• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

27.08.2025

11:05

Klupe će biti poluprazne: Deca su žrtve mitova i zato beže od ovih profesija

Pixabay

Vesti

Klupe će biti poluprazne: Deca su žrtve mitova i zato beže od ovih profesija

Podeli vest

Treći upisni krug u srednje škole je završen, a učenici koji se nisu u prethodna dva upisali u željene škole uradili su to sada. Najviše đaka upisalo škole koje su godinama najpopularnije, dok se za zanate retko ko odlučio iako su zarade u ovoj branši velike, a početna plata za zanatlije je bar 100.000 dinara!

Na portalu "Moja srednja škola" objavljeno je da je najviše učenika biralo medicinske, elektrotehničke, ekonomske škole i gimnazije, dok su mnoge srednje stručne škole ostale upražnjene.

Nakon trećeg upisnog kruga u srednjoj školi u Barajevu ostalo je čak 11 mesta na smeru Instalater vodovoda, grejanja i klima-uređaja. Ostalo je i dosta slobodnih mesta na smeru Bravar/zavarivač.

Foto: Rina.rs

 

U Tehničkoj školi "Zmaj" na Novom Beogradu na 30 predviđenih mesta za bravare upisalo se samo dvadesetak učenika. Čak 26 slobodnih mesta ostalo je na smeru Obućar u Tehničkoj školi za dizajn kože, navodi se na portalu.

Kako za Informer ističe predsednik Foruma srednjih stručnih škola Milorad Antić, ove godine je bilo oko 10 odsto više mesta nego što je predviđeno, ali su ostala nepopunjena.

- Ako govorimo generalno, učenike najviše zanimaju zdravstvo, IT, elektrotehnika, ekonomija. Ove struke su zaista važne za svaku zemlju i mladi treba da upisuju te škole, ali takođe su nam prekopotrebni majstori i tehničari. Ako imamo njih, ako imamo dosta zanatlija i poljoprivrednika, naša zemlja će imati i dobru privredu. Uzmite Nemačku za primer, ona podstiče zanate, pa samim tim ima i dobar ekonomski razvoj - objašnjava naš sagovornik.

Neke poslove zameniće tehnologija

Milorad Antić iz Foruma srednjih stručnih škola ističe da pri odabiru zanimanja treba imati i u vidu da se veštačka inteligencija i tehnologija brzo razvijaju, te da će u budućnosti i zameniti neke poslove.
- U bliskoj budućnosti će se izgubiti radna mesta u poštama, bankama, kasiri više neće imati posla, sve će biti automatizovano. To polako već počinje da se primenjuje, a kako živimo u digitalnom dobu, kroz nekoliko godina sve te administrativne poslove radiće roboti umesto ljudi. To već možemo videti u Nišu, gde su u pošti roboti zaduženi za sortiranje pošiljaka, a imaćemo u možda ne tako dalekoj budućnosti i robote kao konobare u restoranima - poručuje naš sagovornik.

On dodaje da Berlin motiviše učenike da što pre završe studije, a podstiču strukovne poslove.

- Naša država ima opciju dualnog obrazovanja, da tokom školovanja imate i praksu. Za neke smerove, kao što je slučaj sa smerom Obućar, država stipendira učenike sa po 5.000 dinara svih devet meseci u jednoj školskoj godini kako bi podstakla mlade i na taj posao - kaže Antić i dodaje da zanat nije "prljav" posao, kako mnogi misle:

- Auto-mehaničarima je, recimo, mnogo lakši posao danas jer dosta toga odrade i na računarima i moraju da se razumeju u nove tehnologije. Zidari i građevinci danas imaju moderne mašine, koje rade dosta posla umesto njih. To je važno znati jer mnoga deca izbegavaju takve poslove pošto ne žele da budu "fizikalci" - kaže Antić.

Foto: Rina.rs

 

Nema ko da radi

S njim je saglasan i profesor na smeru Monter suve gradnje Petar Rakas, a na tom smeru je bilo čak 20 slobodnih mesta. On kaže da bi mogao da zaposli 200 đaka samo da ih ima.

- Ljudi nisu informisani, nekada roditelji pomisle da će im deca biti fizikalci, ali to nije tačno. Monteri suve gradnje uče osnovne radne operacije vezane za suvu gradnju i oni koji se odškoluju za majstore rade stručne poslove. Kako napreduju, brzo postaju poslovođe minimum, a i preduzetnici vrlo često - tvrdi profesor Rakas.

U manjim mestima preživljavaju zanati

Antić otkriva da, iako su gimnazije među traženijim školama, to nije slučaj u celoj Srbiji.
- Gimnazije se dosta biraju u većim gradovima, tu je konkurencija ogromna, ali i dalje u manjim sredinama poput Jagodine, Bora, Ćuprije, Zaječara one ostaju praznije iz prostog razloga. Roditelji i deca žele da budu praktični i da što pre dođu do novca, a znaju da bi posle gimnazije trebalo da ih šalju na fakultete, što može da bude finansijski iscrpljujuće, zbog čega u tim mestima i dalje imamo koliko-toliko đaka koji biraju zanate - navodi Milorad Antić.

On dodaje i kako se više od 50 njegovih nekadašnjih učenika otisnulo u preduzetničke vode.

- Učenici ove škole brzo prosperiraju i napreduju. Za njima vlada velika potražnja, a plata im ide i preko 120.000 dinara - otkriva profesor.

Mladi takođe izbegavaju i smerove kuvara i frizera, što je iznenađujuće jer se zna da oni posao nalaze odmah po završetku škole, i to za lepu sumu, koja prelazi 100.000 dinara, pa čak i više od toga.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

TV

Hronika

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set