Bezmalo 200.000 građana Srbije starijih od 65 goodina ne ostvaruje pravo na penziju, a već godinama spekuliše se da bi mogla da se uvede garantovana odnosno socijalna penzija, koja bi rešila ovaj problem
Mnogi građani Srbije radili su neprijavljeni godinama. Problem što su "radili na crno", ili nisu bili u mogućnosti da pronađu zaposlenje postaje najveći onda kada dođe vreme za penziju.
Šta kaže zakon?
Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (koji je stupio na snagu 1. januara 2015. godine) promenjeni su uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
Pravo na starosnu penziju osiguranik stiče kad navrši:
65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja;
45 godina staža osiguranja, bez obzira na godine život
U Srbiji se već neko vreme priča o "zagarantovanoj" odnosno "socijalnoj" penziji, koja bi građanima bez radnog staža bila spas. Ova ideja potekla je iz potrebe da se omogući egzistencija i dostojanstven život najstarijim građanima, koji, zbog brojnih razloga, ne ispunjavaju zakonski uslov neophodan za minimalu penziju.
Gordana Čomić, ministarka za ljudska i manjinska prava u Vladi Srbije, podseća da je sličan projekat bio u Finskoj. Ona smatra da bismo analizom iskustava drugih zemalja koje su pokušale da sprovedu ovu ideju u delo mogli da dođemo do rešenja.
Foto: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog
- Slična ideja je postojala i za "osnovnu zaradu" koja se isplaćuje bez ikakvih uslova, Finska je imala pilot projekat te vrste, pa bi možda valjalo analizirati njihova iskustva, bez obzira što se radi o drugačijoj uzrasnoj grupi stanovništva. Valjalo bi uraditi i analize i razgovorati o pilot projektu za određen broj garantovanih penzija, s tim da je pravo na njih neprenosivo i da projektu prethodi istraživanje ko bi mogao da učestvuje u tom projektu. Ako bi se rezultati pokazali dobrim, a ekonomija Srbije dovoljno jakom i zdravom i za ljude izvan pilot programa, moguća su zakonska rešenja - ocenjuje ministarka Čomić.
Spas za socijalno ugrožene
Mogućnost da se ova ideja realizuje pozdravila je Dajana Paunović, članica Saveta za rodnu ravnopravnost Grada Beograda i direktorka Fondacije Dajana Paunović. Zagarantovana penzija, po njenom mišljenju, omogućila bi sredstva za osnovnu egzistenciju našim najstarijim sugrađanima.
Foto: reuters/tanjug
- Ako želimo da u punom smislu budemo društvo solidarnisti u ovoj zemlji svako mora da ima osiguran minimum koji je potreban za egzistenciju, to se naročito odnosi na naše najstarije sugrađane koji, zbog svojih godina, nisu u mogućnosti da se zapošljavaju i rade dodatne poslove. Zbog toga bezrezervno podržavam ideju da svima koji ispunjavaju starosni uslov država garantuje penziju u iznosu koji obezbeđuje osnovnu egzistenciju - naglašava Paunovićeva.
Profesor Ivan Pajović: Neophodno, ali teško ostvarivo
Profesor ekonomije Ivan Pajović objasnio nam je da će ovaj vid državne pomoći veoma brzo biti neophodan, međutim, on smatra i da nam je trenutno nedostižan.
- Stvar je veoma kompleksna, jer izlazi iz okvira ekonomije, kao socijalno i etičko pitanje. I minimalne penzije, koje primaju penzioneri koji su radni vek od 40 godina proveli sa minimalnim platama, su izuzetno niske, sa njima je nemoguće preživeti mesec. Nisu dovoljne za elementarne potrebe na mesečnom nivou. Ogroman broj ljudi koji su radili u poslednjih 30 i više godina - radili su "na crno" i neće steći pravo ni na tu minimalnu penziju. Dakle, jedini spas za tu kategoriju bila bi upravo ta "zagarantovana" penzija, jer ukoliko država ne pomogne - oni će biti prepušteni sami sebi, dakle postaće socijalni slučajevi - počinje profesor Pajović.
Međutim, naša država, trenutno, kaže on, nije u mogućnosti da pravi dodatne rashode, pa je ova ideja teško ostvariva.
- Šta je tu konkretno problem? Država može doneti odluku da isplaćuje neku minimalnu "socijalnu penziju" i za one bez radnog staža, ali to su dodatni troškovi za sve poreske obveznike, pa i za samu državu. To bi bilo ogromno opterećenje za naš budžet. Jedina mogućnost da ove ideje ne ostanu na nivou ideje je da naša država doživi enormni ekspanzivni rast, što bi omogućilo dodatna davanja iz budžeta za ugrožene kategorije stanovništva - objašnjava Pajović.
"Davos 2030" kao ideja
Profesor Pajović objašnjava za Informer da je taj pilot projekat o kojem nam je govorila ministarka Čomić zapravo deo agende ekonomskog foruma u Davosu. Međutim, takvi projekti nisu uspeli ni u mnogo razvijenijim i bogatijim državama, kao što su Finska i Nemačka, kaže on.
- To je bila ideja ekonomskog foruma iz Davosa. To je, zapravo, deo njihove agende iz 2030. godine. Oni su pokušali da vide da li sa pilot projektom to može da funkcioniše i očigledno da mnogo razvijenije države nisu mogle da izdrže. U Nemačkoj se, npr. za taj pilot projekat za 1.000 mesta prijavilo oko 2.000.000 ljudi, porbali su i videli da je neodrživo - kaže Pajović.
Gvozden Nikolić predsdsednik Udruženja medija i medijskih radnika najoštrije je osudio brutalni napad na Informer TV, kao i na pokušaj rušenja Pink TV.
Član Predsedništva SNS Vladimir Đukanović poručio je da je cilj kreatora obojene revolucije nije formiranje vlasti, već stvaranje bezvlašća i anarhije u Srbiji, gde bi lokalni zborovi preuzimali vlast
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje nasilni upad u prostorije televizije Informer, prekid programa, zastrašivanje novinara i zaposlenih, kao i napade na zgradu televizije Pink.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prava filmska potera odigrala se sinoć na magistralnom putu kroz Prijepolje, kada su pripadnici policije, nakon potere, uhapsili dvojicu muškaraca iz Beograda. Prema nezvaničnim saznanjima tokom bekstva iz vozila oni su odbacili kesu sa materijom za koju se sumnja da je kokain.
Napad na trojicu zatvorskih službenika tokom nedavne sahrane u Novom Pazaru ponovo je skrenuo pažnju na nasilje koje je u pojedinim slučajevima obeležilo poslednje ispraćaje, parastose i zadušnice u Srbiji i regionu. Slični incidenti beleženi su i ranijih godina, a neki od njih završili su se i tragično.
U Zaječaru je sinoć došlo do saobraćajne nezgode kada je voz na pruzi Zaječar - Niš udario u automobil. Srećom, nema nastradalih, ali je jedna devojka teže povređena.
Demokratski kongresmeni upozoravaju da bi kompanije koje učestvuju u uvozu ruskog dizela mogle da se suoče sa krivičnom i građanskom odgovornošću, uprkos dozvoli američkog Ministarstva finansija koja omogućava određene transakcije.
Izmenom zakona Finska je odobrila tranzit nuklearnog oružja, pa bi u vanrednim situacijama NATO avioni s takvim naoružanjem mogli sletati na finske aerodrome.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Til Lindeman, frontmen nemačkog benda Ramštajn (Rammstein), nastupiće 19. novembra 2027. godine u Beogradskoj areni, u okviru velike svetske solo turneje koja će obuhvatiti više od 50 koncerata širom sveta.
Gita Lindeman, novinarka i dugogodišnja urednica kulturne redakcije javnog servisa NDR u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija, preminula je u 87. godini.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Mimoza salata nezaobilazan je deo mnogih slavskih i prazničnih trpeza. Spoj kuvanog povrća, šunke, jaja, kačkavalja i kremastog preliva čini je ukusnim predjelom kojem je teško odoleti.
Princeza od Velsa Kejt Midlton je 2024. godine dve nedelje provela u bolnici, a onda je usledilo saopštenje koje je zabrinulo svet. Mesecima se nije znalo šta se dešava, a onda je nakon detaljne analize saznala da ima kancer.
Bubuljice koje se uporno vraćaju na čelo, nos, obraze ili bradu nisu uvek posledica iste stvari. Na njih mogu da utiču hormoni, kozmetika, pojačano lučenje masnoće, ali i svakodnevne navike kojih često nismo ni svesni.
Finansijska afera u Turskoj dobila je novi obrt nakon što su, pored poternica i zaplene imovine supruge i tasta Mustafe Sandala, nadležni organi u okviru istrage malverzacija sa fondovima zaplenili i tri miliona dolara sa računa njene majke.
RTS priprema dokumentarni serijal o Marini Tucaković, a poziv da učestvuje i govori o njihovoj saradnji prihvatila je Jelena Karleuša, što označava i pomirenje pevačice sa Javnim servisom.
Komentari