Nova praksa u školama podigla buru: Da li ona uopšte može da funkcioniše? (ANKETA)
Podeli vest
Jedna učiteljica uvela je pečat kao način evidentiranja domaćih zadataka, ali stručnjaci ističu da takva praksa ima smisla samo u nižim razredima, budući da u Srbiji već postoji e-dnevnik koji omogućava detaljno praćenje rada i ponašanja učenika.
U pokušaju da se uvede jasnija odgovornost kada su obrazovanje i disciplina u pitanju, pojedini nastavnici pribegavaju kreativnim rešenjima - poput učiteljice koja je osmislila poseban pečat za domaće zadatke, ispod kog roditelj mora da napiše datum, ime, prezime i potpis, kako bi se znalo da je zadatak samostalno urađen.
Učenici koji završavaju osmi razred danas u svojim školama mogu da podnesu izmene u vezi sa unošenjem podatka o izbornom predmetu koji će polagati kao treći na testu na završnom ispitu.
Školski rad jednog učenika istovremeno je nasmejao, ali i podstakao na razmišljanje javnost, nakon što je na pitanje kako provodi Božić ilustrovao prizor priprema za tradicionalno porodično slavlje.
04.01.2026
12:00
Prema rečima Milorada Antića, predsednika Foruma srednjih stručnih škola, takav sistem može imati smisla u prvom ili drugom razredu osnovne škole, kada se kod dece tek razvija osećaj odgovornosti.
U kasnijim razredima, naročito danas kada je uveden elektronski dnevnik i kada je nastava u velikoj meri digitalizovana, praćenje aktivnosti učenika je već detaljno evidentirano i nema prostora da se bilo šta sakrije.
- To može biti dobra metoda, ali za decu koja su prvi ili drugi razred. Kod nas to funkcinoše drugačije. Svaki roditelj ima šifru za elektronski dnevnik koji dobija i on svakog trenutka može da primeti signal da je dete nemirno, nije došlo na čas, uradilo domaći i slično. Dakle, celokupnu sliku deteta roditelj može da vidi jednim klikom jer su nastavnici i profesori dužni da obaveštavaju u takvoj formi - rekao je Antić.
Koliko zapravo roditelji obraćaju pažnju na svoju decu, da li ih proveravaju?
Uprkos naporima roditelja da se prilagode generacijama koje se iz godine u godine menjaju i imaju drugačiji metod rada, Antić ističe za Informer da roditelji već od šestog, sedmog razreda, manje obraćaju pažnju na decu nego što je to bio slučaj na samom početku njihovog školovanja.
- Kada su puno manja deca roditelji strašno puno obraćaju pažnju, od prvog pa sve do petog razreda. Nakon toga sve ređe, a u srednjoj školi već misle da su stekli poverenje kod dece. Naravno da metode poput pečata imaju efekta, ali opet kažem, samo u osnovnoj školi, nakon toga veoma slabo - rekao je on.
Foto: Shuterstock
Uticaj digitalizacije na obrazovni sistem
U e-dnevniku beleže se ocene, izostanci, ponašanje i angažovanje, što ostavlja malo prostora za manipulaciju i dodatno dovodi u pitanje potrebu za ovakvim vrstama kontrole, kao i uticaj digitializacije u obrazovanju.
- U smislu praćenja deteta, ocenjivanja, vladanja, tog obrazovnog rada, pa čak i vaspitnog rada, digitalizacija je veoma uticala i sam elektronski dnevnik. To možemo da vidimo i na samom primeru pečata, koji nije potreban obzirom na dosadašnji način rada. Proces administracije se poboljšao na neki način, a i raznim starešinama i nastavnicima je brže i efikasnije da rade - kaže Antić.
Foto: Shuterstock
Da li su deca dovoljno disciplinovana kada je obrazovanje u pitanju?
U savremenom društvu pitanje discipline dece u obrazovanju postaje sve aktuelnije i složenije, upravo zbog tehnologija i sadržaja koji se nameće. Kao posledicu toga, kako Antić objašnjava, u obrazovanju se beleži pad do čak 50 odsto - pogotovo kada su domaći zadaci u pitanju.
- Kada su domaći zadaci u pitanju, tu se beleži ogroman pad, od čak 30 do 50 odsto. Deca više ne žele to suvo predavanje da vi samo pričate i pišete na tabli, ne žele prosto da slušaju i samim tim im ne drži pažnju - kaže Antić i dodaje:
- Kada je u pitanju interaktivan rad, recimo, kombinacija predavanja, pitanja, odgovora, tu se već javlja želja da učestvuju u radu. Ako vi samo suvoparno predajete i koristite samo kredu, marker i projektor tu nema napretka.
Foto: Shuterstock
Kako objašnjava, deci je potreban interaktivan rad kako bi efikasno provodila vreme na nastavi.
- Deca žele nešto što mogu da nauče, shvate, i primene, i na neki način saznanja koja mogu da im koriste. Znači taj princip koji se nažalost i dalje koristi kod pojedinih nastavnika, više nije zanimljiv deci i tu se kao posledica javlja nedisciplina, potreba za mobilnim telefonima, dobacivanja i sve ono što nije nastava. Prema tome, edukacija nastavnika i priprema časa treba da bude i sa strane savetnika i sa strane pedagoga kompletna da bi to bilo korisno za učenike - zaključuje Antić.
Nas zanima vaše mišljenje. Da li učitelji trebaju da ostavljaju opomene poput pečata ili posebne poruke kada dete ne uradi domaći zadatak?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Učenici koji završavaju osmi razred danas u svojim školama mogu da podnesu izmene u vezi sa unošenjem podatka o izbornom predmetu koji će polagati kao treći na testu na završnom ispitu.
Ukrajinska delegacija stigla je u Majami na Floridi, gde će danas održati bilateralne razgovore sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Ukrinform.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Čedomir Antić oštro je kritikovao blokadere, navodeći da se iza cele priče ne krije nikakav "autentičan revolucionarni pokret", već skup pojedinaca koji se skrivaju iza lažnih imena i bez jasne političke strukture.
Dečak Andrija Knežević iz Bajine Bašte, koji boluje od Mojamoja bolesti, javno je ismejan na blokaderskoj TV Nova S od strane voditelja samo zato što ga je posetio predsednik Aleksandar Vučić.
Opozicioni analitičar Ivan Živkov je na blokaderskoj "Insajder TV" rekao da za pobedu na lokalnim izborima i konstituisanje vlasti, osim podrške javnosti potrebna je organizacija koja je sposobna da pobedi i organizuje vlast.
Ministar odbrane Bratislav Gašić izjavio je juče u Leskovcu, tokom obilaska Garnizonske ambulante u okviru inicijative da se taj objekat rekonstruiše, opremi i osposobi za sve vojne osiguranike tog kraja, da sistem mora biti pouzdan oslonac svakome ko je odabrao vojni poziv.
Hamdija Alukić, osumnjičeni ratni zločinac iz Bosne i Hercegovine (BiH), uhapšen je u Alabami, gde je decenijama živeo kao miran i dobar komšija, prodajući jaja lokalnom lancu supermarketa "Walmart-u", prenosi WALA-TV.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo vam kako “dokoniše” poslanik blokader Aleksandar Jovanović Ćuta, kakve “male signale” razmenjuju muzička zvezda Nataša Bekvalac i političar Draško Stanivuković, gde provodi vreme nekadašnji premijer Zoran Živković, kakav je bio provod na slavlju kod pevača Ere Ojdanića, šta je na meniju funkcionera SPS-a Dušana Bajatovića, kuda su posle lekarskog pregleda otišli pevačica Ana Nikolić i njen emotivni partner, kompozitor Goran Ratković Rale…
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Županijski sud doneo je nepravosnažnu presudu protiv mesara (26) iz centralne Hrvatske, osudivši ga na 12 i po godina zatvora zbog stravičnog niza zločina nad čak 31 maloletnicom.
Optuženi narkobos Mileta Ojdanić kritikovao je sredinom 2020. godine saradnike iz klana zbog krvavog rata koji je izbio nakon nestanka 200 kilograma kokaina iz stana u Valensiji krajem 2014. godine.
Večeras oko 21.40 časova u ulici Džona Kenedija na Vojina L. ispaljeno je nekoliko hitaca iz vatrenog oružja, a kako Informer nezvanično saznaje motiv ubistva je droga.
Jedan Iranac (34) uhapšen je nakon što je pokušavao da provali u pomorsku bazu Faslejn u Škotskoj, severozapadno od Glazgova, gde su stacionirane četiri britanske nuklearne podmornice.
Švajcarska je saopštila da neće izdavati dozvole kompanijama za izvoz oružja u Sjedinjene Američke Države (SAD) zbog tekućih napada na Iran, pozivajući se na svoju politiku neutralnosti.
Tema crnih odnosno velikih boginja (variola vera) tokom vladavine Katarine Velike predstavlja jedan od najfascinantnijih spojeva medicine, hrabrosti i političke propagande u 18. veku.
Neobična biznis ideja iz Velike Britanije podigla je veliku prašinu kada je Džordž Najtingejl iz Eksetera odlučio da napravi alkohol na potpuno nesvakidašnji način, koristeći garderobu zvezda za odrasle.
Ništa ne raduje psa više od boravka napolju i udisanja čistog vazduha. Izlazak u šetnju nije samo prilika da obavi nuždu, već i vreme kada troši energiju, upoznaje svet oko sebe i dodatno se povezuje sa vlasnikom.
Pevač Toni Cetinski najavio je koncert u Areni Zagreb, ali sudeći po interesovanju publike - spektakl koji je pokušao da predstavi kao događaj od nacionalnog značaja za sada deluje kao ozbiljan promašaj.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar