Pored "Dare iz Jasenovca", u pripremi su "Košare", "Žetva" na temu "žute kuće", "Deca Kozare", "Heroji Halijarda", i filmovi koji se bave temama kao što su "Oluja" i NATO agresija
Dok je "Dara iz Jasenovca" reditelja Predraga Antonijevića uveliko uzburkala svetsku, pre svega američku javnost temom koju obrađuje, o zloglasnom logoru smrti u NDH za vreme Drugog svetskog rata, trenutno se snima ili priprema još nekoliko ostvarenja sa važnom nacionalnom tematikom, podseća Tanjug.
Poznat je veliki projekat "Košare" kao film i TV serija koji režira Balša Đogo, američko-srpska koprodukcija "Žetva" na temu "žute kuće" o trgovini ljudskim organima na Kosovu, "Deca Kozare" Lordana Zafranovića, "Heroji Halijarda" Radoša Bajića, i filmovi koji se bave temama iz novije istorije kao što su "Oluja" i NATO bombardovanje.
Dosta se pričalo i pisalo o snimanju ambicioznog ratnog filma "Košare", što je kasnije otišlo u drugu krajnost, jer je snimanje obustavljeno usled nesuglasica između producenata kuće "Omega" i reditelja, što je istisnulo glavni cilj da se oda počast žrtvama ? srpskim borcima. Bitka na Košarama koja se odigrala pre više od dve decenije bio je dramatičan sukob pripadnika Vojske Jugoslavije i tzv. oslobodilačke vojske Kosova, koju su podržavali NATO avijacija i Vojska Albanije, tokom 1999. godine, podseća Tanjug.
Ista produkcija "Omega" u saradnji sa "Telekomom" planira da kreira svojevrsnu ratnu trilogiju, gde će se u narednim projektima studiozno baviti periodima zlokobne "Oluje", kao i NATO bombardovanjem. Drugi deo filma i serije, biće zasnovan na sudbine pojedinih oficira koji se vraćaju u prošlost, pre svega u vreme hrvatske vojne akcije "Oluja", a na isti način će biti zabeleženo i bombardovanje 1999. godine. Ipak, ti projekti su u ranoj fazi pripreme, odnosno tek se pišu scenarija.
Foto: printscreen
Dok se čeka premijera filma "Dara iz Jasenovca", novo delo domaće kinematografije "Deca Kozare" obrađuje tematiku tog miljea, kompleksna ratna drama značajnog reditelja Lordana Zafranovića. Još pre 40 godina čuveni režiser, autor "Okupacije u 26 slika", pričao je da je o logoru u Jasenovcu i stradanju dece Kozare neophodno napraviti dobar dugometražni igrani film. Film je na konkursu Filmskog centra Srbije bio odbijen više puta, i nedavno je konačno prošao komisiju, čime su obezbeđena značajna sredstva, tako da je snimanje izvesno u bliskoj budućnosti.
Predstoji sklapanje kompletne finansijske konstrukcije za film sa ostalim republikama bivše Jugoslavije koje ovu temu mogu da podrže, kao i evropski fond "Euroimaž" i Češka Republika, gde Zafranović živi i radi. Za sada se ne zna o glumačkoj podeli, osim da bi reditelj za jednu od najvećih uloga voleo da vidi Nikolu Koja, a birao bi decu iz područja Kozare jer želi autentičnost u svakom smislu, pa tako i u jeziku. Kojo bi odigrao rolu ustaše, koji poseduje izvesne crte humanizma, gde se u njegovoj ličnosti meša dobro sa zlom. Njegov lik usvaja jedno od dece sa Kozare i postaje mu otac, što pokazuje da ima neke ljudskosti u njemu, ali više prevagne zlo.
Kako je najavio, Zafranović se sprema za jedan vrlo žestok film, veoma provokativno ostvarenje koje će izazvati burne polemike, i po njemu je veoma potrebno da se ovaj film snimi udarno i snažno, da izazove diskusiju o tome što se to desilo od 1941. do 19945. u Hrvatskoj u logorima smrti.
Producent filma je Miša Mogorović, ispred kuće "Art and Popcorn", koji je posle dobijanja sredstava na konkursu FCS istakao da je u pitanju jaka antifašistička i humanistička ideja scenarija s važnom nacionalnom temom, što je danas veoma potrebno i korisno. Mogorović je otkrio ranije da je ovo najbolji i najuzbudljiviji scenario koji je u karijeri pročitao i siguran je da će rediteljsko umeće i umetnički senzibilitet velikog reditelja obogatiti srpsku kinematografiju za još jedan veliki i važan film.
Reditelj, scenarista, glumac i producent Radoš Bajić je takođe prošao na konkursu FCS sa projektom "Heroji Halijarda" o spasavanju savezničkih pilota 1944. godine oborenih nad Srbijom koje je spasila Jugoslovenska vojska u otadžbini. Od tog bioskopskog filma o Drugom svetskom ratu biće izvedena i TV serija za RTS radnog naziva "Vazdušni most" o operaciji "Halijard", tokom koje su pripadnici Ravnogorskog pokreta, kako su još nazivali vojnike Jugoslovenske vojske u otadžbini, spasili oko pet stotina savezničkih pilota, oborenih nemačkim protivvazdušnim oruđem iznad teritorije okupirane Srbije.
Foto: RINA
I za sada poslednji film koji se bavi nacionalnom tematikom jeste američko-srpska koprodukcija "Žetva" reditelja iz SAD Pola Kampfa, za koji je FCS odvojio 40 miliona dinara. Film je fokusiran na temu o trgovini organima i zloglasnoj "žutoj kući", rađenom prema poznatom romanu Veselina Dželetovića "Srpsko srce Johanovo". Komisija je radila u sastavu: Biljana Srbljanović (predsednica), Predrag Antonijević, Ivan Karl, Jugoslav Pantelić i Igor Bojović.
Obezbeđeno je učešće i stranih glumaca kao što su Harvi Kajtel i Maja Morgenštern („Stradanje Isusovo") iz Rumunije, a upravo njih dvoje su u Srbiji snimali film "Odisejev pogled" Tea Angelopulosa (1995). Jednu od važnih uloga tumačiće Miloš Biković, kostime će realizovati svetski tražena umetnica Bojana Nikitović, za scenografiju je zadužen Aljoša Spajić, dok će specijalne efekte raditi oskarovac Skot Anderson.
Zahtevna radnja, rađena iz ugla glavnog lika, stranca koji dolazi u selo na Kosovu u želji da upozna porodicu svog donatora, aktuelizuje intrigantnu i nikada do kraja istraženu priču o "žutoj kući" i navodnoj nelegalnoj trgovini ljudskim organima.
Snimanje filma "Žetva" planirano je u prvim mesecima tekuće godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.