Prazne nam se škole: 50.000 manje đaka za poslednjih 10 godina
Podeli vest
U poslednjih deset godina broj učenika u državnim školama u Srbiji smanjio se za neverovatnih 50.000, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Prema podacim RZS i ove godine smo imali manje upisanih đaka u odnosu na prošlu školsku godinu, a stručnjaci kažu da nas u budućnosti tek čekaju pravi problemi jer se sve manje dece rađa!
Estonija, lider prema Pisa testiranju, od septembra ide u suprotnom pravcu od ostalih evropskih zemalja, podstičući đake da tokom nastave koriste mobilne telefone i veštačku inteligenciju, a sve u cilju poboljšati učenja i rezultata.
Od sledeće školske godine uvešće se ograničenje težine za đačke rančeve u zavisnosti od uzrasta deteta, jedna je od stavki Nacrta o izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima!
20.05.2025
18:20
Da je godinama unazad sve manji broj učenika, poručuje Mirjana Gašić, portparol Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije.
- Čini mi se da je prošla godina dovela do jednog neobičnog povećanja jer je upisano oko 63.250 učenika u odnosu na školsku godinu 2023/24, kada je u prvom razredu osnovne škole bilo 62.300 đaka. Međutim, opet se od ove školske godine vraćamo na manje upisanih prvaka. Posebno će biti problem u narednim godinama zato što je zabeleženo da je 2023. živorođeno nikada manje dece, odnosno oko 61.000 - ističe Gašićeva.
Osnovci i srednjoškolci se, posle mini raspusta za Vaskrs, sutra vraćaju u klupe.
21.04.2025
11:45
Ona napominje da je Ministarstvo prosvete pre godinu i po dana donelo jednu izmenu, a to je da se raspoređuje manji broj učenika po jednom odeljenju.
Foto: RINA
Sve manje đaka
- Taj broj je godinama išao zvanično do 30. Sada je taj broj ograničen na 28, ali smatram da bi taj broj đaka morao biti minimalno 24, čak sa tendencijom smanjenja do 20 đaka u odeljenju - poručuje Gašićeva.
- Deca koja su rođena u proteklih 10-15 godina jesu deca koja pripadaju novijoj generaciji kojoj je neophodna povećana pažnja. To su deca koja su inače usmerena na mnogo različitih izazivača sa strane - reč je najviše o razvoju tehnologije, ali ne samo to. Danas se vaspitanje dece uglavnom svodi samo na to da im se zadovolje osnovne potrebe, zbog čega sada radimo sa decom koja nisu spremna da brzo i lako usvoje neke jednostavne stvari u velikoj grupi, a što su njihovi roditelji ili starija braća i sestre mogli sa lakoćom da urade. I da bismo dosegli kvalitet rada u obrazovanju, moramo da insistiramo na tome da nam te grupe budu manje - navodi ona.
Kao još jedan problem Gašićeva navodi i činjenicu da se područna, isturena odeljenja u selima polako gase.
- Imamo situaciju da roditelji, pretpostavljam zbog poslovnih obaveza, decu vode iz područnih škola u matične škole ili škole u gradu uprkos tome što su te škole izuzetno sređene, opremljene. Zato je potrebno raditi i na socijalnoj kulturi - pojašnjava sagovornica.
Foto: Pixabay
Biće nam prazne učionice
Na pad broja đaka u državnim školama utiče i sve veći broj privatnih. Interesantno je, pokazuje RZS, da je broj učenika u privatnim školama od 2015. do danas duplo veći.
Sve više privatnih škola
Mogućnost privatnog školovanja u Srbiji je obezbeđena još pre dve decenije, a kako pojašnjava Gašićeva, roditelji se za tu opciju odlučuju iz više razloga.
Naše škole pariraju svetskim
Gašićeva objašnjava gde je naš obrazovni sistem u poređenju sa drugim zemljama.
- Učenica koja se nakon prve godine srednje stručne škole sa porodicom odselila u Ameriku i nastavila da se obrazuje po američkom sistemu rekla nam je da je ono što je u našem obrazovnom sistemu potrebno za ocenu dovoljan dva ili dobar tri u sistemu u koji se ona uključila, to je neki koledž u Americi, smatra se vrhunskim znanjem. Time hoću da kažem da naše škole generacijama grade i obrazuju izuzetne mlade stručnjake. Škole su nam rasadnici najvećih talenata i u tom smislu naše škole vrlo kvalitetno pariraju evropskim i svim drugim svetskim školama. Iz Evrope traže od nas stručnu snagu zato što nemaju svoju - naše lekare, medicinske sestre, vozače, bravare, jer znaju da sa našeg terena dolaze izuzetni mladi obrazovani ljudi - zaključuje Mirjana Gašić.
- Privatnih škola ima sve više, one prosto postaju popularne u onim sredinama u kojima roditelj želi da mu dete dobije specifičnu vrstu obrazovanja, recimo na drugom jeziku, ali, sa druge strane, ima ih i tamo gde se uočava potreba da se neki profili prošire, a država propisuje odgovarajući broj odeljenja - zaključuje Gašićeva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Petar
pre 6 meseci
Nije nego ako ima manje djaka a u odeljenju po 30 djaka kao ranine 25% nastavnika ostaje bez posla..Tako da jos malo ima da bude 1 nastavnik na 10 djaka..Samo da se zakačiš na državne jasle..A sve gore i gore školstvo..
Estonija, lider prema Pisa testiranju, od septembra ide u suprotnom pravcu od ostalih evropskih zemalja, podstičući đake da tokom nastave koriste mobilne telefone i veštačku inteligenciju, a sve u cilju poboljšati učenja i rezultata.
Stravičan napad u režiji blokadera dogodio se danas u Aranđelovcu, gde je na brutalan način napadnut aktivista Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Marjanović.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je hitno prekinuo program naše televizije zbog najnovije vesti, tačnije zbog objavljivanja u najmanju ruku šokantnog audio-snimka sa tajnog sastanka blokadera održanog krajem januara 2026. u Beogradu.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević poručio je da niko nije ni pokušao da demantuje informacije do kojih je došao Informer, a koje se mogu čuti u audio-snimku sa tajnog sastanka blokadera.
Ministar kulture i član Predsedništva Srpske napredne stranke Nikola Selakovića ocenio je danas da iza tzv. studentske liste stoje ljudi koji nemaju nikakav politički rezultat, a da je, kako je rekao, njihov jedini program mržnja prema sadašnjoj vlasti, na čelu sa predsednikom Republike, ali i prema svemu što je srpsko.
Devojka Boška Marinkovića Tijana Šaranović u emisiji Exatlon Specijal rekla je da i u privatnom životu ponekad vidi zaveru u nekim situacijama, ali i da je za to kriva izolacija koja vlada u rijalitiju.
TV Informer uskoro počinje sa emitovanjem nove, dinamične i potpuno interaktivne emisije "Zlatna vest", koja publici donosi jedinstven spoj društvenih mreža, takmičenja i osvajanja novčanih nagrada i to uživo.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Ramiz U. (28) i Enis S. (21) zbog postojanja osnova sumnje da su 5. februara 2026. godine neovlašćeno nosili ručnu bombu koju su aktivirali i bacili na jedan ugostiteljski objekat na Novom Beogradu.
Pomahnitali mladić i devojka su u subotu uveče uz pretnju nožem napali vozača autobusa na liniji 47N na Voždovcu i pokušali da mu otmu vozilo puno putnika!
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Nišu na predlog VJT odredio je pritvor do 30 dana Nišliji Dušku G. (55) zbog teškog ubistva Nišlijke Aleksandre Š. (43), koju je 6. februara u Ulici Babičkih odreda usmrtio hicima iz pištolja.
Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani izjavio je danas da ustavna ograničenja sprečavaju Italiju da se pridruži Odboru za mir za Gazu, koji je formirao američki predsednik Donald Tramp.
Ilon Mask je prošle godine najavljivao da bi SpaceX mogao da pošalje bespilotnu letelicu na Mars do kraja 2026. godine, ali taj plan će ipak biti pomeren jer je kompanija odlučila da promeni prioritete.
Evropska auto-industrija suočava se sa dramatičnim padom. Od 2019. godine nestalo je čak 378.000 radnih mesta, a samo tokom 2024. i 2025. prijavljeno je ukidanje dodatnih 166.000, navodi austrijski portal exxpress.at.
Kako je svakog dana termin od 20 sati na Prvom programu RTS-a rezervisan za domaći serijski program, publika će od večeras, 8. februara, moći da gleda novu reprizu kultne domaće serije "Selo gori, a baba se češlja", stoji u programskoj šemi.
Dejvid i Viktorija Bekam možda neće imati nikakvu ulogu u životu budućeg unuka kog njihov najstariji sin Bruklin i njegova supruga Nikola Pelc planiraju da usvoje.
Serija "Selo gori, a baba se češlja" vraća se od večeras na TV ekrane. Selo u kom se snimala serija, a koje se za ove potrebe zvalo Petlovac, danas izgleda potpuno drugačije.
Iza nezaboravnih uloga i harizme legendarnog glumca Josifa Tatića kriju se godine boemije, cigareta i alkohola koje su, kako je sam priznao, ostavile su dubok trag na njegovo zdravlje i obeležile njegovu sudbinu.
Izbacivanje šećera nije dijeta već reset tela - za 14 dana glad se smiruje, energija stabilizuje, kilogrami naglo padaju, koža čisti, a potreba za grickanjem nestaje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar