Bezmalo 200.000 građana Srbije starijih od 65 goodina ne ostvaruje pravo na penziju, a već godinama spekuliše se da bi mogla da se uvede garantovana odnosno socijalna penzija, koja bi rešila ovaj problem
Mnogi građani Srbije radili su neprijavljeni godinama. Problem što su "radili na crno", ili nisu bili u mogućnosti da pronađu zaposlenje postaje najveći onda kada dođe vreme za penziju.
Šta kaže zakon?
Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (koji je stupio na snagu 1. januara 2015. godine) promenjeni su uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
Pravo na starosnu penziju osiguranik stiče kad navrši:
65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja;
45 godina staža osiguranja, bez obzira na godine život
U Srbiji se već neko vreme priča o "zagarantovanoj" odnosno "socijalnoj" penziji, koja bi građanima bez radnog staža bila spas. Ova ideja potekla je iz potrebe da se omogući egzistencija i dostojanstven život najstarijim građanima, koji, zbog brojnih razloga, ne ispunjavaju zakonski uslov neophodan za minimalu penziju.
Gordana Čomić, ministarka za ljudska i manjinska prava u Vladi Srbije, podseća da je sličan projekat bio u Finskoj. Ona smatra da bismo analizom iskustava drugih zemalja koje su pokušale da sprovedu ovu ideju u delo mogli da dođemo do rešenja.
Foto: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog
- Slična ideja je postojala i za "osnovnu zaradu" koja se isplaćuje bez ikakvih uslova, Finska je imala pilot projekat te vrste, pa bi možda valjalo analizirati njihova iskustva, bez obzira što se radi o drugačijoj uzrasnoj grupi stanovništva. Valjalo bi uraditi i analize i razgovorati o pilot projektu za određen broj garantovanih penzija, s tim da je pravo na njih neprenosivo i da projektu prethodi istraživanje ko bi mogao da učestvuje u tom projektu. Ako bi se rezultati pokazali dobrim, a ekonomija Srbije dovoljno jakom i zdravom i za ljude izvan pilot programa, moguća su zakonska rešenja - ocenjuje ministarka Čomić.
Spas za socijalno ugrožene
Mogućnost da se ova ideja realizuje pozdravila je Dajana Paunović, članica Saveta za rodnu ravnopravnost Grada Beograda i direktorka Fondacije Dajana Paunović. Zagarantovana penzija, po njenom mišljenju, omogućila bi sredstva za osnovnu egzistenciju našim najstarijim sugrađanima.
Foto: reuters/tanjug
- Ako želimo da u punom smislu budemo društvo solidarnisti u ovoj zemlji svako mora da ima osiguran minimum koji je potreban za egzistenciju, to se naročito odnosi na naše najstarije sugrađane koji, zbog svojih godina, nisu u mogućnosti da se zapošljavaju i rade dodatne poslove. Zbog toga bezrezervno podržavam ideju da svima koji ispunjavaju starosni uslov država garantuje penziju u iznosu koji obezbeđuje osnovnu egzistenciju - naglašava Paunovićeva.
Profesor Ivan Pajović: Neophodno, ali teško ostvarivo
Profesor ekonomije Ivan Pajović objasnio nam je da će ovaj vid državne pomoći veoma brzo biti neophodan, međutim, on smatra i da nam je trenutno nedostižan.
- Stvar je veoma kompleksna, jer izlazi iz okvira ekonomije, kao socijalno i etičko pitanje. I minimalne penzije, koje primaju penzioneri koji su radni vek od 40 godina proveli sa minimalnim platama, su izuzetno niske, sa njima je nemoguće preživeti mesec. Nisu dovoljne za elementarne potrebe na mesečnom nivou. Ogroman broj ljudi koji su radili u poslednjih 30 i više godina - radili su "na crno" i neće steći pravo ni na tu minimalnu penziju. Dakle, jedini spas za tu kategoriju bila bi upravo ta "zagarantovana" penzija, jer ukoliko država ne pomogne - oni će biti prepušteni sami sebi, dakle postaće socijalni slučajevi - počinje profesor Pajović.
Međutim, naša država, trenutno, kaže on, nije u mogućnosti da pravi dodatne rashode, pa je ova ideja teško ostvariva.
- Šta je tu konkretno problem? Država može doneti odluku da isplaćuje neku minimalnu "socijalnu penziju" i za one bez radnog staža, ali to su dodatni troškovi za sve poreske obveznike, pa i za samu državu. To bi bilo ogromno opterećenje za naš budžet. Jedina mogućnost da ove ideje ne ostanu na nivou ideje je da naša država doživi enormni ekspanzivni rast, što bi omogućilo dodatna davanja iz budžeta za ugrožene kategorije stanovništva - objašnjava Pajović.
"Davos 2030" kao ideja
Profesor Pajović objašnjava za Informer da je taj pilot projekat o kojem nam je govorila ministarka Čomić zapravo deo agende ekonomskog foruma u Davosu. Međutim, takvi projekti nisu uspeli ni u mnogo razvijenijim i bogatijim državama, kao što su Finska i Nemačka, kaže on.
- To je bila ideja ekonomskog foruma iz Davosa. To je, zapravo, deo njihove agende iz 2030. godine. Oni su pokušali da vide da li sa pilot projektom to može da funkcioniše i očigledno da mnogo razvijenije države nisu mogle da izdrže. U Nemačkoj se, npr. za taj pilot projekat za 1.000 mesta prijavilo oko 2.000.000 ljudi, porbali su i videli da je neodrživo - kaže Pajović.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Na društvenim mrežama objavljeni su delovi izjava blokaderskog advokata Boža Prelevića u emisiji "Signali" na RTV. Prelević u tim delovima emisije govori o tome da je Vojvodina ispred ostalih delova Srbije.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Poznati splitski advokat završio je u zatvoru nakon što je uhapšen u Trogiru jer je oko 4 sata ujutro vozio pod dejstvom alkohola i sa nevažećom vozačkom dozvolom, a potom i pokušao da pobegne policiji.
Porodica, rodbina i prijatelji oprostiće se danas, 16. novembra, od Anela A. (19), koji je u subotu uveče tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći na putu Tutin–Leskova, u blizini Veljeg Polja.
Po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, juče su uhapšene tri osobe zbog sumnje da su učestvovale u krivičnom delu pranje novca.
Sin bivšeg direktora američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džona Brenana, Kajl Brenan (40), uhapšen je u američkoj saveznoj državi Virdžiniji pod optužbom za prenos materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje dece.
Estonija se priprema za mogućnost ruske invazije i potpune okupacije svoje teritorije, zbog čega razvija poseban sistem koji bi omogućio da državne službe nastave da funkcionišu iz inostranstva, čak i ako neprijateljske snage zauzmu zemlju i unište njenu digitalnu infrastrukturu.
Više od mesec dana nakon što su američki predsednik Donald Tramp i ruski lider Vladimir Putin postigli dogovor o isporuci ruskog dizela Sjedinjenim Američkim Državama, nijedan tanker nije uspeo da iskrca gorivo u američkim lukama.
Dva ozbiljna incidenta, dva kontinenta i svega nekoliko sati razmaka. Dok su Sjedinjene Američke Države 13. novembra bile suočene sa gotovo potpunom obustavom poletanja civilnih aviona, u američkoj vojnoj bazi Lejkenhit u Velikoj Britaniji oglasile su se sirene zbog sumnjivih dronova.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Glumica Glen Klouz, reditelj Ridli Skot i legendarni animator Flojd Norman dobitnici su počasnih Oskara, koji su im uručeni na 17. ceremoniji dodele nagrada Governors Awards u Los Anđelesu.
Mia Later, žena koja je pre nekoliko godina anonimno optužila glumca Rasela Brenda za silovanje, prvi put je javno otkrila svoj identitet i iznela potresne detalje navodnog seksualnog zlostavljanja.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Pevačici Aleksandri Prijović noćas je zapaljen skupoceni džip, a u ovom incidentu oštećeno je i vozilo pored, koje nije u njihovom vlasništvu, već njihove komšinice.
Pevačici Aleksandri Prijović i njenom suprugu Filipu Živojinoviću na Bežanijskoj kosi nepoznata osoba zapalila je džip ispred kuće, a pre dve nedelje isto je doživeo i pevač Uroš Živković.
Dvojica zasad nepoznatih muškaraca navodno su sinoć zapalila automobil pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića na parkingu ispred njihove porodične kuće na Bežanijskoj kosi, a sigurnosne kamere zabeležile su čitav incident.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.