Otkrivanjem bolesti na rođenju i pravovremenim davanjem terapije, SMA bebe bi se razvijale kao potpuno zdrava deca, tvrde lekari
Prva velika vest na samom početku 2022. godine dolazi iz zdravstvenog sektora. Kako smo u protekloj godini učili na dva primera - vest iz oblasti zdravstva, vest je za celo društvo. Kada je u zemlju stizao soj po soj korona virusa, a u kafiće, prodavnice, frizerske salone... se uvodile nove mere i proširivale stare, to je primer vesti iz zdravstva koja je menjala društvo. Ovoga puta idemo u istom pravcu, obrnut smer - uvođenje skriniga za bolest koja je odnosila živote, vest je koja će društvu doneti samo dobro.
Kako Telegraf.rs saznaje, skirningovanje na spinalnu mišićnu atrofiju (SMA) testom iz krvi na rođenju, počeće u prvom kvartalu 2022. godine. Govorimo o bolesti zbog koje je upravo društvo sakupljalo pomoć za lečenje u inostranstvu. Tako su iz Srbije put Amerike i Mađarske od 2019. godine krenuli Sofija, Lana, Minja, Anika, Oliver, Gavrilo, Boško i Vanja. Svih osmoro oboleli su od ove retke genetske bolesti sa kojom se u zemlji u proseku rodi šestoro dece.
Šestoro od pobrojanih osam već su primili lek zolgensmu, koji u našoj zemlji još nije odobren, jer je reč o genskoj terapiji. On se prema sadašnjiem iskustvu, prima jednokratno, tj. jednom u životu. U Srbiji su za sada dostupna dva druga leka - spinraza i risdiplam - jednako efektni, ponovo, prema dosad sabranom mišljenju stručnjaka. Prvi se unosi na četiri meseca putem lumbalne punkcije, drugi svakodnevno u vidu sirupa. Uvođenjem skrininga na rođenju, dakle neonatalnog, jedan od dva dostupna leka dao bi se obolelom detetu u prvim danima života. Cilj je da se spreči razvoj ove inače smrtonosne bolesti i pre pojave simptoma, čime bi se spasili životi.
Ponavljamo da je reč o "dosadašnjem stavu struke", jer je najstariji praćeni pacijent u svetu uzrasta deset godina. A Srbija bi, kaže struka, uhvatila korak sa savremenim trendovima, ukoliko bi uvela testiranje na rođenju za SMA. Uprkos iskazanoj solidarnosti i velikom saosećanju sa već obolelom decom, za koje je prikupljeno po više od 2 miliona evra za terapiju zolgensmom, samo deca koja bi bila otkrivena, tj. skriningovana na rođenju bila bi lečena pravovremeno. Upravo ta reakcija u najpogodnijem trenutku, što je vreme pre razvoja simptoma, jedini je garant, kažu lekari, da se bolest suzbije.
Praksa skriningovanja, tj. otkrivanja retkih i teških bolesti na rođenju, u Srbiji već postoji. Uvođenjem skrininga na SMA, spisak bi se proširio za jednu, čime bi broj skriningovanih bolesti ostao jednocifren. Italija, kažu neki od sagovornika sa kojima je Telegraf.rs u proteke dve godine razgovarao na ovu temu, skrininguje više od 50 bolesti. Značajan je i podatak da je retkih bolesti u svetu oko 7.000.
Skrining na spinalnu mišićnu atrofiju
Dakle, prema još nezvaničnim saznanjima, u Srbiji će biti uveden skrining na spinalnu mišićnu atrofiju. Kako saznajemo, reč je o pilot-projektu, što znači da će u trajanju od 12 meseci neonatalni skrining novorođenčadi biti vršen na ograničenom prostoru - u jednom velikom beogradskom porodilištu. Ideja i nada predstavnika struke jeste da se nakon svojevrsnog jednogodišnjeg uhodavanja, jer je reč o, ističu, ozbiljnom poslu, skrining proširi na teritoriju cele Srbije.
Ovaj pilot-projekat, koji je spominjan s jeseni 2021. na konferencijama koje su okupile predstavnike struke, zdravstvenih institucija i udruženja čiji su članovi oboleli od retkih bolesti i njihove porodice, finansiraće farmaceutske kompanije, proizvođači tri spomenuta leka, uz podršku Ministarstva zdravlja.
Prema oceni naših izvora, ovaj pilot-projekat biće započet u prvom kvartalu 2022. godine, a trebalo bi da bude proširen na nivo cele Srbije u 2023. godini.
Podsetimo, ovo je tema o kojoj se već dugo govorilo, pa su prve najave o neonatalnom skriningu bile za početak 2021. godine. Kako su predstavnici zdravstvenih institucija potom objašnjavali kašnjenje, reč je o ozbiljnom finansijskom ulaganju. Dodavali su i da se moralo raditi na ojačavanju kadrovskih kapaciteta, što su neki od razloga zbog kojih se uvođenje skrininga u prethodnoj godini nije desilo.
Dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalizant psihijatrije i edukant psihoterapije na društvenim mrežama poznat je po svojim statusima koji prati čak 120.000 ljudi
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalizant psihijatrije i edukant psihoterapije na društvenim mrežama poznat je po svojim statusima koji prati čak 120.000 ljudi
Ime arhitekte Ksenije Đorđević, kandidatkinje na "studentskoj listi" za predstojeće parlamentarne izbore, otvorilo je i pitanje njenog poslovnog bilansa, pošto dokumentacija i javno dostupni poslovni podaci pokazuju da je jedna od firmi u njenom vlasništvu u dugotrajnoj blokadi, dok su i kod drugog poslovnog subjekta zabeležene blokade računa.
SAD, Danska i Grenland postigli su sporazum kojim Vašington dobija trajno vojno prisustvo na ostrvu, dok Rusiji i Kini neće biti dozvoljene vojne baze ni osetljive strateške investicije, objavio je dopisnik lista PBS NewsHour Nik Šifrin.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", prilikom posete etno selu "Moravski konaci" u Velikoj Plani, govorio je za medije o svim aktuelnim temama, pa prokomentarisao komičan pokušaj blokadera koji su hteli da izazovu incident na pijaci u Smederevu.
Tokom posete Smederevu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je napravio potez koji je oduševio i iznenadio sve prisutne - nenajavljeno je obišao smederevsku pijacu, gde je srdano porazgovarao sa prodavcima, kupcima i meštanima o njihovim svakodnevnim brigama, cenama i problemima.
Ministar finansija u tehničkoj vladi Siniša Mali proveo je subotnje jutro sa neumornim aktivistima Srpske napredne stranke na Zvezdari, gde je u neposrednom razgovoru sa građanima još jednom potvrdio da su rad na terenu, slušanje naroda i jedinstvo ključni stubovi uspeha i napretka Srbije.
Da je blokaderska lista sklepana po principu „daj šta daš“, od starih političkih kadrova opozicije svedoči i Miloš Janošević, kandidat pod rednim brojem 228 na blokaderskoj listi.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Nišu određeno je zadržavanje C. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva zbog sumnje da su u Sokobanji izveli razbojništvo i od starice T. B. (86) oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Ljiljana B. (57) ubijena je noćas oko 4 sata ujutru u stanu u kojem je živela sa sinom A.B. (21). Njoj je, kako se sumnja, sin naneo višestruke ubodne rane nožem.
Masovnoj tuči u obrenovačkom naselju Urovci prethodila je porodična drama, u kojoj je žena pobegla od bivšeg partnera u kuću svojih roditelja. Nakon što je njen bivši partner organizovao grupu od više od 30 naoružanih muškaraca koji su napali ukućane, Beriša A. je udaren sekirom u glavu, a potom pregažen automobilom "audi a6".
Policija u Novom Sadu uhapsila je A. R. (30) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Velika Britanija prvi put posle više decenija obnavlja državne planove za funkcionisanje zemlje u slučaju velikog rata, dok se građanima savetuje da kod kuće imaju zalihe vode, hrane i osnovne opreme za nekoliko dana ozbiljnih poremećaja.
Rumunija je spremna da sa Ukrajinom razvija odbrambenu proizvodnju i podeli svoje tehnologije i gotovo 50 godina iskustva u nuklearnoj energetici, izjavio je rumunski predsednik Nikusor Dan na samitu Karpatske osmorke C8 u Ukrajini.
Zaposleni u Kijevskoj gradskoj državnoj administraciji navodno već nekoliko dana obilaze građane, sastavljaju spiskove za moguće preseljenje i prikupljaju njihove lične podatke, dok im je naloženo da čitavu akciju ne nazivaju „evakuacijom“, već „privremenim preseljenjem“
Najviši ekonomski izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina Kiril Dmitrijev i rukovodstvo Alternative za Nemačku (AfD) počeli su pripreme za sastanak na kojem bi se razgovaralo o ponovnom pokretanju isporuka ruskog gasa Nemačkoj
Legendarna filmska diva Sofija Loren sutra proslavlja 92. rođendan, a širom sveta s pravom nosi titulu neuništivog simbola vanvremenske i svetske lepote.
Nedelju dana nakon što je u javnost dospela vest da je svetska pop zvezda Lejdi Gaga postala mama, otkriveni su pol i ime bebe, koje u sebi nosi snažnu i duboku simboliku.
Život sa malom decom podrazumeva mnogo trčanja, igre, glasnih zvukova i iznenadnih situacija. Iako se mnogi psi odlično uklapaju u porodični život, postoje rase kojima takvo okruženje može biti naporno.
Dok u mnogim evropskim gradovima nekoliko stotina evra jedva pokriva deo troškova stanovanja, jedna Britanka tvrdi da joj sličan iznos u Vijetnamu omogućava veoma udoban život.
Kada većina letnjeg cveća počne da vene, dan i noć dolazi do izražaja. Ova zahvalna biljka odlično podnosi niže temperature, brzo se prilagođava i može dugo da cveta, zbog čega je čest izbor za balkone, terase, žardinjere i dvorišta.
Guglov AI model Gemini pristupio je internetu i hakovao tri kompanije tokom testa svojih sposobnosti u oblasti sajber bezbednosti, što je prvi poznati slučaj da je sistem veštačke inteligencije ove kompanije samostalno izveo takvu radnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.