U poslednjih deset godina broj učenika u državnim školama u Srbiji smanjio se za neverovatnih 50.000, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Prema podacim RZS i ove godine smo imali manje upisanih đaka u odnosu na prošlu školsku godinu, a stručnjaci kažu da nas u budućnosti tek čekaju pravi problemi jer se sve manje dece rađa!
Da je godinama unazad sve manji broj učenika, poručuje Mirjana Gašić, portparol Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije.
- Čini mi se da je prošla godina dovela do jednog neobičnog povećanja jer je upisano oko 63.250 učenika u odnosu na školsku godinu 2023/24, kada je u prvom razredu osnovne škole bilo 62.300 đaka. Međutim, opet se od ove školske godine vraćamo na manje upisanih prvaka. Posebno će biti problem u narednim godinama zato što je zabeleženo da je 2023. živorođeno nikada manje dece, odnosno oko 61.000 - ističe Gašićeva.
Manja odeljenja
Ona napominje da je Ministarstvo prosvete pre godinu i po dana donelo jednu izmenu, a to je da se raspoređuje manji broj učenika po jednom odeljenju.
Foto: RINA
Sve manje đaka
- Taj broj je godinama išao zvanično do 30. Sada je taj broj ograničen na 28, ali smatram da bi taj broj đaka morao biti minimalno 24, čak sa tendencijom smanjenja do 20 đaka u odeljenju - poručuje Gašićeva.
- Deca koja su rođena u proteklih 10-15 godina jesu deca koja pripadaju novijoj generaciji kojoj je neophodna povećana pažnja. To su deca koja su inače usmerena na mnogo različitih izazivača sa strane - reč je najviše o razvoju tehnologije, ali ne samo to. Danas se vaspitanje dece uglavnom svodi samo na to da im se zadovolje osnovne potrebe, zbog čega sada radimo sa decom koja nisu spremna da brzo i lako usvoje neke jednostavne stvari u velikoj grupi, a što su njihovi roditelji ili starija braća i sestre mogli sa lakoćom da urade. I da bismo dosegli kvalitet rada u obrazovanju, moramo da insistiramo na tome da nam te grupe budu manje - navodi ona.
Kao još jedan problem Gašićeva navodi i činjenicu da se područna, isturena odeljenja u selima polako gase.
- Imamo situaciju da roditelji, pretpostavljam zbog poslovnih obaveza, decu vode iz područnih škola u matične škole ili škole u gradu uprkos tome što su te škole izuzetno sređene, opremljene. Zato je potrebno raditi i na socijalnoj kulturi - pojašnjava sagovornica.
Foto: Pixabay
Biće nam prazne učionice
Na pad broja đaka u državnim školama utiče i sve veći broj privatnih. Interesantno je, pokazuje RZS, da je broj učenika u privatnim školama od 2015. do danas duplo veći.
Sve više privatnih škola
Mogućnost privatnog školovanja u Srbiji je obezbeđena još pre dve decenije, a kako pojašnjava Gašićeva, roditelji se za tu opciju odlučuju iz više razloga.
Naše škole pariraju svetskim
Gašićeva objašnjava gde je naš obrazovni sistem u poređenju sa drugim zemljama.
- Učenica koja se nakon prve godine srednje stručne škole sa porodicom odselila u Ameriku i nastavila da se obrazuje po američkom sistemu rekla nam je da je ono što je u našem obrazovnom sistemu potrebno za ocenu dovoljan dva ili dobar tri u sistemu u koji se ona uključila, to je neki koledž u Americi, smatra se vrhunskim znanjem. Time hoću da kažem da naše škole generacijama grade i obrazuju izuzetne mlade stručnjake. Škole su nam rasadnici najvećih talenata i u tom smislu naše škole vrlo kvalitetno pariraju evropskim i svim drugim svetskim školama. Iz Evrope traže od nas stručnu snagu zato što nemaju svoju - naše lekare, medicinske sestre, vozače, bravare, jer znaju da sa našeg terena dolaze izuzetni mladi obrazovani ljudi - zaključuje Mirjana Gašić.
- Privatnih škola ima sve više, one prosto postaju popularne u onim sredinama u kojima roditelj želi da mu dete dobije specifičnu vrstu obrazovanja, recimo na drugom jeziku, ali, sa druge strane, ima ih i tamo gde se uočava potreba da se neki profili prošire, a država propisuje odgovarajući broj odeljenja - zaključuje Gašićeva.
Estonija, lider prema Pisa testiranju, od septembra ide u suprotnom pravcu od ostalih evropskih zemalja, podstičući đake da tokom nastave koriste mobilne telefone i veštačku inteligenciju, a sve u cilju poboljšati učenja i rezultata.
Od sledeće školske godine uvešće se ograničenje težine za đačke rančeve u zavisnosti od uzrasta deteta, jedna je od stavki Nacrta o izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Petar
pre 9 meseci
Nije nego ako ima manje djaka a u odeljenju po 30 djaka kao ranine 25% nastavnika ostaje bez posla..Tako da jos malo ima da bude 1 nastavnik na 10 djaka..Samo da se zakačiš na državne jasle..A sve gore i gore školstvo..
Estonija, lider prema Pisa testiranju, od septembra ide u suprotnom pravcu od ostalih evropskih zemalja, podstičući đake da tokom nastave koriste mobilne telefone i veštačku inteligenciju, a sve u cilju poboljšati učenja i rezultata.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je ko je tužilac koji je danas doneo sramnu odluku da goni nevinog čoveka i još jednom dokazao da je tužilaštvo oteto!
Blokaderska banda umislila je da ima pravo da deli pravdu, a najbolji dokaz za to je današnji haos ispred Pravnog fakulteta - za taj događaj su direktno odgovorni zlikovci blokaderi, ali oni za sve pokušavaju da okrive građane koji su bili blokirani.
Ministarstvo unutrašnjih poslova se oglasilo danas povodom incidenata ispred Pravnog fakulteta sa apelom na uzdržanost od organizovanja i učešća u neprijavljenim javnim okupljanima.
Kao pravi krvoloci, predstavnici blokadera stajali sa strane i nemo posmatrali kako blokaderi tuku ljude. Pogledajte ko je sve prisustvovao skandaloznom incidentu ispred Pravnog fakulteta.
Blokaderi koji su kod Pravnog fakulteta, nezakonito blokirali ulicu i time izazvali tešku nesreću, nasrnuli su na vozača i i njegovo vozilo marke "opel", pri čemu su polomili stakla na automobilu, a sada uklanjaju snimak sa društvenih mreža kako im se identitet ne bi znao.
U nastavku akcije rasvetljavanja okolnosti pod kojima je nestao A.N. 12. maja 2026. godine, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pripadnici Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminaliteta i Službe za borbu protiv organizovanog kriminala MUP RS uhapsili su i D.V, suprugu osumnjičenog S.V.
Istraga misterioznog nestanka A.N, koji je poslednji put viđen 12. maja u jednom restoranu na Senjaku, dobila je novi dramatičan obrt. Nakon što su ranije danas uhapšeni S.V. i M.S. zbog sumnje da su umešani u pokušaj teškog ubistva, policija je večeras stavila lisice i vlasniku lokala N.L. (50).
Američke vlasti ponudile su nagradu od čak 25.000 dolara za informacije koje bi mogle da dovedu do pronalaska tela Ane Marije Henao Knežović, Amerikanke poreklom iz Kolumbije, koja je nestala u Madridu pod misterioznim okolnostima.
Policija u Zrenjaninu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsila je dvadesetčetvorogodišnjeg D. D. iz Zrenjanina, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.
Zbog smrtonosne pucnjave u francuskom gradu Nica, u kojoj su u ponedeljak ubijene dve osobe, a šest je teško povređeno, uhapšene su četiri osobe koje su osumnjičene da su umešane u taj događaj, saopštio je danas javni tužilac u Marseju Nikola Besone.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) stavio je pod strogi nadzor 41 osobu zbog sumnje na zarazu opasnim hantavirusom i od njih se zahteva da ostanu u potpunoj izolaciji naredna 42 dana i izbegavaju svaki kontakt sa ljudima, prenosi Rojters, dok lekari budno prate razvoj situacije kako bi sprečili širenje zaraze.
Saudijska Arabija razmatra bezbednosni sporazum o "nenapadanju" između Irana i zemalja Bliskog istoka, čim se definitivno završi američko-izraelski rat protiv Irana, izjavio je danas neimenovani arapski diplomata.
Sastankom kineskog predsednika Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa u Pekingu počeo je drugi dan posete američkog lidera Kini, a u fokusu razgovora našli su se trgovinsko primirje, ekonomska saradnja, Iran i Tajvan. Sve najvažnije vesti pratite uživo u našem blogu na informer.rs.
Turska glumica Afra Saračoglu (28), koja je igrala u nekim od najpopularnijih tamošnjih serija, na neočekivan način je odlučila da se bavi filmom i televizijom.
Vin Dizel i deo originalne glumačke postave kultne franšize "Fast & Furious" okupili su se u Kanu kako bi obeležili 25 godina od početka jedne od najpopularnijih akcionih saga u istoriji filma.
Javnost nagađa šta se zapravo krije iza skandala u predsedničkom avionu, kada je Brižit Makron pred kamerama ošamarila svog supruga Emanuela Makrona. Nova knjiga o njima otkriva da je prva dama burno reagovala nakon što je ugledala poruku koju je Makron dobio od poznate glumice.
Ako telefon odjednom počne da radi sporo, mnogi pomišljaju da je vreme za novi. Međutim, u pitanju je uključena opcija za uštedu baterije. Ona može da ograniči performanse uređaja, pa telefon deluje znatno sporije nego inače.
Iako krastavac deluje kao biljka koja se jednostavno uzgaja, ukoliko dinja, krompir i aromatično bilje rastu u njegovoj blizini mogu značajno da usporе njegov razvoj i umanje prinos.
Drugo polufinale Pesme Evrovizije 2026. godine održava se večeras, a takmičare i gledaoce očekuju velike i neočekivane promene kada je glasanje u pitanju.
Večeras se održava drugo polufinale Evrovizije, a šou u Beču započeo je performansom voditeljskog para koji se nasceni pojavio u nesvakidašnjem izdanju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar