Bezmalo 200.000 građana Srbije starijih od 65 goodina ne ostvaruje pravo na penziju, a već godinama spekuliše se da bi mogla da se uvede garantovana odnosno socijalna penzija, koja bi rešila ovaj problem
Mnogi građani Srbije radili su neprijavljeni godinama. Problem što su "radili na crno", ili nisu bili u mogućnosti da pronađu zaposlenje postaje najveći onda kada dođe vreme za penziju.
Šta kaže zakon?
Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (koji je stupio na snagu 1. januara 2015. godine) promenjeni su uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
Pravo na starosnu penziju osiguranik stiče kad navrši:
65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja;
45 godina staža osiguranja, bez obzira na godine život
U Srbiji se već neko vreme priča o "zagarantovanoj" odnosno "socijalnoj" penziji, koja bi građanima bez radnog staža bila spas. Ova ideja potekla je iz potrebe da se omogući egzistencija i dostojanstven život najstarijim građanima, koji, zbog brojnih razloga, ne ispunjavaju zakonski uslov neophodan za minimalu penziju.
Gordana Čomić, ministarka za ljudska i manjinska prava u Vladi Srbije, podseća da je sličan projekat bio u Finskoj. Ona smatra da bismo analizom iskustava drugih zemalja koje su pokušale da sprovedu ovu ideju u delo mogli da dođemo do rešenja.
Foto: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog
- Slična ideja je postojala i za "osnovnu zaradu" koja se isplaćuje bez ikakvih uslova, Finska je imala pilot projekat te vrste, pa bi možda valjalo analizirati njihova iskustva, bez obzira što se radi o drugačijoj uzrasnoj grupi stanovništva. Valjalo bi uraditi i analize i razgovorati o pilot projektu za određen broj garantovanih penzija, s tim da je pravo na njih neprenosivo i da projektu prethodi istraživanje ko bi mogao da učestvuje u tom projektu. Ako bi se rezultati pokazali dobrim, a ekonomija Srbije dovoljno jakom i zdravom i za ljude izvan pilot programa, moguća su zakonska rešenja - ocenjuje ministarka Čomić.
Spas za socijalno ugrožene
Mogućnost da se ova ideja realizuje pozdravila je Dajana Paunović, članica Saveta za rodnu ravnopravnost Grada Beograda i direktorka Fondacije Dajana Paunović. Zagarantovana penzija, po njenom mišljenju, omogućila bi sredstva za osnovnu egzistenciju našim najstarijim sugrađanima.
Foto: reuters/tanjug
- Ako želimo da u punom smislu budemo društvo solidarnisti u ovoj zemlji svako mora da ima osiguran minimum koji je potreban za egzistenciju, to se naročito odnosi na naše najstarije sugrađane koji, zbog svojih godina, nisu u mogućnosti da se zapošljavaju i rade dodatne poslove. Zbog toga bezrezervno podržavam ideju da svima koji ispunjavaju starosni uslov država garantuje penziju u iznosu koji obezbeđuje osnovnu egzistenciju - naglašava Paunovićeva.
Profesor Ivan Pajović: Neophodno, ali teško ostvarivo
Profesor ekonomije Ivan Pajović objasnio nam je da će ovaj vid državne pomoći veoma brzo biti neophodan, međutim, on smatra i da nam je trenutno nedostižan.
- Stvar je veoma kompleksna, jer izlazi iz okvira ekonomije, kao socijalno i etičko pitanje. I minimalne penzije, koje primaju penzioneri koji su radni vek od 40 godina proveli sa minimalnim platama, su izuzetno niske, sa njima je nemoguće preživeti mesec. Nisu dovoljne za elementarne potrebe na mesečnom nivou. Ogroman broj ljudi koji su radili u poslednjih 30 i više godina - radili su "na crno" i neće steći pravo ni na tu minimalnu penziju. Dakle, jedini spas za tu kategoriju bila bi upravo ta "zagarantovana" penzija, jer ukoliko država ne pomogne - oni će biti prepušteni sami sebi, dakle postaće socijalni slučajevi - počinje profesor Pajović.
Međutim, naša država, trenutno, kaže on, nije u mogućnosti da pravi dodatne rashode, pa je ova ideja teško ostvariva.
- Šta je tu konkretno problem? Država može doneti odluku da isplaćuje neku minimalnu "socijalnu penziju" i za one bez radnog staža, ali to su dodatni troškovi za sve poreske obveznike, pa i za samu državu. To bi bilo ogromno opterećenje za naš budžet. Jedina mogućnost da ove ideje ne ostanu na nivou ideje je da naša država doživi enormni ekspanzivni rast, što bi omogućilo dodatna davanja iz budžeta za ugrožene kategorije stanovništva - objašnjava Pajović.
"Davos 2030" kao ideja
Profesor Pajović objašnjava za Informer da je taj pilot projekat o kojem nam je govorila ministarka Čomić zapravo deo agende ekonomskog foruma u Davosu. Međutim, takvi projekti nisu uspeli ni u mnogo razvijenijim i bogatijim državama, kao što su Finska i Nemačka, kaže on.
- To je bila ideja ekonomskog foruma iz Davosa. To je, zapravo, deo njihove agende iz 2030. godine. Oni su pokušali da vide da li sa pilot projektom to može da funkcioniše i očigledno da mnogo razvijenije države nisu mogle da izdrže. U Nemačkoj se, npr. za taj pilot projekat za 1.000 mesta prijavilo oko 2.000.000 ljudi, porbali su i videli da je neodrživo - kaže Pajović.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno izlaze na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedoče o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
Doroteja Antić, studentkinja blokaderka iz Novog Sada koja se već više od godinu dana nalazi u Hrvatskoj, ponovo je žestoko udarila na Srbiju i njene institucije, otvoreno poručivši da ne planira povratak dok, kako kaže, "režim ne padne“.
Advokat Ivan Ninić, poznati blokaderski advokat i bivši radikal, našao se na meti i sopstvenih "saboraca" nakon što se aktuelizovala priča o njegovoj političkoj prošlosti.
Lider Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović na sve načine pokušava da predstavi sebe kao relevantnu političku ličnost. Dosad je to radio direktno preko opozicionih televizija, ali sada je otišao i korak dalje...
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Psiholog Marija Milenković za Informer.rs upozorava na činjenicu da je porast porodičnog nasilja u kojem su muškarci žrtve, ali da to još uvek nije realna slika, jer se mnogi pripadnici jačeg pola srame da prijave zlostavljanje.
Državljanin Srbije (51), čiji identitet nemačka policija nije saopštila, nalazi se u istražnom zatvoru nakon što je, kako se sumnja, 2.juna u Dortmundu najpre izazvao incident u jednom restoranu, pucao na policajca, a potom se zabarikadirao u stanu sa troje maloletne dece.
Bivši švajcarski savezni tužilac Mihael Lauber uputio je ozbiljne kritike na račun vođenja krivičnog postupka nakon katastrofalnog požara u Kran-Montani, u kojem je život izgubila 41 osoba, dok je 115 ljudi povređeno.
Ukrajinske snage izvele su danas napad na naftno skladište i naftni terminal Semikolodezjanska na Krimu, saopštila je ukrajinska vojska, a ruski izvori potvrdili su udar na Čongarski most na ulazu u Krim.
Ratna mornarica Velike Britanije troši čak trećinu svog vremena na suprotstavljanje, kako navode britanske vlasti, "ruskoj pretnji", saopštio je načelnik štaba Kraljevske mornarice admiral Gvin Dženkins.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Mnogi ljudi koriste tečnost za čišćenje naočara za brisanje ekrana monitora, ali to može biti pogrešno. Hemikalije u tim sredstvima mogu oštetiti osetljive zaštitne slojeve na ekranu, što u najgorem slučaju dovodi do trajnih oštećenja ili skupih popravki.
Mnogi misle da muškarce u vezi zadržavaju strast, lepota ili navika. Međutim, psiholog Mihail Labkovski tvrdi da dugotrajne veze opstaju zahvaljujući tri važna principa koje ljudi često zanemaruju.
Domaći sladoled pravi se bez mašine za sladoled, a dobija se bogata, kremasta tekstura i dva različita sloja, jedan vazdušast od belanaca i jedan kremasti od žumanaca.
Pevačica Tanja Savić otkrila je nepoznate detalje iz svog života i ispričala da je dadilja maltretirala njene sinove, kao i da se bori sa anksioznošću.
Bivši fudbaler Duško Tošić šokirao je javnost kada se spustio toliko nisko da odgovori na komentar u kojem je jedan korisnik Instagrama isprozivao majku njegove dece Jelenu Karleušu.
Iako se bave javnim poslom i deo su estrade, pevačice Zorica Brunclik, Nada Topčagić i Nadežda Biljić jedine su muzičke zvezde koje nemaju mobilni telefon.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar