Rad u javnom interesu u Srbiji postoji više od 13 godina i predstavlja alternativnu sankciju koju je moguće izreći samo uz saglasnost okrivljenog za lakša krivična dela i prekršaje, ali, kako za Tanjug potvrđuju sagovornici, nije naročito omiljen među građanima koji radije kaznu plate
- O ovoj sankciji jutros je bilo reči i na sednici Kriznog štaba kada su u pitanju oni koji budu svesno kršili epidemiološke mere, poput okupljanja na "korona žurkama" - preneo je epidemiolog Predrag Kon.
Navodeći da se na sednici govorilo o pooštravanju kaznene politike, pored ostalog, i o društveno korisnom radu za one koji svesno krše mere jer, kako je ukazao, ima puno posla u kovid bolnicama koji ne traži medicinsko znanje.
- To je ozbiljan predlog, da se tome pristupi, jer boce sa kiseonikom zahtevaju fizičku sposobnost, a tu su obično mlađi ljudi u pitanju. To je jedno od mogućih razmišljanja - rekao je Kon.
Rad u javnom interesu moguće je izreći kao kaznu u sudskom postupku za lakša krivična dela, u prekršajnom postupku kao glavnu kaznu ili kao zamenu za novčanu kaznu, ali i u krivičnom postupku, kada primenom oportuniteta tužilaštvo odbaci krivičnu prijavu.
- Kada je osnovnim zakonom kojim je propisan prekršaj za koji je predviđena novčana kazna, rad u javnom interesu se može izreći u postupku izvršenja kazne, zamenom novčane kazne po principu 1.000 dinara za osam sati rada - rekla je za Tanjug predsednica Prekršajnog suda u Beogradu.
Rad u javnom interesu ne može da traje kraće od 20 sati niti duže od 360 sati
Sudije za prekršaje međutim ne određuju često ovu sankciju, jer se ona ne može izvršiti prinudno.
U slučajevima da se osuđeni ne odazove na izvšenje kazne rada u javnom interesu, ova kazna se najčešće menja u zatvorsku tako što se za osam sati rada određeuje jedan dan zatvora.
Kao kazna u sudskom postupku ova sankcija se do sada izricala mahom za krađe, lake telesne povrede, ugrožavanje sigurnosti, učestvovanje u tuči, uništenje ili oštećenje tuđe pokretne stvari, šumsku krađu, kao i za držanje droge.
Tužilaštva takođe imaju mogućnost da primenom oportuniteta nalože učiniocu krivičnog dela da ispuni neku obavezu, u zamenu za odbacivanje krivične prijave, odnosno odustajanje od krivičnog gonjenja.
Prema skali koju primenjuje Prvo osnovno tužilaštvo u Beogradu (a koja ne mora da važi i za druga tužilaštva u Srbiji), u postupku oportuniteta - broj radnih sati određuje se shodno težini zaprećene kazne za određeno krivično delo.
Tako se za krivična dela za koja je zaprećena kazna zatvora do godinu dana može odrediti rad u javnom interesu do 100 sati, kažu za Tanjug u ovom tužialštvu.
Za krivična dela za koja je zaprećena kazna zatvora do tri godine može se odrediti 100 do 200 sati društveno korisnog rada, a za dela sa minimalnom kaznom tri do pet godina zatvora može se izreći od 200 do 360 sati.
Ove sate građani mogu odraditi u roku od dva do tri meseca, odnosno ne moraju da rade svaki dan.
U praksi je bilo slučajeva da neko, ko na primer ima da odradi 150 sati, odradi 100, a za ostatak kazne traži da mu se preračuna u novac, koji uplaćuje u humanitarne svrhe.
Takođe, od 100 odsto slučajeva u kojima je okrivljenima ponuđen rad u javnom interesu kao opcija za oportunitet, u od 90 odsto okrivljeni se odmah opredele za plaćanje određenog novčanog iznosa u budžet za humaniratne svrhe.
Ovu alternativnu sankciju sprovodi Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde i kada su u pitanju krivična dela i za prekršaji.
Prva kazna rada u javnom interesu počela je da se izvršava u januaru 2007. godine.
Rad u javnom interesu je dobrovoljan, odnosno učiniocu ta kazna ne može da se odredi bez njegovog pristanka, pa ukoliko nije saglasan da radi, može da plati kaznu ili da je odluži u zatvoru.
Uz sankciju rada u javnom intersu, okrivljeni ne plaća kaznu i ne ide u zatvor, već uz dobrovoljni rad u korist društvene zajednice ostaje sa svojom porodicom i ne prekida mu se radni odnos.
Takođe, na ovaj način se rasterećuju zatvori i ostvaruju velike uštede budžeta, budući da jedan dan zatvora, po osobi, državu košta oko 15 evra.
U Srbiji se svaki dan registruje više od 4.000 zaraženih, a zbog kritične epidemiološke situacije Krizni štab za borbu protiv korona virusa saopštio je danas nove restriktivne mere
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Srbiji se svaki dan registruje više od 4.000 zaraženih, a zbog kritične epidemiološke situacije Krizni štab za borbu protiv korona virusa saopštio je danas nove restriktivne mere
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Narodni poslanik liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i predsednik Srpske napredne Stranke Miloš Vučević konstatovao je da je nova revolucionarna vlast poništila demokratiju u Srbiji.
Novi sukobi i netrpeljivost potresaju Studentsku listu! Na društvenim mrežama pojavila se objava u kojoj se tvrdi da je Ilija Srđanović zabranio drugim kandidatima da otvaraju Instagram profile!
Aleksandra Štimac, predstavnica Studentske liste, otvoreno je priznala da ne poznaju sve načine funkcionisanja parlamenta, a istovremeno poručila da nisu spremni na bilo kakvu saradnju sa predstavnicima bivšeg režima.
Analitičar Đorđe Vukadinović ocenio je da je Studentska lista izneverila očekivanja svojih pristalica, koje su danima sa velikom pažnjom pratile dešavanja u parlamentu.
Povodom rešenja Regulatornog tela za elektronske medije (REM) o izrečenim zabranama Informer TV-u , među kojima je i zabrana emitovanja emisije "Kolegijum", a koje stupa na snagu od danas, glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obratio se gledaocima u poslednjem jučerašnjem Kolegijumu.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Mučenje žrtava pre ubistva jedan je od najbrutalnijih načina obračuna u kriminalnom svet, objašnjava kriminolog Ratomir Antonović, povodom suđenja u Španiji za stravično ubistvo Aleksandra Kolundžića u Marbelji.
Meksička vojska navodno je uhapsila jednog od najtraženijih narko-bosova na svetu, Fausta Isidra Mezu Floresa, poznatog kao El Čapo Isidro, tokom velike vojne operacije u gradu Gvasave, u saveznoj državi Sinaloa.
Rusija i Ukrajina mogle bi da postignu novi dogovor o prekidu vatre do Božića, 25. decembra, a pregovori o tome već su u toku, izjavila je prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Najmanje tri osobe su poginule, 60 je povređeno, a hiljade kuća su uništene ili teško oštećene u razornoj oluji koja je pogodila grad Tupansireta, u brazilskoj saveznoj državi Rio Grande do Sul.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Venera, planeta ljubavi, nije više retrogradna, tako da emotivna situacija postaje stabilnija. Prošlost prestaje da kuca na naša vrata, tako da je pred nama nedelja u kojoj su moguća nova poznanstva.
Pevačica se prisetila i neprijatne situacije koju je, kako tvrdi, doživela na aerodromu u Nemačkoj, kada su je carinici zaustavili i tražili račune za luksuzne kofere koje je nosila.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 21. novembra, obeležavaju Svetog arhangela Mihaila, u narodu poznatiji kao Aranđelovdan, a među onima koji danas imaju poseban razlog za slavlje nalaze se i brojne poznate ličnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.