Prazne nam se škole: 50.000 manje đaka za poslednjih 10 godina
Podeli vest
U poslednjih deset godina broj učenika u državnim školama u Srbiji smanjio se za neverovatnih 50.000, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Prema podacim RZS i ove godine smo imali manje upisanih đaka u odnosu na prošlu školsku godinu, a stručnjaci kažu da nas u budućnosti tek čekaju pravi problemi jer se sve manje dece rađa!
Estonija, lider prema Pisa testiranju, od septembra ide u suprotnom pravcu od ostalih evropskih zemalja, podstičući đake da tokom nastave koriste mobilne telefone i veštačku inteligenciju, a sve u cilju poboljšati učenja i rezultata.
Od sledeće školske godine uvešće se ograničenje težine za đačke rančeve u zavisnosti od uzrasta deteta, jedna je od stavki Nacrta o izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima!
20.05.2025
18:20
Da je godinama unazad sve manji broj učenika, poručuje Mirjana Gašić, portparol Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije.
- Čini mi se da je prošla godina dovela do jednog neobičnog povećanja jer je upisano oko 63.250 učenika u odnosu na školsku godinu 2023/24, kada je u prvom razredu osnovne škole bilo 62.300 đaka. Međutim, opet se od ove školske godine vraćamo na manje upisanih prvaka. Posebno će biti problem u narednim godinama zato što je zabeleženo da je 2023. živorođeno nikada manje dece, odnosno oko 61.000 - ističe Gašićeva.
Osnovci i srednjoškolci se, posle mini raspusta za Vaskrs, sutra vraćaju u klupe.
21.04.2025
11:45
Ona napominje da je Ministarstvo prosvete pre godinu i po dana donelo jednu izmenu, a to je da se raspoređuje manji broj učenika po jednom odeljenju.
Foto: RINA
Sve manje đaka
- Taj broj je godinama išao zvanično do 30. Sada je taj broj ograničen na 28, ali smatram da bi taj broj đaka morao biti minimalno 24, čak sa tendencijom smanjenja do 20 đaka u odeljenju - poručuje Gašićeva.
- Deca koja su rođena u proteklih 10-15 godina jesu deca koja pripadaju novijoj generaciji kojoj je neophodna povećana pažnja. To su deca koja su inače usmerena na mnogo različitih izazivača sa strane - reč je najviše o razvoju tehnologije, ali ne samo to. Danas se vaspitanje dece uglavnom svodi samo na to da im se zadovolje osnovne potrebe, zbog čega sada radimo sa decom koja nisu spremna da brzo i lako usvoje neke jednostavne stvari u velikoj grupi, a što su njihovi roditelji ili starija braća i sestre mogli sa lakoćom da urade. I da bismo dosegli kvalitet rada u obrazovanju, moramo da insistiramo na tome da nam te grupe budu manje - navodi ona.
Kao još jedan problem Gašićeva navodi i činjenicu da se područna, isturena odeljenja u selima polako gase.
- Imamo situaciju da roditelji, pretpostavljam zbog poslovnih obaveza, decu vode iz područnih škola u matične škole ili škole u gradu uprkos tome što su te škole izuzetno sređene, opremljene. Zato je potrebno raditi i na socijalnoj kulturi - pojašnjava sagovornica.
Foto: Pixabay
Biće nam prazne učionice
Na pad broja đaka u državnim školama utiče i sve veći broj privatnih. Interesantno je, pokazuje RZS, da je broj učenika u privatnim školama od 2015. do danas duplo veći.
Sve više privatnih škola
Mogućnost privatnog školovanja u Srbiji je obezbeđena još pre dve decenije, a kako pojašnjava Gašićeva, roditelji se za tu opciju odlučuju iz više razloga.
Naše škole pariraju svetskim
Gašićeva objašnjava gde je naš obrazovni sistem u poređenju sa drugim zemljama.
- Učenica koja se nakon prve godine srednje stručne škole sa porodicom odselila u Ameriku i nastavila da se obrazuje po američkom sistemu rekla nam je da je ono što je u našem obrazovnom sistemu potrebno za ocenu dovoljan dva ili dobar tri u sistemu u koji se ona uključila, to je neki koledž u Americi, smatra se vrhunskim znanjem. Time hoću da kažem da naše škole generacijama grade i obrazuju izuzetne mlade stručnjake. Škole su nam rasadnici najvećih talenata i u tom smislu naše škole vrlo kvalitetno pariraju evropskim i svim drugim svetskim školama. Iz Evrope traže od nas stručnu snagu zato što nemaju svoju - naše lekare, medicinske sestre, vozače, bravare, jer znaju da sa našeg terena dolaze izuzetni mladi obrazovani ljudi - zaključuje Mirjana Gašić.
- Privatnih škola ima sve više, one prosto postaju popularne u onim sredinama u kojima roditelj želi da mu dete dobije specifičnu vrstu obrazovanja, recimo na drugom jeziku, ali, sa druge strane, ima ih i tamo gde se uočava potreba da se neki profili prošire, a država propisuje odgovarajući broj odeljenja - zaključuje Gašićeva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Petar
pre 5 meseci
Nije nego ako ima manje djaka a u odeljenju po 30 djaka kao ranine 25% nastavnika ostaje bez posla..Tako da jos malo ima da bude 1 nastavnik na 10 djaka..Samo da se zakačiš na državne jasle..A sve gore i gore školstvo..
Estonija, lider prema Pisa testiranju, od septembra ide u suprotnom pravcu od ostalih evropskih zemalja, podstičući đake da tokom nastave koriste mobilne telefone i veštačku inteligenciju, a sve u cilju poboljšati učenja i rezultata.
Dr Emir Ugljanin, blokader bivši asistent na Državnom Univerzitetu u Novom Pazaru (DUNP), izneo je skandalozne zaključke u emisiji Utisak nedelje na tajkunskoj Novoj S govoreći o događajima od jula ove godine u Novom Pazaru kada su blokaderi ekstremisti brutalno napadali policiju.
Blokaderi su za 28. decembar, za nedelju, neposredno pred doček Nove godine najavili novi skup i prikupljanje nekakvih potpisa za izbore, ali izostavili su da spomenu zbog čega su izabrali baš taj datum.
Jedan od glavnih trovača tajkunskog lista Danas, koji redovno na najsramniji način napada vlast svoje zemlje, ali i iznosi notorne laži kako bi je predstavio u što gorem svetlu, jeste Aleksandar Latas - čovek koji je, slučajno ili namerno, nagrađivan u Hrvatskoj za svoje pljuvanje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa visokom delegacijom Svetske banke na čelu sa Čarlsom Kormijeom, direktorom za regionalnu infrastrukturu za Evropu i Centralnu Aziju.
Beogradska policija u saradnji sa kolegama iz inđije uhapsila trojicu muškaraca koji su osumnjičeni za izvršenje krivičnih dela prinuda i ugrožavanje sigusnosti.
Slađan J. (37) iz Zaječara brutalno je ubijen, kako se sumnja, tokom pljačke sefa na stovarištu na kom je radio, a osmnjičeni za težak zločin su M. K. (18), M. Đ. (23) i L. L. (28)!
L. Lađevac (28) jedan od trojice osumnjičenih za ubistvo Slađana J. dobro je poznat policiji po nasilničkom ponašanju, a i njegov otac je u mladosti ubio čoveka.
U Rumuniji su potvrđena dva slučaja lepre, dok su još dve osobe hitno hospitalizovane zbog bliskog kontakta sa obolelima, saopštile su zdravstvene vlasti.
Razgovori ukrajinske delegacije koju je predvodio predsednik te zemlje Volodimir Zelenski i američke delegacije na čelu sa američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i zetom američkog predsednika Donalda Trampa Džaredom Kušnerom, a povodom plana za okončanje rata u Ukrajini okončani su danas, preneo je Gardijan.
Nemački proizvođač automobila Folksvagen će sutra prestati sa proizvodnjom u fabrici u Drezdenu, što predstavlja prvi slučaj u istoriji kompanije dugoj 88 godina da zatvara pogon u Nemačkoj.
Hrvatski mediji burno su reagovali na seriju "Tvrđava", koja se sinoć završila, optužujući autore da njome "manipulišu ratnim događajima" iz devedesetih godina.
Beograd je zvanično ušao među pet najboljih filmskih lokacija Evrope zato što se na ulicama srpske prestonice snimala američka serija "Bibliotekari: Sledeće poglavlje" ("The Librarians: The Next Chapter").
Iako je dugo bio izvan glavnih trendova, tamno ljubičasti karmin vratio se na velika vrata, a ove zime i za Novu godinu postao je apsolutni favorit na usnama.
Pevač Željko Joksimović i njegova supruga, voditeljka Jovana Joksimović, pojavili su se na sahrani Jovana Terzića, oca funkcionera Crvene zvezde Zvezdana Terzića.
Ana Sević objavila je prošle noći fotografiju iz porodičnog doma na kojoj se vidi čak pet toplomera kojima je pevačica i voditeljka merila temperaturu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar