Rudarstvo je kroz vekove bilo pokretač industrijskog razvoja, ali je istovremeno bilo povezano sa fizički teškim radom, visokim rizicima i ozbiljnim uticajem na životnu sredinu. Danas, zahvaljujući razvoju tehnologije, rudarska industrija ulazi u novu eru - efikasniju, bezbedniju i održiviju.
Jedan od najupečatljivijih primera te promene u Srbiji jeste ulaganje kineske kompanije "Ziđin mining grup" u rudarske kapacitete u Boru i Majdanpeku.
Održivi razvoj kao prioritet
Od 2018. godine, kada je "Ziđin" postao većinski vlasnik RTB-a, započeta je sveobuhvatna modernizacija rudarskih i prerađivačkih kapaciteta. Kompanija je uvela automatizovanu opremu, digitalne sisteme kontrole i savremene metode eksploatacije, čime je znatno unapredila efikasnost proizvodnje.
Danas se u rudnicima oko Bora koriste dronovi za nadgledanje terena, senzori za merenje stabilnosti podzemnih tunela i softveri za analizu kvaliteta rude, ali i monitoring vode i vazduha.
Ovi sistemi omogućvaju preciznije upravljanje resursima i bržu reakciju u slučaju rizika, čime se znatno povećava bezbednost i smanjuju troškovi.
Foto: Serbia ZIjin Copper
Modernizacija je uključivala i unapređenja u oblasti ekologije. Kompanija "Srbija Ziđin koper" uložila je značajna sredstva u modernizaciju topionice, čime su emisije sumpor-dioksida smanjene ispod dozvoljenih granica.
"Srbija Ziđin mining", koji upravlja rudnikom Čukaru Peki, uveo je savremene rudarske tehnologije i unapredio bezbednosne standarde u skladu sa evropskim i međunarodnim regulativama. Ulaganjem preko 1,6 milijardi dolara, kompanija je modernizovala procese eksploatacije - uz automatizaciju, bolju energetsku efikasnost i smanjenje štetnih emisija. Ove inovacije u rudniku Čukaru Peki, otvorenom 2021. godine, omogućile su bezbednije, efikasnije i ekološki odgovornije rudarenje. Time se pokazuje da i zahtevna industrija poput rudarstva može ići u korak s održivim razvojem, koje postaje deo prakse u Boru.
Korist za sve
Sa novim tehnologijama dolaze i novi zahtevi - danas rudar mora znati da upravlja mašinama, koristi računare i razume osnovne principe automatizacije.
Foto: Serbia ZIjin Copper
Otvaraju se nova radna mesta, ali je sve veća potreba za stručno obrazovanim kadrovima. To utiče i na obrazovni sistem, koji se sve više usmerava na tehnička znanja i veštine povezane sa savremenim rudarstvom. Korišćenje 3D modeliranja nalazišta, veštačke inteligencije u obradi geoloških podataka, kao i automatizovanih bušilica i kamiona, postaju novi standard. Promene ne zahvataju samo tehnički deo - menja se kompletna industrijska kultura. Teži se održivosti, energetskoj efikasnosti i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu. U tom smislu, tehnologija ne samo da menja način na koji eksploatišemo rude već i način na koji razmišljamo o rudarskoj industriji uopšte.
Tehnologija danas ima moć da potpuno preobrazi srpsko rudarstvo.
Primer kompanije "Ziđin" u Boru pokazuje kako strani investitori, uz modernu opremu i pristup, mogu podići efikasnost, unaprediti bezbednost i smanjiti ekološki otisak rudarskih aktivnosti. Srbija, kao zemlja bogata mineralnim resursima, ima priliku da uz pametno korišćenje tehnologije razvija rudarski sektor na način koji donosi koristi i ekonomiji, i ljudima, i prirodi.
Francuska, druga najveća ekonomija Evropske unije, vraća se na veliku scenu - i to zahvaljujući litijumu, ključnom sastojku za baterije električnih automobila.
Već sledeće godine, Evropska unija će dobiti prvu zemlju članicu koja proizvodi litijum iz rude: Finsku. Ova nordijska zemlja postavlja temelj za baterijsku industriju budućnosti, ne samo u sopstvenim granicama već i za čitav kontinent.
Evropska unija ubrzava svoj put ka energetskoj nezavisnosti, a jedan od ključnih koraka jeste obezbeđivanje najvažnije sirovine za proizvodnju baterija za električna vozila, digitalne tehnologije i savremene odbrambene sisteme.
Zinnvald Lithium plc, evropska litijumska kompanija koja razvija projekat Zinnvald Lithium u Nemačkoj, objavljuje da je njenoj filijali u 100% vlasništvu, Zinnvald Lithium GmbH, dodeljena dodatna licenca za istraživanje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuska, druga najveća ekonomija Evropske unije, vraća se na veliku scenu - i to zahvaljujući litijumu, ključnom sastojku za baterije električnih automobila.
Dok se preko tajkunskih medija lažno predstavljaju kao nekakva hrabra "studentska lista" koja menja Srbiju, blokaderi su na prvom ozbiljnom testu i pred kamerama Informera pokazali svoje pravo, preplašeno lice.
Na propalom blokaderskom skupu koji je danas održan u Raški, pojavio se i rekto Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji se nalazi na blokaderskoj listi.
U Kragujevcu je danas, u Velikom parku, održano blokadersko okupljanje povodom godišnjice osnivanja organizacije koja sebe naziva "Ujedinjeni zborovi Kragujevca".
Predsednik SNS Miloš Vučević razgovarao je sa građanima u Maloj Plani, dok je ministarka privrede Adrijana Mesarović u Babušnici poručila da će se ujedinjeni boriti za Srbiju i da neće dozvoliti da ona stane. Predsednica Skupštine Ana Brnabić posetila je Bešku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Vladimirovcima da nadležni organi treba da rade svoj posao u slučaju vojnog analitičara Aleksandra Radića, ističući da ga zanima isključivo istina i odgovornost svih koji su, kako je rekao, učestvovali u širenju laži o navodnoj upotrebi zvučnog topa.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Prošlo je tačno dve godine od kada je šiptarski terorista Faton Hajrizi ubio srpskog policajca Nikolu Krsmanovića koji je vršio redovnu kontrolu graničnog punkta u Loznici. Povodom dvogodišnjice smrti hrabrog policajca potresnim rečima se oglasila njegova sestra Katarina.
U ataru sela Gornja Rečica kod Prokuplja došlo je do prevrtanja traktora na kojem je bio vozač. Međutim, nadležne službe još nisu došle do čoveka i u toku je spasavanje.
Više javno tužilaštvo u Pančevu saopštilo je danas da postupa povodom aktiviranja eksplozivnog sredstva u dvorištu kuće u Starčevu kada su poginule dve osobe.
Nedelju dana nakon smrti Džefrija Epstina, Anja je izbačena iz stana u kojem je godinama živela pod njegovom kontrolom. Tek tada je, kako kaže, uspela da pobegne iz noćne more koja je trajala godinama i danas je odlučila da progovori o zlostavljanju za BBC.
Ukupno 53 osobe hospitalizovane su nakon masovnog trovanja u odmaralištu "Zlatni pesci" u Stavropoljskom kraju u Rusiji, saopštilo je regionalno Ministarstvo zdravlja.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
Američka tehnološka kompanija Gugl predstavila je novo ažuriranje svoje AI video platforme Vids, koje korisnicima omogućava da kreiraju personalizovane digitalne avatare.
Izbačeni učesnici rijalitija Elita izneli su prognoze za pobednika, a dva imena se najčešće izdvajaju. Ko će na kraju odneti titulu, biće poznato već vrlo brzo.
Voditeljka rijalitija Elita Dušica Jakovljević je otkrila da je zbog prevelikog umora i iscrpljenosti prinuđena da napravi kratku pauzu tokom vikenda kako bi "napunila baterije".
Pevačica Biljana Bilja Jevtić ogolila je dušu i podelila najbolniji emotivni trenutak iz svoje prošlosti - gubitak majke koji ju je zadesio u trenucima kada je bila miljama daleko od kuće.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.