Stigao nam je – Džuanda! Tačno u 11 časova tog prepodneva na pistu nekadašnjeg zemunskog aerodroma na Novom Beogradu sleteo je avion sa uvaženim gostom. Reč je bila o premijeru velike zemlje azijsko-pacifičkog regiona, Indonezije, Džuandi Kartaviđaji.
Tom dolasku Večernje Novosti su 29. jula 1960. godine posvetile kompletnu naslovnu stranu, a posebno je bilo interesantno što je vest objavljena u štampanim novinama u istom danu kada se i desila, u popodnevnom beogradskom izdanju. „Večernje Novosti“ su imale takvu ažurnost i hitrost kao deo sopstvenog imidža, i to je bio jedan od razloga zašto su čitaoci najpre kupovali ovaj dnevni list. Jer, tada nije svako imao ni radio, a o televizoru da ne govorimo, pa su novine bile glavni izvor pravovremenog informisanja. Džuandu je na aerodromu dočekao drug Edvard Kardelj, Titov najbliži saradnik i „drugi čovek“ Jugoslavije u tom trenutku, a u vesti se govorilo da će prilikom svog obilaska Jugoslavije, Džuanda posetiti i „neka mesta u Hrvatskoj i Crnoj Gori“.
1970.
Dosta stvari se odigravalo na globalnom nivou na kraju tog jula 1970. godine, a Večernje Novosti su pažnju posvetile onim glavnim poput pregovora koje su u Moskvi vodili tadašnji Sovjetski savez i tadašnja Zapadna Nemačka, kao i neradom izraelskom prihvatanju američkih planova za krizu na Bliskom istoku. Ipak, nekoliko lokalnih vesti na ovoj naslovnoj je davalo odličan uvid u domaću svakodnevicu, a ona nije bila tako ružičasta, kako bi se danas pomislilo. Najpre, u Požarevcu i okolini nalazilo se nekoliko žarišta infektivnih bolesti zbog čega je celom tom kraju pretila epidemija, dok su privatni ugostitelji, odnosno, vlasnici kafana eksploatisali mlade devojke koje su dolazile da rade kod njih, a o prirodi te eksploatacije ukazivao je opominjući naslov „Mini suknje deo inventara“. Ipak, najveći deo prostora dobio je prizor iz beogradske ulice Proleterskih brigada, današnje Krunske, gde je jedan građanin postavio metalne blokade ispred svoje garaže i još ih lancem vezao za kolovoz. Neko bi rekao, „tad se znao red“, ali ova reportaža je govorila da su taj „red“ neki tada i sami stvarali. Prema svojim aršinima.
Iako je cela Jugoslavija nesebično odvajala novac za obnovu porušenih objekata širom crnogorskog primorja nakon katastrofalnog zemljotresa koji se desio prethodne godine, već udarni naslov tog 29.jula 1980, ukazivao je da se na lokalu naveliko manipulisalo tom pomoći. „Nestašica cementa ugrožava izgradnju – cene odlažu obnovu“, glasila je upozoravajuća vest, a jedna rečenica u podnaslovu sve je objasnila: „Dokle ide interes pojedinaca?“. Cementa nigde nije bilo a oštećeni građani su ga neprestano jurili po skladištima. Ali, pravi ekološki horor desio se u Beogradu: puneći lokomotive dizel gorivom, na pomoćnim kolosecima železničke stanice, radnici su ga, ne mareći previše, toliko besomučno prosipali da se ispod tla formiralo pravo jezero nafte!
1990.
Dramatično upozorenje gotovo je vrištalo sa naslovne Novosti 29. jula 1990: glavna sestra Hematološkog odeljenje Dečije klinike u Tiršovoj, upozoravala je da medikamente za lečenje dece obolele od kancera roditelji moraju sami da donose. „Nemoćni smo bez lekova“ vapili su lekari. Druga udarna vest bilo je objavljivanje ankete o tome kako građani vide budućnost Jugoslavije. Kako se tvrdilo, anketa je pokazala da prednost ima federacija kao budućnost, dok su u Sloveniji i Hrvatskoj više videli konfederaciju kao rešenje teške političke krize koja je drmala Jugoslaviju. „Od nade do straha“ glasio je naslov koji je opisivao raspon osećanja Jugoslovena prema nadolazećim danima. Ispostaviće se ubrzo da je umesto nade preostao samo – strah.
2000.
Na predlog stranaka SPS i JUL, Slobodan Milošević je bio kandidat za predsednika Jugoslavije na predstojećim izborima, objavile su Novosti tog 29. jula 2000. godine. Vladalo je i veliko interesovanje za stambene kredite iz programa vlade Srbije, a novi ruski predsednik Putin upozorio je tamošnje finansijske magnate da će i za njih vladati neka nova pravila. Crnogorski policajci su obezbeđivali šverc cigareta iz zemlje gliserima za Italiju, a presreo ih je brod tadašnje Vojske Jugoslavije. A za razliku od lepih devojaka koje su prethodno stavljale na naslovnu, Večernje Novosti su ovog dana objavile fotografije – mladih lepih parova. Malo za promenu, reklo bi se.
Imali su čemu da se raduju svi Jugosloveni tog 28. jula 1960. godine: kako su ekskluzivno objavile „Večernje Novosti“ tog dana, nacionalni automobil, legendarni „fića“, od 1. septembra počinje da se proizvodi u jačoj verziji od 750 kubika.
Izvesni Holanđanin po prezimenu Harings imao je tu čast da mu se lice nađe u velikom formatu na naslovnoj stranici „Večernjih Novosti“ 27. jula 1960. godine. „Haringsu nagrada Novosti“ pisalo je, a svako ko je pročitao i manji tekst ispod fotografije razumeo bi brzo da je to jedan od biciklista koji je najbrže vozio stazu od Subotice do Beograda, etapu nazvanu „Večernje Novosti“ jer je ovaj list bio jedan od pokrovitelja te biciklističke trke.
Kiša, hladnoća, mantili… malo ko bi tog 25. jula 1960. godine rekao da se nalazi usred leta. Jer, temperatura je naglo pala, praćena upornom kišom, i Beograđani su tog dana bili u skoro pa zimskoj garderobi.
Tog 24. jula 1954. etiopski suveren, Haile Selasije, prošao je kroz Zagreb, glavni grad socijalističke republike Hrvatske, a društvo u raskošnom „rols rojs“ kabrioletu pravio mu je domaćin, jugoslavenski suveren, Josip Broz Tito.
Možda je dolazak cara Etiopije Haile Selasija na Brione, u Titovu hacijendu, bio najvažnija vest za urednike Večernjih Novosti tog 25. jula 1954. godine, ali je sigurno da su čitaoci najpre ispratili nešto drugo u tom izdanju: na 13-tim Balkanskim igrama jugoslovenski sportisti osvojili su zlatne medalje u čak osam disciplina od ukupno 10.
Jedina vest koja je tog 23. jula 1954 krasila naslovnu stranicu Večernjih Novosti bila je ona da je car Etiopije, jedne od najsiromašnijih afričkih zemalja, svoj rođendan proslavio – u Beogradu.
Posle dugih 12 dana boravka u Jugoslaviji, sudanski general i predsednik Abud, konačno je 20. jula 1960. krenuo kući. Do tada je najveći deo posete proveo na Brionima, arhipelagu na severnom Jadranu, gde je jugoslovenski vođa Tito za sebe napravio kompleks u kome je provodio veći deo letnjih dana i primao goste.
Naslovnom stranom Večernjih Novosti tog 19. jula 1960. godine dominirala je slika jedne tragedije: u plitkoj vodi nalazila se olupina aviona u kojoj je poginulo 8 fudbalera iz Danske.
Udarna vest 18. jula 1960, praćena velikom fotografijom nasmejanih mladih ljudi, odnosila se, posle dugo vremena, na jednu domaću temu. I to na – radne akcije.
16. jul je te daleke 1960. godine. U tadašnjoj Jugoslaviji su počeli letnji odmori i odabir velike fotografije za ilustraciju naslovne strane „Večernjih Novosti“ tog dana bio je adekvatan: grupe veselih žena i muškaraca u čamcu na vesla, u kupaćim kostimima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Imali su čemu da se raduju svi Jugosloveni tog 28. jula 1960. godine: kako su ekskluzivno objavile „Večernje Novosti“ tog dana, nacionalni automobil, legendarni „fića“, od 1. septembra počinje da se proizvodi u jačoj verziji od 750 kubika.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Iran je tajnim prelaskom na elektrooptičko i infracrveno navođenje uspeo da neutralizuje američki model suzbijanja protivvazdušne odbrane i primora avijaciju Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da se povuče na obode iranskog vazdušnog prostora.
Ako blokaderi nekim čudom pobede na vanrednim parlamentarnim izborima koji će biti održani u oktobru ili novembru, od Srbije neće ostati kamen na kamenu.
Brutalne pretnje klanjem, koji je na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučić uputio kragujevački blokader Saša Stevanović, predstavljaju vid podstrekačkog terorizma čemu bi država morala odlučno da se odupre, smatra bivši obaveštajac Božidar Boža Spasić.
Nekadašnji funkcioner i opozicionar Balša Božović udario je na kandidatkinju sa blokaderske liste Jasminu Paunović, poručivši da se kukavički krije i pravi žrtvu.
Nekoliko rečenica o tome da se porodice političkih protivnika moraju ostaviti izvan političke borbe, koje je opozicioni poslanik Aleksandar Jovanović Ćuta izgovorio u Skupštini, bile su povod za provalu blokaderskog gneva na društvenim mrežama.
U nastavku borbe protiv korupcije i finansijskog kriminala policija je u saradnji sa Poreskom upravom, Sektorom poreske policije, uhapsila je J. Č. (38) iz Šapca i Z. T. (48) iz Novog Sada zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična dela poreska prevara, poreska utaja i pranje novca.
Tužilaštvo Osnovnog javnog tužilaštva u Somboru, u saradnji sa pripadnicima Policijske uprave u Somboru, sprovodi obimne radnje na prikupljanju svih dokaza, izuzimanju snimaka sa nadzornih kamera i proveri funkcionisanja signalizacije na pružnom prelazu kako bi se utvrdile sve tačne okolnosti pod kojima je došlo do stravične nesreće u kojoj su ugašena tri života.
Telo Srpkinje Vere Pitulić (41) pronađeno je u automobilu kraj auto-puta u Teksasu, a sumnja se da ju je usmrtio njen partner Doni Benedikt. Braća ubijene žene iz Srbije pokrenula su sada akciju prikupljanja novca za transport njenog tela u našu zemlju.
Strateški izviđački dron Severnoatlantskog saveza (NATO) RQ-4D „Feniks“, sa pozivnim znakom MAGMA10, satima je kružio iznad Crnog mora upravo dok je Rusija bila izložena novom masovnom napadu.
Direktor kompanije koja se bavi razvojem bespilotnih letelica Andrej Čerezov teško je ranjen u pokušaju ubistva u Tuli. Napadač ga je sačekao u ulazu zgrade u kojoj živi, ispalio tri hica i pobegao, prenose ruski mediji.
Nemačka i Holandija usred leta imaju najmanje zalihe gasa za ovaj period otkako se vode objedinjeni evropski podaci. Belgija je pala na najniži nivo od 2015. godine, dok su skladišta širom Evropske unije gotovo 16 procentnih poena ispod petogodišnjeg proseka.
Peking je predsedniku Rusije Vladimiru Putinu pred novembarski dolazak u Šenžen poslao konkretan ekonomski signal – Kina je za samo šest meseci kupila 855.000 tona ruskog ulja od uljane repice, vrednog gotovo milijardu dolara, i Rusiju pretvorila u svog ubedljivo najvećeg dobavljača ovog proizvoda.
Mnoge namirnice koje su potpuno bezbedne za ljude mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme kod pasa - od stomačnih tegoba do trovanja opasnog po život.
Mnogi korisnici pametnih telefona ostanu zbunjeni kada u gornjem delu ekrana, pored sata ili oznake za bateriju, ugledaju nepoznatu ikonicu u obliku malog čoveka koji stoji ili raširenih ruku. Razlog za pojavljivanje ove ikonice je mnogo jednostavniji i potpuno bezopasan.
Visoke temperature, jako sunce i pojačano znojenje mogu ozbiljno da opterete kožu, zato je tokom leta važno promeniti rutinu nege i zaštititi lice na pravi način.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.