Dan mladosti obeležavao se 25. maja od 1945. do 1987. godine i okupljao je omladinke i omladince iz svih delova SFRJ - od Vardara do Triglava. Praznik se do 1957. obeležavao samo kao Titov rođendan, da bi te godine na njegovu inicijativu postao Dan mladosti
Dan mladosti je nekada bio opštenarodni praznik sa mnogo priredbi, sletova i završnom svečanošću na stadionu JNA, gde bi Titu bila uručena Štafeta mladosti. Štafeta se prethodno, i po nekoliko meseci, nosila po celoj Jugoslaviji.
Poslednja priredba na stadionu, dok je Tito bio živ, održana je 1979. godine.
Zašto 25. maj
Tito je zvanično rođen 7. maja, ali je 25. maj prihvatio i slavio kao svoj rođendan sa omladinom i narodom.
Taj datum poklapa se i sa nemačkim desantom na Drvar 25. maja 1944. godine, kada je Tito uspeo da se spase prilikom desanta nemačkih padobranskih jedinica.
Završna proslava na stadionu JNA
Centralna manifestacija uvek je organizovana na tadašnjem stadionu JNA u Beogradu, gde su pioniri, omladinci i pripadnici svih rodova vojske i mornarice izvodili slet.
Štafeta mladosti je polazila svaki put iz drugog mesta i iz druge republike, ali je uvek masovno dočekivana širom gradova nekadašnje Jugoslavije. Po pravilu, štafetu mladosti Titu su, uz prigodnu čestitku sa željama za dug život i dobro zdravlje, uručivali najbolji omladinci i omladinke.
Štafeta je bila svake godine drugačije dizajnirana, najčešće od drveta, metala, ali i stakla.
Simbolika prve i poslednje štafete
Nošenje štafete trajalo je pune 42 godine, do 1987. godine. Posle Titove smrti, štafetu su primali predsednici tadašnjeg Saveza socijalističke omladine Jugoslavije.
Prvu štafetu 1957. godine Titu je predao Mika Tripalo, tadašnji predsednik CK Narodne omladine Jugoslavije i kasniji visoki funkcioner u Savezu komunista Jugoslavije. Sa svih funkcija je smenjen 1971. godine.
Posle Titove smrti na završnoj proslavi Dana mladosti 1987. godine, Rejmonda Brošaj iz Gnjilana poslednju štafetu uručila je Hašimu Redžepiju, tadašnjem predsedniku SSOJ.
Slet pre sleta, štafete pre štafeta
Sama ideja potekla je 1945. od omladine Kragujevca, čije je Odeljenje za sport i fiskulturu osmislilo masovna omladinska štafetna trčanja širom Jugoslavije.
Kad kažemo štafeta i slet, prva asocijacija je Tito, međutim, nošenje štafete datira iz perioda između dva svetska rata, kada su u Kraljevini Jugoslaviji formirana Sokolska društva.
Osim što su vežbali na sletovima, organizovali svečane akademije i druge aktivnosti, mladi "sokoli" su nosili i štafete.
Najpoznatija sokolska štafeta nošena je 1935. godine, od Sarajeva do Oplenca, kada je prenet plamen radi paljenja kandila na grobu ubijenog kralja Aleksandra Prvog.
Od panslavizma, komunizma do socijalizma
Proslava Dana mladosti gasila se onako kako se gasila i Jugoslavija, a sličnu sudbinu doživela je i himna "Hej Sloveni".
Napisao ju je u dvetnaestom veku slovački pesnik i sveštenik Samo Tomašik, ali je ubrzo postala simbol panslavizma.
U predratnoj Jugoslaviji prihvaćena je kao himna Sokolskog društva, a na sokolskom sletu u Beogradu 1930. na drvenim zidovima muzičkog paviljona bili su ispisani stihovi i note "Hej Sloveni".
Među narodima i narodnostima SFRJ bila je i ostala jedina himna, iako je tek 1977. godine zvanično postala državna himna.
Pesma, koju je nakon velikog broja samoubistava Tito zabranio, zove se "Pluća su mi bolna" i smatra se jednom od najtužnijih pesama koja je ikad napisana na jezicima sa naših prostora.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Zoran
pre 4 godine
Štafeta je nošena u Kraljevini Jugoslavji. Ništa tu nije novo izmišljeno, samo je iskorišćeno da se predaje Titu na Dan mladosti, 25.maja na stadionu JNA, koji je i njegov rođendan. Nije bio proglašen državnim praznikom i nije bio neradan. Omladina je imala svoj praznik. Valjalo bi osmisliti praznik mladih, na mladosti svet ostaje.
Pesma, koju je nakon velikog broja samoubistava Tito zabranio, zove se "Pluća su mi bolna" i smatra se jednom od najtužnijih pesama koja je ikad napisana na jezicima sa naših prostora.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je večeras da je američka vojska u pripravnosti, nakon što je Iran lansirao rakete na Izrael i pozvao Iran da obustavi napade i da se vrati za pregovarački sto.
Operativni štab iranskih oružanih snaga Hatam al Anbija saopštio je danas, nakon lansiranja raketa na Izrael, da Izrael mora da zaustavi napade na Liban ili će se suočiti sa "daljim razornim udarcima".
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je potpuno vraćanje prava ruskog govornog područja u Ukrajini jedan od ključnih uslova za postizanje dugoročnog rešenja rata.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar