Prazne nam se škole: 50.000 manje đaka za poslednjih 10 godina
Podeli vest
U poslednjih deset godina broj učenika u državnim školama u Srbiji smanjio se za neverovatnih 50.000, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Prema podacim RZS i ove godine smo imali manje upisanih đaka u odnosu na prošlu školsku godinu, a stručnjaci kažu da nas u budućnosti tek čekaju pravi problemi jer se sve manje dece rađa!
Estonija, lider prema Pisa testiranju, od septembra ide u suprotnom pravcu od ostalih evropskih zemalja, podstičući đake da tokom nastave koriste mobilne telefone i veštačku inteligenciju, a sve u cilju poboljšati učenja i rezultata.
Od sledeće školske godine uvešće se ograničenje težine za đačke rančeve u zavisnosti od uzrasta deteta, jedna je od stavki Nacrta o izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima!
20.05.2025
18:20
Da je godinama unazad sve manji broj učenika, poručuje Mirjana Gašić, portparol Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije.
- Čini mi se da je prošla godina dovela do jednog neobičnog povećanja jer je upisano oko 63.250 učenika u odnosu na školsku godinu 2023/24, kada je u prvom razredu osnovne škole bilo 62.300 đaka. Međutim, opet se od ove školske godine vraćamo na manje upisanih prvaka. Posebno će biti problem u narednim godinama zato što je zabeleženo da je 2023. živorođeno nikada manje dece, odnosno oko 61.000 - ističe Gašićeva.
Osnovci i srednjoškolci se, posle mini raspusta za Vaskrs, sutra vraćaju u klupe.
21.04.2025
11:45
Ona napominje da je Ministarstvo prosvete pre godinu i po dana donelo jednu izmenu, a to je da se raspoređuje manji broj učenika po jednom odeljenju.
Foto: RINA
Sve manje đaka
- Taj broj je godinama išao zvanično do 30. Sada je taj broj ograničen na 28, ali smatram da bi taj broj đaka morao biti minimalno 24, čak sa tendencijom smanjenja do 20 đaka u odeljenju - poručuje Gašićeva.
- Deca koja su rođena u proteklih 10-15 godina jesu deca koja pripadaju novijoj generaciji kojoj je neophodna povećana pažnja. To su deca koja su inače usmerena na mnogo različitih izazivača sa strane - reč je najviše o razvoju tehnologije, ali ne samo to. Danas se vaspitanje dece uglavnom svodi samo na to da im se zadovolje osnovne potrebe, zbog čega sada radimo sa decom koja nisu spremna da brzo i lako usvoje neke jednostavne stvari u velikoj grupi, a što su njihovi roditelji ili starija braća i sestre mogli sa lakoćom da urade. I da bismo dosegli kvalitet rada u obrazovanju, moramo da insistiramo na tome da nam te grupe budu manje - navodi ona.
Kao još jedan problem Gašićeva navodi i činjenicu da se područna, isturena odeljenja u selima polako gase.
- Imamo situaciju da roditelji, pretpostavljam zbog poslovnih obaveza, decu vode iz područnih škola u matične škole ili škole u gradu uprkos tome što su te škole izuzetno sređene, opremljene. Zato je potrebno raditi i na socijalnoj kulturi - pojašnjava sagovornica.
Foto: Pixabay
Biće nam prazne učionice
Na pad broja đaka u državnim školama utiče i sve veći broj privatnih. Interesantno je, pokazuje RZS, da je broj učenika u privatnim školama od 2015. do danas duplo veći.
Sve više privatnih škola
Mogućnost privatnog školovanja u Srbiji je obezbeđena još pre dve decenije, a kako pojašnjava Gašićeva, roditelji se za tu opciju odlučuju iz više razloga.
Naše škole pariraju svetskim
Gašićeva objašnjava gde je naš obrazovni sistem u poređenju sa drugim zemljama.
- Učenica koja se nakon prve godine srednje stručne škole sa porodicom odselila u Ameriku i nastavila da se obrazuje po američkom sistemu rekla nam je da je ono što je u našem obrazovnom sistemu potrebno za ocenu dovoljan dva ili dobar tri u sistemu u koji se ona uključila, to je neki koledž u Americi, smatra se vrhunskim znanjem. Time hoću da kažem da naše škole generacijama grade i obrazuju izuzetne mlade stručnjake. Škole su nam rasadnici najvećih talenata i u tom smislu naše škole vrlo kvalitetno pariraju evropskim i svim drugim svetskim školama. Iz Evrope traže od nas stručnu snagu zato što nemaju svoju - naše lekare, medicinske sestre, vozače, bravare, jer znaju da sa našeg terena dolaze izuzetni mladi obrazovani ljudi - zaključuje Mirjana Gašić.
- Privatnih škola ima sve više, one prosto postaju popularne u onim sredinama u kojima roditelj želi da mu dete dobije specifičnu vrstu obrazovanja, recimo na drugom jeziku, ali, sa druge strane, ima ih i tamo gde se uočava potreba da se neki profili prošire, a država propisuje odgovarajući broj odeljenja - zaključuje Gašićeva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Petar
pre 9 meseci
Nije nego ako ima manje djaka a u odeljenju po 30 djaka kao ranine 25% nastavnika ostaje bez posla..Tako da jos malo ima da bude 1 nastavnik na 10 djaka..Samo da se zakačiš na državne jasle..A sve gore i gore školstvo..
Estonija, lider prema Pisa testiranju, od septembra ide u suprotnom pravcu od ostalih evropskih zemalja, podstičući đake da tokom nastave koriste mobilne telefone i veštačku inteligenciju, a sve u cilju poboljšati učenja i rezultata.
Sednica Narodne Skupštine, koju je za sredu za 11 časova zakazala predsednica parlamenta Ana Brnabić i na kojoj je trebalo da se glasa o nepoverenju Vladi premijera Đure Macuta, prekinuta je danas dvaput.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži "Iks" i obratila se Generalnom sekretaru Evropske demokratske partije (EDP) Sandru Gociju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da se mir i stabilnost mogu očuvati isključivo ukoliko država poseduje dovoljnu snagu, naglašavajući da je jačanje bezbednosnog sistema ključni preduslov za očuvanje sigurnosti.
Radosav Cvijović, poznat kao novosadski Eskobar i njegov zet Slavko Pavlov, inače teniski trener, danas su po drugi put prvostepeno osuđeni u Specijalnom sudu u Beogradu.
Velika Britanija postigla je dogovor o isporuci 120.000 dronova Ukrajini, u okviru najvećeg paketa vojne pomoći te vrste do sada, prenose britanski mediji.
Ukrajinske zalihe protivvazdušnih raketa "Patriot", proizvedenih u SAD, suočavaju se sa kritičnom nestašicom, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u intervjuu za nemački ZDF.
Utvrđen je identitet napadača koji je izveo oružani napad u školi u turskom gradu Kahramanmarašu. Reč je o Isi Arasu Mersinliju, učeniku osmog razreda.
Putovanja su se promenila više nije dovoljno samo imati pasoš, kartu i kofer. Danas, vaš telefon, laptop i drugi uređaji mogu postati problem pri prelasku granice.
Ćerka pevačice Dragane Mirković Manuela Bijelić ime je dobila po Manueli Đurović, koja je sa bratom Nenadom Kostreševićem činila nekada popularni muzički duo Twins.
Nekadašnji učesnik takmičenja "X Factor", Lukijan Ivanović, neko vreme nije bio prisutan na medijskoj sceni, a sada je odlučio da se vrati emotivnom baladom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar