Kada zagusti, spas mogu da pruže samo pravi profesionalci. I građani su, bar velikim delom, naučili kako da se čuvaju. To je dragoceno iskustvo za naredni talas, jer država neće moći ponovo da zaustavi život, to bi vodilo bankrotu ili dužničkom ropstvu, kaže za "Blic" epidemiolog dr Zoran Radovanović, prof. Medicinskog fakulteta u penziji.
Prvi talas virusa, sudeći po brojkama i javno dostupnim statistikama, u Srbiji polako prolazi. Prof. dr Zoran Radovanović ipak podseća da virus ne može tek tako, volšebno, da ispari, te da su mere opreza i dalje potrebne.
Korona, dva meseca kasnije. Kolika je danas realna opasnost, koliko je zapravo virus oslabio?
- Navodno slabljenje virusa je gruba zabluda. Dva su razloga njenog nastanka i upornog održavanja: a) neznanje, i b) neosnovano priželjkivanje. Nije se promenila ubojitost virusa, već njegova mogućnost da se nesmetano prenosi, za šta su zaslužne protivepidemijske mere. I sami zagovornici teze o virusovom posrnuću odustali su od svog viđenja kad su, pred kraj ovog talasa epidemije, počeli da pristižu podaci o masovnom umiranju u niškom staračkom domu (zasad, otprilike, svaki peti oboleli, a neki su još na respiratorima). Ideja da je virus onemoćao i da se prodobrio potiče od površnog zaključivanja. Naime, na početku epidemije, zbog oskudice u testovima, kriterijumi su bili jako visoki, pa su se za proveru kvalifikovali samo teški bolesnici, od kojih su mnogi završavali u jedinicama intenzivne nege. Kasnije, širim obuhvatom, šansu da budu testirani dobili su i bolesnici sa blažom kliničkom slikom, pa čak i besimptomni kontakti, čime se razvodnio utisak o prvobitnoj zloćudnosti uzročnika.
Foto: Marko Đoković
Pošto smo razjasnili tu predrasudu, da pređemo na odgovor: stvarna opasnost je danas mnogo manja nego pre nekoliko nedelja, ali nije minula. Od strpljenja i mudrosti donosilaca odluka zavisi dalji razvoj događaja.
Mere popuštaju, ljudi se vraćaju normalnom toku života. Šta preporučujete, kako se ponašati, da li je oprez i dalje potreban?
- Nedeljama je život bio skoro sasvim zamro, što ni srpska ni neka mnogo jača privreda ne može dugo da izdrži. Vraćanje u uobičajeni kolosek je neminovnost. Jedino je važno da popuštanje mera bude postupno i da se neke od njih razvuku bar do početka juna. Najstariji deo populacije mora da ostane oprezan sve dok se broj novoobolelih ne svede na nulu ili bar bude manji od pet do deset osoba. Pozornost se prevashodno odnosi na održavanje fizičkog rastojanja i pranje ruku. Dobro bi bilo da te navike postanu trajna norma.
Da li je neminovno da imamo drugi talas epidemije, kako bi se on manifestovao ukoliko ga bude?
- Ova bolest ne može spontano da nestane. Kada bismo trenutno odustali od protivepidemijskih mera, mogli bismo da se suočimo sa drugim talasom pre kraja juna. Dovoljno smo razumni da to ne učinimo, pa se dramatičniji susret sa virusom, uz njegovu eventualnu sporadičnu pojavu tokom leta, očekuje na jesen ili početkom zime.
Tokom poslednja dva meseca sigurno se zarazilo mnogo više građana nego što je laboratorijski potvrđeno. Ipak taj broj, čak i ako je dvadesetostruko veći, jedva dostiže tri odsto populacije. To je suviše nizak nivo kolektivnog imuniteta da bi značajnije uticao na epidemijsku krivu. Ima novoiskrslih bolesti čiji je prvi talas bio najizraženiji, a potom bi usledili talasići, kao sve manji potresi posle zemljotresa. Bilo je, međutim, i primera poput španske groznice 1918. godine, kada je drugi, jesenji talas odneo najviše žrtava.
Foto: Printscreen You Tube/TV Happy
Da li smo naučili bilo u poslednjim mesecima zbog čega je scenario prvog talasa manje verovatan nego kada nas je korona prvi put pogodila?
- Naučili smo da, kad zagusti, spas mogu da pruže samo pravi profesionalci. I građani su, bar velikim delom, naučili kako da se čuvaju. To je dragoceno iskustvo za naredni talas, jer država neće moći ponovo da zaustavi život, jer bi to vodilo bankrotu ili dužničkom ropstvu. U mnogo većoj meri nego sada rešenje će se tražiti u samodisciplini, uz ograničene mere zabrana.
Šta vam najviše smeta, u smislu svih stvari koje smo kao država radili u poslednja dva meseca? Šta je moglo drugačije?
- Nakon erupcije obolevanja, malo šta je moglo da se učini da bude drugačije nego što je bilo. Kad upadnete u reku, mašete rukama, a ne vredi vam mnogo žal što niste naučili da plivate. Morali smo da se pripremimo, jer Svetska zdravstvena organizacija (SZO) već godinama upozorava da nas čeka ovakva ili još mnogo pogubnija pandemija. Bilo je samo pitanje vremena kad će ona da se desi. Isto važi i za neku narednu pandemiju. Pametnome dosta.
A, najviše su mi smetali početak i kraj. Početak zbog sprdnje s dolazećom pretnjom, a kraj zbog načela „lako ćemo”, oličenog u naglom popuštanju stega.
Bili smo svesni starosnih odstupanja u pogledu toga ko pati od ozbiljnije forme bolesti. Ali, ostalo je niz neodgovorenih pitanja o tome kako tačno virus deluje na decu i kako funkcioniše sa ljudima različitog uzrasta. Šta smo naučili?
Foto: Marko Đoković
- Potvrdila su se saznanja ranije pristigla iz sveta o tome da novi virus korona pogađa i decu, ali da ona ili ne ispoljavaju znake bolesti ili je preleže u blagom obliku. Još uvek je nejasna njihova uloga u prenošenju zaraze na odrasle. Takođe se potvrdilo da smrtnost u najstarijoj uzrasnoj grupi dostiže 15 odsto, pa i više.
Postoji nada da će toplije vreme leta doprineti sprečavanju masovnih slučajeva zaraze, što je zasnovano na povezanosti toplih mesta i nižeg stepena obolevanja stanovništva. Imamo li stvarnih dokaza za tu korelaciju?
- Iskustvo pokazuje da mnoge infekcije disajnih organa imaju sezonski karakter, što znači da se leti povlače. Razloge možemo da tražimo u okolnosti da se leti više vremena provodi na otvorenom, tj. ljudi su manje zbijeni. Pored toga, tu su i sunčevi zraci. Oni, naravno, ne utiču na preletanje kapljice s jedne sluznice na drugu, ali čine da klice kraće opstaju na zagađenim predmetima (setimo se zašto se peru ruke). Povrh svega, mada je u slučaju Covida 19 uloga zaraznog aerosola mala, ipak nije isključena, a i u tim česticama virus leti kraće opstaje.
To sve ne mora da važi za novu bolest, kakva je Covid 19. Njen najbliži srodnik SARS javljao se 2003. sve do jula, a nastavio bi i dalje da nije energičnim merama iskorenjen.
Mislite li da je puno ljudi u Srbiji imalo asimptomatski oblik infekcije?
- U celom svetu tokom ove pandemije dominirali su besimptomni i klinički blagi oblici bolesti. Shodno očekivanju, to se ponovilo i u Srbiji. Dospevanje u jedinicu intenzivne nege bilo je izuzetak.
I naposletku, kako vidite borbu srpskog zdravstva sa virusom korona?
- Kako to obično biva, kada sistem zakaže, sve zavisi od herojstva pojedinaca. To su hiljade zdravstvenih radnika koje su nedeljama predano pomagale obolelima, često bez potrebne opreme. Oni su bili i ostaće anonimni za široku javnost, a pamtiće ih oni kojima su pomogli.
Strategija kolektivnog imuniteta
Da li ste videli bilo kakve znake da su zemlje koje su isprobale bilo koju od različitih strategija kolektivnog imuniteta imale pozitivne rezultate?
- Vi verovatno mislite na zemlje koje su, suočene sa neminovnim, rešile da zažmure, puste da epidemija protutnji, narod stekne otpornost (doduše, po cenu ko živ, ko mrtav), a privreda ostane malo pogođena. Međutim, nigde u svetu takav pristup nije bukvalno i bezrezervno primenjen. Švedska je uvela relativno blage mere, uz savet svojim građanima da poštuju fizičku razdvojenost, ali je kasnije zaoštrila politiku. Sada švedskog glavnog epidemiologa optužuju za 2.500 smrti. Velika Britanija i SAD su takođe opušteno dočekale ovaj izazov, ali su vremenom sve više pooštravale stege. Sada se kaju zbog neblagovremene reakcije.
Policijski čas koji će trajati od četvrtka u 18 sati do ponedeljka, 4. maja, u 5 sati ujutro trebalo bi da bude poslednja toliko duga zabrana kretanja građana zbog pandemije, jer se nakon toga očekuje povratak mnogih na posao, početak rada vrtića i kafića uz, naravno, obavezno poštovanje fizičke distance od dva metra.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Policijski čas koji će trajati od četvrtka u 18 sati do ponedeljka, 4. maja, u 5 sati ujutro trebalo bi da bude poslednja toliko duga zabrana kretanja građana zbog pandemije, jer se nakon toga očekuje povratak mnogih na posao, početak rada vrtića i kafića uz, naravno, obavezno poštovanje fizičke distance od dva metra.
Prava slika terora koji sprovodi Studentska lista prikazana je tokom današnje rasprave u Skupštini Srbije kada je lider opozicije Aleksandar Vučić dobio opomenu nakon obraćanja poslanicima, i to dok je ukazivao na njihovo ponašanje, političko licemerje i način na koji se predstavljaju.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Republika Srbija sa rastom od četiri odsto u trećem kvartalu ove godine gotovo prva u Evropi.
Deo zaposlenih u Radio Beogradu, inače naklonjen Studentskoj listi, već od prvog dana nakon proglašenja pobede 25. oktobra vrši teror nad ostalim zaposlenima i zaobilazi propisane procedure u pokušaju da preuzme uređivanje programa.
Poslanica Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić poručila je večeras da je parlament Srbije pod diktaturom Studentske liste, tvrdeći da su nakon izbora njihovog predsednika Skupštine ukinuti demokratija i sloboda govora, a da se teror demonstrira kroz opomene i zabrane obraćanja.
Urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je predlog za izbor potpredsednika Narodne skupštine nakon što je objavljeno da su za ovu funkciju predloženi isključivo narodni poslanici sa izborne liste "Studentska lista - Studenti pobeđuju".
Poslanici Studentske liste očigledno imaju problem sa izgovaranjem fraze "Srbija pobeđuje" i kada je upravo to zvanični naziv poslaničke grupe u Narodnoj skupštini.
Asocijacija novinara Srbije (ANS), na čijem je čelu predsednica Ivana Vučićević, uputila je danas zvaničan i hitan apel evropskim i međunarodnim institucijama povodom javnih istupa Jova Bakića, narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe "Studentske liste – Studenti pobeđuju" u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Nemanja Makuljević doživeo je ozbiljnu povredu nakon što je neoprezno ušao u bazen i udario glavom o dno, a kako njegovo zdravstveno stanje nije bezazleno, ovaj takmičar završava učešće u Exatlonu.
Za porodice stradalih u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", vest o izmeštanju pacijenata iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu ponovo je otvorila pitanja koja ih već dugo brinu – šta se dešava sa počiniocem zločina K. K. i da li postoji mogućnost da bude pušten na slobodu.
Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru pokrenula je postupak vanrednog otkazivanja ugovora o radu za još četvoro svojih zaposlenih. Reč je o lekarki, dve medicinske sestre i medicinskom tehničaru koji su uhapšeni 16. novembra zbog sumnje da su učestvovali u teškom ubistvu 32-godišnjeg pacijenta Kristiana Josipa Periša.
Tužilaštvo u španskom gradu Marbelja traži doživotnu robiju za optuženog Tolgu S, člana moto kluba "Anđeli pakla", za monstruozno ubistvo Srbina Aleksandra Kolundžića (33), čije je telo pronađeno vezano za stolicu.
Službeni automobil koji smo koristili kao i uvek smo oprali, ali samo spolja. Nismo koristili nikakve hemikalije kada smo čistili vozilo. Isto tako smo uradili i kobnog dana, istakao je Srđan Janković, optužen da je zajedno sa Dejanom Dragijevićem 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju ubio malu Danku (2).
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je izjavio je danas da "ne žuri" sa odlukom o tome da li će napasti Iran i da će tu odluku doneti nakon početka naredne godine.
Sjedinjene Američke Države uvele su danas sankcije australijskoj motociklističkoj bandi Komančero i italijanskoj mafijaškoj organizaciji Ndrangeta zbog umešanosti u međunarodnu trgovinu narkoticima i pranje novca, saopštilo je američko Ministarstvo finansija.
Nijedan od predloga koji su do sada razmatrani za korišćenje zamrznute ruske državne imovine za finansiranje Ukrajine ne pruža adekvatnu zaštitu od pravnih i finansijskih rizika za belgijski finansijski depozitni centar Juroklir i Evropsku uniju (EU), upozorio je danas izvršni direktor te kompanije Edvin De Pau.
Američki predsednik Donald Tramp u četvrtak popodne se telefonom iz predsedničkog aviona Air Force One uključio na samit o Ukrajini koji se održavao u kabinetu nemačkog kancelara u Berlinu.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Popularnost hleba od kiselog testa ne jenjava još od pandemije, ali je pravljenje kod kuće često zahtevno. Zato mnogi biraju kupovne vekne, ali postavlja se pitanje da li hleb iz prodavnice donosi iste benefite za varenje i zdravlje kao domaći.
Poslednjeg dana trodnevne posete Indiji, princ Vilijam i Kejt Midlton posetili su tekstilni centar kako bi se upoznali sa tradicionalnim zanatima, a princeza od Velsa ponovo je bila u centru modne pažnje.
Pevačica Marija Mikić otvoreno je govorila o razvodu od Jovana Pantića, novoj ljubavi i mogućnosti da drugi put stane na "ludi kamen", a tom prilikom otkrila je i detalje iz porodičnog života.
Pevačica Teodora Džehverović redovno privlači pažnju svojim objavama na društvenim mrežama, a ovog puta fanove je počastila fotografijom iz teretane na kojoj je pokazala kako izgleda tokom treninga.
Pevačica Mia Borisavljević podelila je na svom TikTok profilu video u kojem je pokazala kako priprema salatu koja je, kako kaže, za kratko vreme postala omiljena na porodičnim proslavama.
Pevačica Lepa Brena i njen sin Viktor pritekli su u pomoć komšijama na Bežanijskoj kosi, nakon što se u njihovoj kući aktivirao alarm, zbog čega su pomislili da neko pokušava da im obije dom.
Poznati tekstopisac narodnih pesama Žika Radujević (81), koji je sarađivao sa najvećim imenima domaće estrade i napisao oko 200 numera, nestao je u sredu, 18. novembra, oko 14 časova u Kraljevu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.