Šef Predstavništva Republike Srpske u Vašingtonu Obrad Kesić rekao je da je najavljena rezolucija o Srebrenici u američkom Kongresu rezultat lobiranja bošnjačke zajednice u SAD, te istakao da je pokrenuta akcija srpske zajednice u Americi da bude donesena rezolucija i o stradanju Srba i Hrvata u ratu u BiH. Reagovala je i ruski doktor istorijskih nauka Jelena Guskova koja je ocenila da američka kongresmenka Edi Bernis Džonson, koja je podnela predlog nove rezolucije o Srebrenici u američkom kongresu, nije upoznata sa događajima na teritoriji bivše Jugoslavije, inače ne bi pisala takve gluposti
Kesić ističe da u razgovorima sa predstavnicima srpske zajednice postoji akcija koja bi uvela rezoluciju gde se izgrađuje mišljenje Kongresa i utvrđuje da su i Srbi i Hrvati stradali u ratu u BiH, a istovremeno da bi bila osuđena takozvana Armija BiH koja je odgovorna za stradanja srpskog i hrvatskog naroda u Sarajevu.
Neće proći
On je naveo da je ta rezolucija u pripremi, te da očekuje da se na jesen pojavi njena prva verzija.
- Važno je da se srpska zajednica uključi, ne samo u pripremu nove rezolucije, već i da dogodine rezolucija o Srebrenici, koja se ponavlja, ne bude toliko jednostrana i da se pokaže da su tamo stradali i Srbi i da su akcije takozvane Armije BiH u toj regiji bile dosta problematične, imajući u vidu koliko su civilne žrtve sa srpske strane ostale nezapamćene, barem što se tiče Zapada - naglasio je Kesić.
On kaže da u rezoluciji o Srebrenici nema ništa novo i da to ne treba dizati na neki značajan novo.
- U suštini rezolucija o Srebrenici je simbolična podrška koja je izlobirana od bošnjačke zajednice, ali na neki način to otvara novi element borbe oko BiH, a to je da će i srpska, a pretpostavljam da će se uključiti i hrvatska zajednica, odnosno da se utvrde činjenice o ratu i da se poštuju žrtve iz srpskog i hrvatskog naroda - ocenio je Kesić.
Prema njegovim rečima, rezolucija u vezi sa Srebrenicom ima više ciljeva.
- Prvenstveno to je izlobirano od bošnjačke zajednice u Americi još prije desetak godina, a oni koji predlažu rezoluciju su članovi Kongresa koji imaju veći broj Bošnjaka u svojima opštinama. Tu su i političke poruke koje se ubacuju u tekst - navodi Kesić.
Foto: Reuters
On dodaje da je drugi cilj da se pokaže „ispravnost" svega što su SAD radile devedesetih godina prošlog veka na Balkanu.
- Znači, ako se utvrđuje da je tamo bio jedan narod koji je ispao žrtva, onda to govori da su Amerikanci bili u pravu kada su intervenisali. Takođe, Kongres je tih godina bio ključni motor koji je pritiskao administraciju tadašnjeg predsednika Bila Klintona da intervenišu - rekao je Kesić.
On navodi da to na neki način potvrđuje ono što su tada mnogi tvrdili - da je Amerika spasila i izgradila novu državu za koju, kako kaže, "vidimo kako sada funkcioniše".
Kesić naglašava da treba imati u vidu da je srpska zajednica u SAD sada mnogo jača nego ranije.
Američki kongresmen iz reda demokrata Edi Bernis Džonson predstavila je u Predstavničkom domu "rezoluciju o osudi genocida i drugih zločina nad Bošnjacima koje su počinile srpske snage u Srebrenici u julu 1995. godine", a dokument je u proceduri u američkom Kongresu.
Ruski doktor istorijskih nauka Jelena Guskova ocenila je da američka kongresmenka Edi Bernis Džonson, koja je podnela predlog nove rezolucije o Srebrenici u američkom kongresu, nije upoznata sa događajima na teritoriji bivše Jugoslavije, inače ne bi pisala takve gluposti.
Guskova u intervjuu Srni kao primer navodi da Džonsonova u tekstu te rezolucije tvrdi "da su snage snage bosanskih Srba potpognute vojnim i paravojnim snagama Srbije počele agresiju i etničko čišćenje u BiH 1992. godine".
- Zna li gospođa Edi Bernis Džonson da su se 1991-1992. godine Srbi pripremali za odbranu, a muslimani za rat - rekla je Guskova, podsetivši na formiranje muslimanskih paravojnih jedinica "Zelene beretke" i "Patriotska liga" još 1991. godine, deset meseci prije rata u BiH.
Guskova je podsetila da su prvo Slovenija i Hrvatska proglasile nezavisnost, a parlament tadašnje SRBiH je, bez prisustva Srba, izglasao odvajanje od SFR Jugoslavije, suprotno Ustavu, kao i da su se muslimani objedinili oko ideje "celovite nezavisne Bosne", dok se u džamijama vodila nacionalistička verska propaganda, kupovalo i delilo oružje.
Ona ističe da je nova "gužva" u američkom parlamentu povezana sa unutrašnjim političkim obračunima i borbom za vlast.
- Prošla je skoro četvrtina veka od događaja u Srebrenici, pojavilo se toliko novih činjenica i dokumenata, a u dalekoj Americi ne mogu da se smire. Čak ni generala Ratka Mladića u Haškom tribunalu nisu uspjeli da okrive za događaje u Srebrenici, nisu našli dokaze - navodi Guskova.
Genocid u Srebrenici negira i nauka
Prema njenim rečima, na stvaranju slike Srba kao krivaca za sve događaje na Balkanu već 30 godina rade brojne organizacije, od kojih se mnoge nalaze u SAD.
Ona je navela da takozvani „genocid" u Srebrenici ne negira samo srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik, kako se tvrdi u tekstu predloga nove rezolucije, nego i mnogi eksperti, vojna lica i političari, koji dobro znaju šta se dešavalo tada 1995. godine u Srebrenici, a takođe i ruska nauka.
RUSIMA HAKERI NE MOGU NIŠTA! Vakcina protiv korone je najzaštićenija DRŽAVNA TAJNA!
Guskova, koja je rukovodilac Centra za izučavanje savremene balkanske krize Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka, ističe da su zaključci naučnika jednoglasni, a to je da se radi se o podmetanju podataka i korišćenja slučaja Srebrenice u političke svrhe.
Ona podseća da je još 2010. godine njen Centar u pismu Skupštini Srbije upozorio da je „problem Srebrenice postao predmet političke spekulacije u koju uvlače Srbe, iako se pojavljuje sve više podataka da je Srebrenica isplanirana i dobro izvedena operacija zapadnih specijalnih službi".
U tom pismu se, ističe ona, navodi da se „laž o Srebrenici širi po svijetu ogromnom brzinom i boriti se sa njom postaje sve teže", te da „muslimansku verziju žrtava niko i ne pokušava da provjeri, svi je prihvataju kao aksiom".
Ipak, ona podseća na navode iz tog pisma: "podaci o broju žrtava nisu potvrđeni činjenicama, slika događaja u julu 1995. godine ostaje nejasna, podaci protivrečni, a mnoge optužbe - izmišljene".
Ona navodi da je manipulacija sa brojem žrtava počela još te 1995. godine, tako da su se u medijima stalno pojavljivale cifre od 8.000 do 27.000 ubijenih muslimana, pri čemu se uvijek govorilo kao o pretpostavljenim ciframa, jer direktnih dokaza nije bilo.
- Krećući se prema samom gradu Srebrenici, srpska vojska je prošla kroz 43 muslimanska sela, a u tim selima nije bilo izvšreno nijedno ubistvo - navodi Guskova.
Ona napominje da je međunarodna grupa naučnika sprovela i objavila niz novih istraživanja, analiza sudsko-medicinskih zaključaka eksperata Haškog tribunala, demografsku analizu stanovništva Srebrenice, provjerila spiskove sahrana muslimana na teritoriji memorijalnog centra u Srebrenici…
Još su, navodi Guskova, živi svedoci i učesnici tih događaja, progovorili su i holandski morotvorci, postoje neobjavljeni dnevnici učesnika-muslimana, pojavljuju se istraživanja naučnika, između ostalog i na Zapadu.
- To daje mogućnost da se na drugačiji način tumači problem Srebrenice, da počne da se preispituje zvanična verzija. Zaključci naučnika su jednoglasni - radi se o podmetanju podataka i korišćenja slučaja Srebrenice u političke svrhe - naglasila je Guskova.
Ona je zapitala zašto se ne pominju podaci da je 400.000 Srba protjerano iz Hrvatske, 150.000 Srba samo iz Sarajeva, 250.000 Srba sa Kosova i Metohije, te upozorava da su svi ćutali kada su ubijani Srbi u okolini Srebrenice od 1992. do 1995. godine.
Foto: Printscreen You Tube
Guskova podseća na podatke Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske da su od aprila 1992. do februara 1993. godine muslimani 73 puta napadali na srpska sela u rejonu Srebrenice i Bratunca, da su uništili 128 srpskih sela i ubili oko 2.400 srpskih civila.
- General Mladić je ušao u Srebrenicu da bi spasao srpski narod, a ne da ubija muslimane. Zbog toga su autobusima iz Srebrenice izašli svi civili, a muslimanskim vojnicima je bilo dozvoljeno da u koloni idu za Tuzlu - napominje Guskova.
Ona podseća da postoje i snimci kako su muslimanski vojnici umorni, ali živi, došli do Tuzle.
- A da li su došli svi? Ne. Jer, za vrijeme kretanja, dolazilo je do pucnjave i sukoba. Prema podacima Vojske Republike Srpske, u toj operaciji je nastradalo između 600 i 700 muslimanskih boraca, koji su pokušali na pojedinim tačkama da izađu iz kolone kako bi se spojili sa dislociranim delovima svojih jedinica - ističe Guskova.
Prema njenim rečima, retki svedok Ibran Mustafić je već davno rekao da su za događaje u Srebrenici odgovorni Alija Izetbegović, Naser Orić i drugi, te da je Alija Izetbegović planirao haos i da je najveći grobar BiH, kao i da su zločin u Srebrenici dogovorili Izetbegović i tadašnji predsednik SAD Bil Klinton.
Američka kongresmenka Edi Bernis Džonson koja dolazi iz reda demokrata u Zastupničkom domu Kongresa SAD predstavila je Rezoluciju o osudi genocida i drugih zločina nad Bošnjacima koje su srpske snage navodno počinile u Srebrenici u julu 1995. godine
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američka kongresmenka Edi Bernis Džonson koja dolazi iz reda demokrata u Zastupničkom domu Kongresa SAD predstavila je Rezoluciju o osudi genocida i drugih zločina nad Bošnjacima koje su srpske snage navodno počinile u Srebrenici u julu 1995. godine
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić pozvao je građane Srbije da dođu na skup Srpske napredne stranke koji će danas biti održan u Kragujevcu.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Siniša Mali, ministar finansija u tehničkom mandatu, gostovao je na televiziji Pink u emisiji Novo jutro, gde je govorio o kandidatu blokaderske liste za premijera Dejanu Šoškiću.
Ivan Živkov, sociolog koji je blizak tzv. "studentskoj listi", rekao je da će na izborima da pobedi kandidat SNS Aleksandar Vučić, a blokaderima je poručio da se ne zanose.
Članica Predsedništva Srpske napredne stranke Adrijana Mesarović u Novom Sadu je sa liderom stranke Milošem Vučevićem i Žarkom Mićinim ugostila predsednika političke partije "Slobodna Crna Gora" Vladislava Dajkovića.
Đorđe Vlaić, urednik u blokaderskom Fonetu koji podržava blokadersku listu i njihovog prvog na listi Iliju Srdanovića, pokušava da relativizuje strašno nasilje u Novom Sadu kada je pesnicom u glavu udarena aktivistkinja SNS Ljiljana Cvjetoković.
Pripadnici švajcarske policije uhapsili su u blizini Ciriha državljanina Srbije (35) nakon što je zatečen u primopredaji 4 kilograma kokaina, a naknadnim pretresom njegovog stana otkriveno je još 8 kilograma kokaina u paketima sa oznakama "Rolex" i "Tesla", kao i velika količina ketamina, ekstazija i metamfetamina.
Podgoričanin Vidoje Stanišić, optužen za učešće u pokušaju ubistva "škaljarca" Igora Krstovića, tokom suđenja na Višem sudu u Podgorici izvadio je veštačko oko pred zaprepašćenim sudijama kako bi dokazao infekciju, optužujući policiju za teror i pritisak na svog lekara.
Pripadnici Regionalnog centra granične policije Centar u Crnoj Gori sprečili su krijumčarenje veće količine marihuane na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša te uhapsili državljanina Bosne i Hercegovine (31).
Sirija razmatra slanje do 20.000 vojnika u Jemen kako bi se pridružili velikoj ofanzivi Saudijske Arabije protiv Huta (Ansarulah), objavio je Aksios, pozivajući se na trojicu američkih zvaničnika.
Dvoje državnih službenika ubijeno je tokom kontrole vatrenog oružja u mestu Berngau, u nemačkoj pokrajini Bavarskoj, a policija je nakon dvanaestočasovne opsade uhapsila osumnjičenog muškarca (60), koji se zabarikadirao u svojoj kući.
Više od 100.000 Ukrajinaca koji su pobegli od rata i nastanili se u Sjedinjenim Američkim Državama moglo bi da izgubi privremenu zaštitu od deportacije ukoliko administracija predsednika Donalda Trampa odluči da ukine njihov dosadašnji status.
Ćerka Marinka Madžgalja, Sara Madžgalj, koju je glumac dobio u braku sa Dubravkom Mijatović, nedavno je imala svoj pozorišni debi u jednoj baletskoj predstavi.
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Jedan koker španijel rešio je da se uključi u kućne poslove, ali je njegova pomoć vlasnici donela više posla nego koristi. Snimak psa koji "pregleda" veš pre pranja brzo je postao hit na društvenim mrežama.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Denser Đole Đogani otkrio je kako je zamerio Lepoj Breni kada ju je pozvao da se pojavi u njenom dokumentarnom filmu, a ona mu na poziv nije ni odgovorila.
Pevačica narodne muzike Zorica Brunclik otvoreno je govorila o zdravstvenim problemima kroz koje je prošla, periodu provedenom u bolnicama, kao i planovima za povratak na scenu nakon finalne lekarske kontrole.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.