Nova praksa u školama podigla buru: Da li ona uopšte može da funkcioniše? (ANKETA)
Podeli vest
Jedna učiteljica uvela je pečat kao način evidentiranja domaćih zadataka, ali stručnjaci ističu da takva praksa ima smisla samo u nižim razredima, budući da u Srbiji već postoji e-dnevnik koji omogućava detaljno praćenje rada i ponašanja učenika.
U pokušaju da se uvede jasnija odgovornost kada su obrazovanje i disciplina u pitanju, pojedini nastavnici pribegavaju kreativnim rešenjima - poput učiteljice koja je osmislila poseban pečat za domaće zadatke, ispod kog roditelj mora da napiše datum, ime, prezime i potpis, kako bi se znalo da je zadatak samostalno urađen.
Učenici koji završavaju osmi razred danas u svojim školama mogu da podnesu izmene u vezi sa unošenjem podatka o izbornom predmetu koji će polagati kao treći na testu na završnom ispitu.
Školski rad jednog učenika istovremeno je nasmejao, ali i podstakao na razmišljanje javnost, nakon što je na pitanje kako provodi Božić ilustrovao prizor priprema za tradicionalno porodično slavlje.
04.01.2026
12:00
Prema rečima Milorada Antića, predsednika Foruma srednjih stručnih škola, takav sistem može imati smisla u prvom ili drugom razredu osnovne škole, kada se kod dece tek razvija osećaj odgovornosti.
U kasnijim razredima, naročito danas kada je uveden elektronski dnevnik i kada je nastava u velikoj meri digitalizovana, praćenje aktivnosti učenika je već detaljno evidentirano i nema prostora da se bilo šta sakrije.
- To može biti dobra metoda, ali za decu koja su prvi ili drugi razred. Kod nas to funkcinoše drugačije. Svaki roditelj ima šifru za elektronski dnevnik koji dobija i on svakog trenutka može da primeti signal da je dete nemirno, nije došlo na čas, uradilo domaći i slično. Dakle, celokupnu sliku deteta roditelj može da vidi jednim klikom jer su nastavnici i profesori dužni da obaveštavaju u takvoj formi - rekao je Antić.
Koliko zapravo roditelji obraćaju pažnju na svoju decu, da li ih proveravaju?
Uprkos naporima roditelja da se prilagode generacijama koje se iz godine u godine menjaju i imaju drugačiji metod rada, Antić ističe za Informer da roditelji već od šestog, sedmog razreda, manje obraćaju pažnju na decu nego što je to bio slučaj na samom početku njihovog školovanja.
- Kada su puno manja deca roditelji strašno puno obraćaju pažnju, od prvog pa sve do petog razreda. Nakon toga sve ređe, a u srednjoj školi već misle da su stekli poverenje kod dece. Naravno da metode poput pečata imaju efekta, ali opet kažem, samo u osnovnoj školi, nakon toga veoma slabo - rekao je on.
Foto: Shuterstock
Uticaj digitalizacije na obrazovni sistem
U e-dnevniku beleže se ocene, izostanci, ponašanje i angažovanje, što ostavlja malo prostora za manipulaciju i dodatno dovodi u pitanje potrebu za ovakvim vrstama kontrole, kao i uticaj digitializacije u obrazovanju.
- U smislu praćenja deteta, ocenjivanja, vladanja, tog obrazovnog rada, pa čak i vaspitnog rada, digitalizacija je veoma uticala i sam elektronski dnevnik. To možemo da vidimo i na samom primeru pečata, koji nije potreban obzirom na dosadašnji način rada. Proces administracije se poboljšao na neki način, a i raznim starešinama i nastavnicima je brže i efikasnije da rade - kaže Antić.
Foto: Shuterstock
Da li su deca dovoljno disciplinovana kada je obrazovanje u pitanju?
U savremenom društvu pitanje discipline dece u obrazovanju postaje sve aktuelnije i složenije, upravo zbog tehnologija i sadržaja koji se nameće. Kao posledicu toga, kako Antić objašnjava, u obrazovanju se beleži pad do čak 50 odsto - pogotovo kada su domaći zadaci u pitanju.
- Kada su domaći zadaci u pitanju, tu se beleži ogroman pad, od čak 30 do 50 odsto. Deca više ne žele to suvo predavanje da vi samo pričate i pišete na tabli, ne žele prosto da slušaju i samim tim im ne drži pažnju - kaže Antić i dodaje:
- Kada je u pitanju interaktivan rad, recimo, kombinacija predavanja, pitanja, odgovora, tu se već javlja želja da učestvuju u radu. Ako vi samo suvoparno predajete i koristite samo kredu, marker i projektor tu nema napretka.
Foto: Shuterstock
Kako objašnjava, deci je potreban interaktivan rad kako bi efikasno provodila vreme na nastavi.
- Deca žele nešto što mogu da nauče, shvate, i primene, i na neki način saznanja koja mogu da im koriste. Znači taj princip koji se nažalost i dalje koristi kod pojedinih nastavnika, više nije zanimljiv deci i tu se kao posledica javlja nedisciplina, potreba za mobilnim telefonima, dobacivanja i sve ono što nije nastava. Prema tome, edukacija nastavnika i priprema časa treba da bude i sa strane savetnika i sa strane pedagoga kompletna da bi to bilo korisno za učenike - zaključuje Antić.
Nas zanima vaše mišljenje. Da li učitelji trebaju da ostavljaju opomene poput pečata ili posebne poruke kada dete ne uradi domaći zadatak?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Učenici koji završavaju osmi razred danas u svojim školama mogu da podnesu izmene u vezi sa unošenjem podatka o izbornom predmetu koji će polagati kao treći na testu na završnom ispitu.
Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, poručila je da Kosovo i Metohija ostaju neodvojivi deo Srbije i osudila pritiske Evropske unije na Srbiju.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je danas, komentarišući to što Vojska Srbije raspolaže novom hipersoničnom kvazibalističkom raketom kineske proizvodnje CM-400, da će "razgovarati sa partnerima u NATO i upozoriti ih na takvo naoružanje".
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u emisiji "Četvrtkom u 9" na Radio-televiziji Srbije (RTS), gde je govorio o brojnim aktuelnim temama iz zemlje i sveta.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o političkim temama koje se tiču budućih predsedničkih izbora, ali i o položaju Srba na Kosovu i Metohiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić gostovao je na Radio-televiziji Srbije, gde je govorio o političkoj i bezbednosnoj situaciji u zemlji, naglašavajući da je Srbija danas stabilna i bez sukoba.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Veljko Odalović, predsednik komisije Vlade Srbije za nestala lica gostujući u Info jutru komentarisao je nezavidnu poziciju premijera lažne države Aljbina Kurtija.
U novoj emisiji „Dobro veče Srbadijo" urednik i voditelj Igor Ćurčić ugostio je ministarku za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milicu Đurđević Stamenkovski, zatim Maju Kovačevič majku jedanaestoro dece i Emiliju Ivanišević koja je na svet donela 7 dečaka, za sada.
Suđenje Veljku Belivuku, Marku Miljkoviću i njihovoj navodnoj kriminalnoj grupi za sedam ubistava nastavljeno je prikazivanjem "Skaj" poruka u vezi sa otmicom i ubistvom Milana Ljepoje.
Muškarac S.P. (25) uhapšen je po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu zbog sumnje da je učestvovao pratio, prisilno zaustavio, pa pretukao muškarca.
Navršilo se 23 godina od ubistva premijera Srbije i lidera DS-a Zorana Đinđića, a za ova zločin osuđen je na maksimalnu kaznu zatvora od 40 godina bivši pripadnik Jedinice za specijalne operacije Zvezdan Jovanović.
Novinar Mladen Mijatović oglasio se povodom teške saobraćajne nesrećeu kojoj je život izgubio Dragan Lazić iz Brestača, rođeni brat pevača Darka Lazića.
Saobraćajni policajac iz Požarevca, Dejan Stojiljković (44), je kobnog 9. marta 2016. godine ubio svoju bivšu suprugu Jelenu Šindrić, koja se u tom trenutku nalazila u prisustvu novog momka.
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopštila je danas da će strategija zatvaranja Ormuskog moreuza biti nastavljena i u narednim danima, uz poruku da se plan sprovodi prema uputstvima novog iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Modžtabe Hamneija.
SAD planiraju da napadnu Iran sa rumunske teritorije, a Bukurešt nikako ne može to da spreči, rekla je Diana Šošoaka, poslanica Evropskog parlamenta i liderka opozicione stranke SOS Rumunija, prenosi agencija RIA Novosti.
Aleksej Grigorovič Razumovski kojeg u seriji "Katarina Velika" igra ruski glumac Aleksandar Lazarev, bio je partner i osoba od poverenja Jelisavete Petrovne.
Svečana 98. dodela Oskara održaće se u nedelju, 15. marta u losanđeleskom Dolbi teatru, a svetske kladionice su već uveliko dale kvote za potencijalne pobednike.
Snaga mišića je ključni faktor dugovečnosti kod osoba starijih od 60 godina, a istraživači ističu da stisak šake i sposobnost ustajanja sa stolice, mogu precizno da ukaćžu na rizik od smrti u narednim godinama.
Dodela Oskara nije samo priznanje za filmska dostignuća, već pravi modni defile i praznik za oči. Donosimo spisak najskupljih haljina koje su prošetale crvenim tepihom.
Tri rase pasa poznate su po tome što su spokojne, vole odmor i kratke, lagane šetnje. Upravo zbog takvog temperamenta one su odličan izbor za ljude koji imaju puno obaveza i užurban raspored.
Vozač automobila u koji je motorom udario Dragan Lazić, u trenutku saobraćajne nesreće nije bio pod dejstvom alkohola niti narkotika, potvrđeno je za medije.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar