1. MAJ U DOBA PANDEMIJE! Nema okupljanja i protesta, ali zato ima straha od gubitka posla!
Podeli vest
U svetu se danas obeležava 1. maj - Međunarodni praznik rada, a usled pandemije korona virusa, ove godine izostaće tradicionalna okupljanja i protesti širom sveta
Zbog restriktivnih mera radi suzbijanja epidemije koje uključuju zabranu okupljanja i socijalno distanciranje u mnogim zemljama, neće biti masovnih skupova ni protesta na kojima radnici traže bolje uslove rada i života, već će njegovo obeležavanje preći na virtuelni nivo.
Anketa sprovedena u šest zemalja pokazuje da ispitanici očekuju da će pandemija korona virusa u svetu trajati još četiri meseca.
13.04.2020
08:25
Kako je najavljeno, "virtuelna" okupljanja za Praznik rada preko interneta biće širom sveta. Sindikati su najavili da će moto ovogodišnjih onlajn skupova biti poziv na solidarnost.
Zbog posledica pandemije na privredu globalno, milioni radnika širom sveta, kako u razvijenim tako i slabije razvijenim zemljama, ostali su bez posla u svim granama, počev od tekstilne do avioindustrije, a sa ekonomskim problemima, suočavaju se i poslodavci.
Foto: Pucabay
Praznik rada obeležava se u znak sećanja na dan kada su 1885. godine radnici u Čikagu štrajkom i protestima počeli da se bore za bolje uslove rada i osmočasovno radno vreme, tri puta osam - osam sati rada, osam sata odmora i osam sati za obrazovanje i razonodu. Kao odgovor, usledila je represija, a u sukobima s policijom bilo je žrtava na obe strane.
Drugi kongres Radničke internacionale je odlučio da se od 1890. godine 1. maja širom sveta održavaju masovne manifestacije, demonstracije i štrajkovi. Od tada se kao državni praznik pobeležava u više od 80 zemalja raznih uređenja. U Srbiji je Prvi maj obeležen prvi put 1893. godine protestnim skupovima u Beogradu.
Međunarodni praznik rada ove godine obeležava se u jeku pandemije korona virusa, koja je dodatno potvrdila već postojeće manjkavosti u oblasti prava radnika, ali i pokazala koliko su radnici, naročito pojedini sektori, bitni za svakodnevno funkcinisanje i celokupan sistem u državi, poručuju predstavnici sindikata u Srbiji.
Ističu da je važno da se poslodavci zato uzdrže od rigoroznih mera, prevashodno otkaza, kao i da se unapredi položaj i povećaju plate u mnogim sektorima, naročito zdravstvenim radnicima.
Foto: Pucabay
Prvi put u novijoj istoriji, radnici će Međunarodni dan rada obeležiti u vanrednim okolnostima, u svojim domovima, bez mogućnosti da se tradicionalno okupe i sa javnih skupova upute poruku vladi i poslodavcima.
Savez samostalnih sindikata Srbije apelovao je povodom Međunarodnog praznika rada na poslodavce da ne smanjuju plate, da ne otpuštaju radnike u novonastaloj situciji i da vode računa o radnom vremenu i o bezbednosti na radnim mestima.
Taj sindikat poručuje da je kriza nastala usled pojave korona virusa još jednom pokazala vrednost svih radnika za funkcionisanje društva i svakodnevni život, odnosno da od njih zavisi profit preduzeća i budžet zemlje.
- Osim zdravstvenih radnika, koji se nadljudskim naporima bore na prvoj liniji odbrane od virusa, i trgovci, komunalci, apotekari, pekari, građevinari i mnogi drugi, koji su retko u fokusu javnosti, potvrđuju da se bez njihovog rada ne može odvijati normalan život - kažu u SSSS.
Njima su, kako ističu, potrebne veće plate, bolji uslovi rada, uključujući i bolju zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
Predsednik UGS Nezavisnost Zoran Stoiljković rekao je u prvomajskom proglasu da posle pandemije ništa više neće biti isto, ali da je sasvim sigurno kraj "mlakoj, prigodnoj retorici i rutinski postavljenim zahtevima na prvomajskim šetnjama".
Upozorava da u krizama poput ove stvari po radnike i sindikate lako mogu biti još gore.
Foto: Pucabay
"Pandemija je odličan izgovor za već prisutnu recesiju, trgovinske ratove, decenijsku stagnaciju plata zaposlenih... Protiv nje ne možete ni štrajkovati ni glasati. Geslo "ćuti i budi zadovoljan što imaš kakav-takav posao i što te preterano ne maltretiraju, sa ponovo raširenim strahom od gubitka posla - ima sve širu primenu", navodi se u proglasu UGS Nezavisnost.
Taj sindikat, kaže Stojiljković, neće pristati na ugrožavanje zdravlja zaposlenih u kompanijama i otpuštanja i ističe da bi na stud srama trebalo staviti svakog poslodavca koji otpušta radnike a da nije ucinio sve, uz pomoc države, da ih zadrži.
UGS nezavisnost posebno apeluje na solidarnost unutar i izmedu sindikata.
Predsednica ASNS Ranka Savić kaže za Tanjug da je ova kriza pokazala da se moramo više okrenuti domaćoj industriji.
Ona je navela da je skoro 1000 privrednih subjekata usled posledica krize u blokadi, a da je 1.500 privrednih subjekata smanjilo ili zaustavilo proizvodnju, i oko 150.000 radnika poslalo na prinudne odmore.
Ističe da sve to pokazuje da će privredi biti teško da se opravi.
Foto: Pucabay
Takođe navodi da radnici i ovaj 1. maj dočekuju u strahu od gubitka posla.
Savić podseća i da da je u našu zemlju u proteklom perodu ušlo 400.000 naših građana iz zemalja EU i da će ta "armija ljudi takođe napraviti pritisak na tržištu rada".
- Vidljivo je da je položaj radnika je daleko od dobrog, i da nije bio dobar ni pre pandemije budući da smo među zemljama koje imaju najniže zarade, zbog fleksiblinih oblika zapošlavanja, relaksiranja davanja otkaza ... Ova situacija takođe pokazala je da mnogi poslodavci ne poštuju ni epidemiološke mere - kaže Savić.
Navodi i da smo društvo koje nije sklono socijalnom dijalogu i da je ova stuaicja pokazala koliko su nam značajni sektori poput zdravstva te da je važno da se u njih ulaže.
Sociolog, naucni saradnik u Institutu društvenih nauka dr Nada Novaković ističe da su se u vreme pandemije samo u jačem svetlu pokazale sistemske nepravde i kršenje radničkih i ljudskih prava.
Foto: Pucabay
Navodi da zabrinjava to što nadležni ništa ne čine ni protiv ociglednih drastičnih ugrožavanja bezbednosti i zdravlja radnika ili otkaza i to u preduzecima koja su za pokretanje proizvodnje dobila subvencije države.
Navodi da se pokazalo da je najvažniji profit i da je on iznad svakog interesa radnika.
Takođe je dodala da postoji i veliki disbalans, odnosno da su u proteklom periodu mnogi sektori radili, poput građevine, trgovine i radnici tako više bili izloženi rizicima oboljevanja, a da su zaposleni u drugim sektorima bolje prošli jer su mogli da rade od kuće (prosvetari, zaposleni u državnim službama i javnim preduzećima...) zaštićeni od opasnosti da se zaraze i uz sigurne plate.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zapadni oficir, koji je boravio na ratištu u Ukrajini, priznao je da je bio zatečen razmerama varvarstva i pljačke unutar Oružanih snaga Ukrajine (OSU), navodeći da ga je stanje na frontu podsetilo na „Divlji zapad“. Njegova svedočenja objavio je portal EurActiv.
Evropska unija potajno računa na promenu vlasti u Moskvi, ali ozbiljne analize pokazuju da je takav scenario nerealan, izjavio je poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer, ukazujući da unutrašnja politička situacija u Rusiji ne ostavlja prostor za očekivanja o destabilizaciji vlasti.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević poručio je da niko nije ni pokušao da demantuje informacije do kojih je došao Informer, a koje se mogu čuti u audio-snimku sa tajnog sastanka blokadera.
Ministar kulture i član Predsedništva Srpske napredne stranke Nikola Selakovića ocenio je danas da iza tzv. studentske liste stoje ljudi koji nemaju nikakav politički rezultat, a da je, kako je rekao, njihov jedini program mržnja prema sadašnjoj vlasti, na čelu sa predsednikom Republike, ali i prema svemu što je srpsko.
Nakon što je napustio rijaliti Exatlon, Jovan Radulović Jodžir ostao je nekoliko dana na Dominikani i tom prilikom stigao da se kladi sa voditeljkom Kristinom Vasić.
Devojka Boška Marinkovića Tijana Šaranović u emisiji Exatlon Specijal rekla je da i u privatnom životu ponekad vidi zaveru u nekim situacijama, ali i da je za to kriva izolacija koja vlada u rijalitiju.
TV Informer uskoro počinje sa emitovanjem nove, dinamične i potpuno interaktivne emisije "Zlatna vest", koja publici donosi jedinstven spoj društvenih mreža, takmičenja i osvajanja novčanih nagrada i to uživo.
Pevač Daniel Kajmakoski sinoć je otet u Beogradu nakon nastupa, a policija i dalje intenzivno traga za otmičarima koji su, posle neuspele otmice, pobegli u pravcu šume.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Ramiz U. (28) i Enis S. (21) zbog postojanja osnova sumnje da su 5. februara 2026. godine neovlašćeno nosili ručnu bombu koju su aktivirali i bacili na jedan ugostiteljski objekat na Novom Beogradu.
Pomahnitali mladić i devojka su u subotu uveče uz pretnju nožem napali vozača autobusa na liniji 47N na Voždovcu i pokušali da mu otmu vozilo puno putnika!
Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani izjavio je danas da ustavna ograničenja sprečavaju Italiju da se pridruži Odboru za mir za Gazu, koji je formirao američki predsednik Donald Tramp.
Ilon Mask je prošle godine najavljivao da bi SpaceX mogao da pošalje bespilotnu letelicu na Mars do kraja 2026. godine, ali taj plan će ipak biti pomeren jer je kompanija odlučila da promeni prioritete.
Evropska auto-industrija suočava se sa dramatičnim padom. Od 2019. godine nestalo je čak 378.000 radnih mesta, a samo tokom 2024. i 2025. prijavljeno je ukidanje dodatnih 166.000, navodi austrijski portal exxpress.at.
Kako je svakog dana termin od 20 sati na Prvom programu RTS-a rezervisan za domaći serijski program, publika će od večeras, 8. februara, moći da gleda novu reprizu kultne domaće serije "Selo gori, a baba se češlja", stoji u programskoj šemi.
Dejvid i Viktorija Bekam možda neće imati nikakvu ulogu u životu budućeg unuka kog njihov najstariji sin Bruklin i njegova supruga Nikola Pelc planiraju da usvoje.
Serija "Selo gori, a baba se češlja" vraća se od večeras na TV ekrane. Selo u kom se snimala serija, a koje se za ove potrebe zvalo Petlovac, danas izgleda potpuno drugačije.
Iza nezaboravnih uloga i harizme legendarnog glumca Josifa Tatića kriju se godine boemije, cigareta i alkohola koje su, kako je sam priznao, ostavile su dubok trag na njegovo zdravlje i obeležile njegovu sudbinu.
Izbacivanje šećera nije dijeta već reset tela - za 14 dana glad se smiruje, energija stabilizuje, kilogrami naglo padaju, koža čisti, a potreba za grickanjem nestaje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar