. godine oko 4 časa pokušao da ubije vanbračnu partnerku, koju je prethodno zlostavljao i sa kojom ima zajedničko maloletno dete.
Policajci u Novom Sadu uhapsili su A. A. (44), zbog sumnje da je učinio dva krivična dela, teška krađa i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Velika hapšenja u Iranu nakon žestokih sukoba potvrdila su umešanost i finansiranje pojedinih osoba i vođa pobune od strane stranih službi SAD i Izraela.
Nikada ranije viđeni snimak u visokoj rezoluciji najvećeg izolovanog plemena na svetu pojavio se u javnosti nakon što je godinama bio čuvan daleko od očiju javnosti.
Španski pevač Hulio Iglesijas (82) suočava se sa ozbiljnim optužbama za seksualno zlostavljanje, a jedna od žrtava tvrdi da je muzičar prstima penetrirao u njenu vaginu i anus.
Kultni film "Maratonci trče počasni krug" ne pamti se samo po nezaboravnim replikama i glumačkim bravurama, već i po brojnim anegdotama koje su se dešavale iza kamere.
Glumica Nevena Neradžić, koja u filmu "Saučesnici" igra partnerku glavnog junaka kojeg tumači Radovan Vujović, kaže da je inspiraciju za ulogu pronašla u svojim prošlim vezama.
Dermatolozi Kori L. Hartman i Ksenija Kobets objašnjavaju da šal funkcioniše slično jastučnici: skuplja sebume, šminku, znoj, prašinu i zagađenje iz okoline, a svaki put kada ga stavite oko lica, vraća sve to nazad na kožu.
Gugl bi zahvaljujući svom novom AI modelu Džeminaj 3 (Gemini) mogao da preuzme vodeću ulogu u razvoju veštačke inteligencije, tri godine nakon što je kompanija bila zatečena lansiranjem alata Čet Dži-Pi-Ti ( ChatGPT) kompanije Open AI.
Prema rečima nutricionista i lekara, redovan doručak je ključan za pravilno funkcionisanje organizma i duži životni vek, a pravo vreme za njega je sat do dva nakon buđenja.
Već na sam pomen retrogradnog Mekrura mnogi se hvataju za glavu, jer znaju da je to drugo ime za kašnjenja, kvarove, odlaganje planova i probleme u komunikaciji.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar