Današnji dan 13. mart 1946. godine ostao je upisan u istoriji kao dan kada su pripadnici jugoslovenske službe Državne bezbednosti uhapsili generala i komandanta četničkog pokreta u Drugom svetskom ratu, Dragoljuba Dražu Mihailović.
Hapšenje je označilo završnicu višemesečne potrage za jednim od najpoznatijih vojnika i političkih simbola ratne Jugoslavije, ali je ujedno otvorilo i dugotrajne rasprave o karakteru tog čina, koje traju sve do danas.
Za mnoge pristalice monarhističkog i ravnogorskog pokreta, događaj se smatra jednim od najdramatičnijih trenutaka posleratne jugoslovenske istorije i simbolom političkog obračuna nove komunističke vlasti sa protivnicima.
Potera koja je trajala mesecima
Nakon završetka Drugog svetskog rata i uspostavljanja vlasti pod vođstvom komunista i Josip Broz Tito, pripadnici jugoslovenskog aparata bezbednosti započeli su opsežnu potragu za Mihailovićem i njegovim saradnicima. General se posle raspada četničkih jedinica povlačio kroz planinske predele Bosne i Srbije, pokušavajući da izbegne hapšenje.
Foto: wikipedia.org
Posle višemesečne potrage, operativci tadašnje službe bezbednosti uspeli su da lociraju Mihailovića. Prema tadašnjim zvaničnim izveštajima, uhapšen je 13. marta 1946. godine u istočnoj Bosni. Taj događaj vlast je predstavila kao veliki uspeh državnog aparata i konačno uklanjanje poslednjeg značajnog vojnog protivnika nove Jugoslavije.
Međutim, u delu javnosti i među pristalicama ravnogorskog pokreta ovaj događaj se tumači kao istorijska izdaja i posledica složene operacije infiltracije i obmane.
Suđenje koje je podelilo istoriju
Nakon hapšenja, Mihailović je prebačen u Beograd, gde mu je suđeno pred vojnim sudom. Proces je održan tokom leta 1946. godine i izazvao je ogromnu pažnju domaće i međunarodne javnosti.
Vlasti su ga optužile za saradnju sa okupatorom i ratne zločine. Sa druge strane, njegove pristalice tvrdile su da je proces politički motivisan i da predstavlja pokušaj delegitimizacije ravnogorskog pokreta.
Foto: wikipedia/shutterstock/informer
Presuda je doneta 15. jula 1946. godine: Mihailović je osuđen na smrt i ubrzo potom streljan. Ta presuda ostala je jedna od najkontroverznijih odluka posleratne Jugoslavije.
Decenijama kasnije, istorijska rasprava o njegovoj ulozi i odgovornosti nastavila je da deli istoričare, političare i javnost.
Heroj koji je ostao simbol otpora
Ličnost i delo Dragoljuba Draže Mihailovića i danas zauzimaju posebno mesto u istorijskom pamćenju srpskog naroda. Kao komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini, Mihailović je tokom Drugog svetskog rata organizovao jedan od prvih pokreta otpora protiv okupacije na prostoru poražene Kraljevine Jugoslavije.
Za mnoge njegove savremenike i sledbenike, on je predstavljao simbol borbe za slobodu, vernost kralju i otpor totalitarnim ideologijama koje su obeležile ratni period. Uprkos dramatičnom završetku rata, političkom progonu i pogubljenju nakon suđenja 1946. godine, u narodnom sećanju ostao je upamćen kao vojnik koji je ostao veran svojim uverenjima i zakletvi.
Foto: wikipedia.org
Decenijama nakon njegove smrti, uspomena na Mihailovića nastavila je da živi kroz porodična sećanja, istorijska istraživanja i javne rasprave. Za veliki deo javnosti u Srbiji on je ostao simbol borbe za otadžbinu i ličnost koja je, uprkos porazu i političkim osudama, zadržala mesto heroja u nacionalnoj istoriji.
Biografija Dragoljuba Draže Mihailovića
Dragoljub Draža Mihailović rođen je 27. aprila 1893. godine u Ivanjici, u tadašnjoj Kraljevini Srbiji. Vojnu karijeru započeo je kao pitomac Vojne akademije u Beogradu.
Tokom svoje karijere učestvovao je u više ratova:
⏩Balkanski ratovi (1912–1913) - kao mladi oficir srpske vojske.
⏩Prvi svetski rat - učestvovao u borbama i povlačenju preko Albanije.
⏩Međuratni period - nastavio vojnu službu i napredovao u činovima u vojsci Kraljevine Jugoslavije.
Nakon nemačke invazije na Jugoslaviju 1941. godine, Mihailović se povlači na Ravnu goru i organizuje pokret otpora poznat kao Jugoslovenska vojska u otadžbini, odnosno četnički pokret.
U prvim godinama rata imao je podršku jugoslovenske vlade u izbeglištvu i saveznika, uključujući Veliku Britaniju. Međutim, kako je rat odmicao, saveznička podrška preusmerena je na partizanski pokret pod vođstvom Tita.
Posle sloma četničkih snaga i završetka rata, Mihailović se skrivao sve do hapšenja 1946. godine.
Istorijski događaj koji i dalje deli javnost
Hapšenje Mihailovića 13. marta 1946. godine predstavlja jedan od ključnih trenutaka posleratne jugoslovenske istorije. Za neke je to bio završetak borbe protiv kolaboracije, dok drugi taj događaj vide kao politički obračun i istorijsku izdaju.
Bez obzira na različita tumačenja, činjenica je da ime Dragoljuba Draže Mihailovića i danas zauzima posebno mesto u raspravama o istoriji Drugog svetskog rata i sudbini Jugoslavije u turbulentnom 20. veku.
Povodom Međunarodnog dana žena, 8. marta, Informer vam je spremio pravo putovanje u prošlost i duboko zaranjanje u istoriju Srbije koju su oblikovale ni manje ni više već znamenite Srpkinje!
Istorija Srbije može da se pohvali brojnim bitnim događajima, mnogim znamenitim ličnostima, ali i presudnim bitkama koje su oblikovale nas kao narod danas, zbog čega je važno da proverite znanje iz prošlosti naše zemlje ne bi li se prisetili svega ili naučili nešto novo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Povodom Međunarodnog dana žena, 8. marta, Informer vam je spremio pravo putovanje u prošlost i duboko zaranjanje u istoriju Srbije koju su oblikovale ni manje ni više već znamenite Srpkinje!
U Skupštini Srbije, nešto posle 10 časova, počela je konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj su potvrđeni mandati i bira se novo rukovodstvo, a kojoj prisustvuje 244 kandidata za poslanike.
Lider opozicije Aleksandar Vučić žestoko je kritikovao izlaganje poslanika Studentske liste Jugoslava Gašića, koji je predložio Aleksandra Čupića za predsednika Skupštine Srbije.
Pojedini simpatizeri Studentske liste nevoljno priznaju ono što je očigledno svima koji su pratili konstitutivnu sednicu Narodne Skupštine u 15. sazivu - Aleksandar Vučić je, žargonski rečeno, obrisao pod blokaderima.
Jovo Bakić, šef poslaničke grupe "Studentska lista - Studenti pobeđuju", odbio je da se izvini za skandalozan napad Marije Radovanović, bivšeg sekretara Medicinskog fakulteta na glumicu Lidiju Vukićević ispred Skupštine Srbije.
Vršilac dužnosti predsednika Srbije i predsednica Skupštine u tehničkom mandatu Ana Brnabić ocenila je Studentska lista za 20 dana uništila Srbiju kako najezda skakavaca ne bi mogla za godinu dana.
Devojke iz Crvenog tima govorile su o borbi za individualnu medalju, a Anđela Pešikan istakla je da joj je žao što njena cimerka Lana Erić nije uspela da dođe do nje.
Profesorka iz Tuzle Nermina Hadžigrahić nedavno je nepravosnažno osuđena na godinu dana zatvora zbog falsifikovanja školskih i studentskih dokumenata. Ovo nije jedini neverovatan slučaj zbog kog su ljudi završili pred sudom ili u policiji, a pojedini su svojim potezima i motivima šokirali javnost.
Predsednica Vrhovnog suda Crne Gore donela je odluku kojom je delimično odobren zahtev okrivljenog Aca Đukanovića za audio-vizuelno snimanje glavnog pretresa u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Nikšiću.
Troje dece zadobilo je teške povrede glave i tela prilikom pada na pokretnim stepenicama u Tržnom centru "Galerija" u Beogradu zbog čega su zadržani na Odeljenju neurohirurgije Urgentnog centra.
Sve veći broj građana Nemačke želi prevremene parlamentarne izbore, a nezadovoljstvo radom kancelara Fridriha Merca i njegove vladajuće koalicije dostiglo je visok nivo.
Vladimir Putin godinama je gradio odnose sa Donaldom Trampom, sada se ta dugoročna strategija isplaćuje Kremlju, ocenjuje Majkl Mekfol, bivši američki ambasador u Rusiji.
Rusija je objavila snimak lansiranja krstareće rakete Dan-T sa kopnene platforme, što ukazuje na proširenje načina upotrebe ovog relativno novog oružja.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Žene ponekad glume orgazam kako ne bi povredile partnerova osećanja, ali postoje telesne reakcije koje mogu da prate seksualni vrhunac. Među njima su nevoljne kontrakcije mišića, ubrzano disanje i crvenilo kože.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.