Prazne nam se škole: 50.000 manje đaka za poslednjih 10 godina
Podeli vest
U poslednjih deset godina broj učenika u državnim školama u Srbiji smanjio se za neverovatnih 50.000, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Prema podacim RZS i ove godine smo imali manje upisanih đaka u odnosu na prošlu školsku godinu, a stručnjaci kažu da nas u budućnosti tek čekaju pravi problemi jer se sve manje dece rađa!
Estonija, lider prema Pisa testiranju, od septembra ide u suprotnom pravcu od ostalih evropskih zemalja, podstičući đake da tokom nastave koriste mobilne telefone i veštačku inteligenciju, a sve u cilju poboljšati učenja i rezultata.
Od sledeće školske godine uvešće se ograničenje težine za đačke rančeve u zavisnosti od uzrasta deteta, jedna je od stavki Nacrta o izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima!
20.05.2025
18:20
Da je godinama unazad sve manji broj učenika, poručuje Mirjana Gašić, portparol Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije.
- Čini mi se da je prošla godina dovela do jednog neobičnog povećanja jer je upisano oko 63.250 učenika u odnosu na školsku godinu 2023/24, kada je u prvom razredu osnovne škole bilo 62.300 đaka. Međutim, opet se od ove školske godine vraćamo na manje upisanih prvaka. Posebno će biti problem u narednim godinama zato što je zabeleženo da je 2023. živorođeno nikada manje dece, odnosno oko 61.000 - ističe Gašićeva.
Osnovci i srednjoškolci se, posle mini raspusta za Vaskrs, sutra vraćaju u klupe.
21.04.2025
11:45
Ona napominje da je Ministarstvo prosvete pre godinu i po dana donelo jednu izmenu, a to je da se raspoređuje manji broj učenika po jednom odeljenju.
Foto: RINA
Sve manje đaka
- Taj broj je godinama išao zvanično do 30. Sada je taj broj ograničen na 28, ali smatram da bi taj broj đaka morao biti minimalno 24, čak sa tendencijom smanjenja do 20 đaka u odeljenju - poručuje Gašićeva.
- Deca koja su rođena u proteklih 10-15 godina jesu deca koja pripadaju novijoj generaciji kojoj je neophodna povećana pažnja. To su deca koja su inače usmerena na mnogo različitih izazivača sa strane - reč je najviše o razvoju tehnologije, ali ne samo to. Danas se vaspitanje dece uglavnom svodi samo na to da im se zadovolje osnovne potrebe, zbog čega sada radimo sa decom koja nisu spremna da brzo i lako usvoje neke jednostavne stvari u velikoj grupi, a što su njihovi roditelji ili starija braća i sestre mogli sa lakoćom da urade. I da bismo dosegli kvalitet rada u obrazovanju, moramo da insistiramo na tome da nam te grupe budu manje - navodi ona.
Kao još jedan problem Gašićeva navodi i činjenicu da se područna, isturena odeljenja u selima polako gase.
- Imamo situaciju da roditelji, pretpostavljam zbog poslovnih obaveza, decu vode iz područnih škola u matične škole ili škole u gradu uprkos tome što su te škole izuzetno sređene, opremljene. Zato je potrebno raditi i na socijalnoj kulturi - pojašnjava sagovornica.
Foto: Pixabay
Biće nam prazne učionice
Na pad broja đaka u državnim školama utiče i sve veći broj privatnih. Interesantno je, pokazuje RZS, da je broj učenika u privatnim školama od 2015. do danas duplo veći.
Sve više privatnih škola
Mogućnost privatnog školovanja u Srbiji je obezbeđena još pre dve decenije, a kako pojašnjava Gašićeva, roditelji se za tu opciju odlučuju iz više razloga.
Naše škole pariraju svetskim
Gašićeva objašnjava gde je naš obrazovni sistem u poređenju sa drugim zemljama.
- Učenica koja se nakon prve godine srednje stručne škole sa porodicom odselila u Ameriku i nastavila da se obrazuje po američkom sistemu rekla nam je da je ono što je u našem obrazovnom sistemu potrebno za ocenu dovoljan dva ili dobar tri u sistemu u koji se ona uključila, to je neki koledž u Americi, smatra se vrhunskim znanjem. Time hoću da kažem da naše škole generacijama grade i obrazuju izuzetne mlade stručnjake. Škole su nam rasadnici najvećih talenata i u tom smislu naše škole vrlo kvalitetno pariraju evropskim i svim drugim svetskim školama. Iz Evrope traže od nas stručnu snagu zato što nemaju svoju - naše lekare, medicinske sestre, vozače, bravare, jer znaju da sa našeg terena dolaze izuzetni mladi obrazovani ljudi - zaključuje Mirjana Gašić.
- Privatnih škola ima sve više, one prosto postaju popularne u onim sredinama u kojima roditelj želi da mu dete dobije specifičnu vrstu obrazovanja, recimo na drugom jeziku, ali, sa druge strane, ima ih i tamo gde se uočava potreba da se neki profili prošire, a država propisuje odgovarajući broj odeljenja - zaključuje Gašićeva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Petar
pre 5 meseci
Nije nego ako ima manje djaka a u odeljenju po 30 djaka kao ranine 25% nastavnika ostaje bez posla..Tako da jos malo ima da bude 1 nastavnik na 10 djaka..Samo da se zakačiš na državne jasle..A sve gore i gore školstvo..
Estonija, lider prema Pisa testiranju, od septembra ide u suprotnom pravcu od ostalih evropskih zemalja, podstičući đake da tokom nastave koriste mobilne telefone i veštačku inteligenciju, a sve u cilju poboljšati učenja i rezultata.
Kijevski režim izveo je teroristički napad na državnu rezidenciju predsednika Ruske Federacije u Novgorodskoj oblasti, koristeći ukupno 91 bespilotnu letelicu, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
U emisiji Utisak nedelje, Olja Bećković razgovarala je sa pristalicama blokada o budućim izborima i očekivanjima blokadera - kada je usledilo priznanje da je ovo bio pokušaj obojene revolucije.
Žaklina Tatalović, novinarka N1, oglasila se na društvenoj mreži Iks nakon brutalnog napada na Novom Beogradu u kojem je nožem izbodena žena pred unukom.
Stravičan napad dogodio se na Lionu, na Zvezdari u Beogradu, kada su blokaderi brutalno napali čoveka i celog ga isprskali suzavcem samo zato što je na glavi nosio kačket s natpisom "Vučič tim".
Probijena je medijska blokada na tajkunskoj Novoj S, budući da je ta televizija u programu uživo u sklopu emisije "Utisak nedelje" emitovala prilog sa televizije Informer, kao i izjave našeg glavnog urednika, Dragana J. Vučićevića.
Tihomir Krstić (44) napadač sa Novog Beograda koji je brutalno nožem izbo ženu pred unukom, višestruki je povratnik u izvršenju najtežih krivičnih dela, a jedno od njih ledi krv u žilama.
Migranti koji su ilegalno prešli crnogorsku granicu, našli su se u rukama krijumčara, koji su ih mesecima držali zatvorene kao robove u jednom podrumu u Podgorici.
Aleksinčanin Ognjen Petković (22) osuđen je danas na godinu dana zatvora zbog smrti Alekse Stojmenovića (25) kojem je naneo povrede od kojih je preminuo.
Bivši operativac britanske spoljne obaveštajne službe MI6 i nekadašnji član Al Kaide, Aimen Din, upozorio je da Velikoj Britaniji preti novi teroristički napad nalik 11. septembru ili napadima u Londonu 7. jula 2005. godine.
Snažna eksplozija i veliki požar izbili su tokom noći na magistralnom gasovodu „Družba“ u Zakarpatskoj oblasti, koja se graniči sa Mađarskom, izazvavši paniku među stanovništvom i vidljive plamene stubove na širem području zapadne Ukrajine.
Rusija će izvesti žestoke udare na kritične, odbrambene i energetske infrastrukturne objekte u Ukrajini, izjavio je Andrej Kolesnik, poslanik ruske Državne dume, naglašavajući da će odgovor Moskve biti snažan i ciljan.
U Vašingtonu se razmatra promena pristupa prema Volodimiru Zelenskom, a isporuka raketa „Tomahavk“ Ukrajini je izričito odbačena, nakon informacija o navodnom napadu na državnu rezidenciju ruskog predsednika, tvrdi pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov
Od holivudskih legendi do muzičkih ikona - 2025. godina ostaće upamćena kao jedna od najpotresnijih u svetu slavnih jer su nas zauvek napustile ličnosti koje su ostavile veliki trag u umetnosti.
Hrskava spolja, nežna iznutra i neočekivano slana, ova verzija makaronsa sa kremom od sira i maka donosi francuski klasik u sasvim novom, gurmanskom izdanju.
Psiholozi upozoravaju da je jedna od najvećih zabluda upravo očekivanje da će praznici popraviti loš odnos, naprotiv, tada najčešće dođe do razilaženja.
U mađarske prženice uvek ide jedan sastojak koji menja i teksturu i ukus, pa hleb postaje neverovatno vazdušast, spolja hrskav, a iznutra kremast i lagan.
Komšije dečka Une Čolić progovorile su o naslednici pevača Zdravka Čolića i otkrili kako se ne odvaja od dečka i da ju je njegova porodica odavno prihvatila kao snaju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar