HRVATSKA OTELA SRPSKIM PENZIONERIMA MILIJARDU EVRA, ZAGREB TIM NOVCEM PLATIO OLUJU I BLJESAK! I HAG I EU PODRŽALI PLJAČKU KRAJIŠNIKA! Linta otkrio šokantne detalje!
Penzija je stečeno pravo i kao takva ne može biti anulirana jednom odlukom bilo koje organizacije rada, međutim Hrvati su srpskim penzionerima dužni preko milijadu evra za penzije i ne planiraju da ih isplate nikada!
Među mnogim nerešenim pitanjima iz ratova devedesetih, jedno se opet aktuelizuje – problem neisplaćenih penzija Srbima iz Hrvatske od 1991. do 1996. godine. Njih 50.000 potražuje, prema nekim računicama, preko milijardu evra.
Otkako se Međunarodna organizacija rada oglasila stavom da Hrvatska ne krši konvencije te organizacije, šanse za isplatu su dodatno smanjene.
Oteli Srbima novac, pa njime kupovali oružje da ih ubijaju i proteruju
Miodrag Linta, predsednik Saveza Srba u regionu otkriva za Informer da je, prema informacijama koje je dobijao, Hrvatska novcem otetim od Srba naoružavala paravojne formacije!
Foto: AP PHOTO
Ustaše
- Istraživanje Udruženja penzionera iz Hrvatske dokazuje da Hrvatska duguje u prosečno 81 penziju po penzioneru. Ukupno nešto više od milijardu evra! Te pare je Hrvatska koristila, prema nekim informacijama, za naoružavanje svojih paravojnih formacija i neke druge stvari što je apsolutno kršenje ne samo Ustava i zakona Hrvaske, nego i međunarodnih konvencija, jer je dobro poznato da je penzija jedno od osnovnih stečenih prava - počinje Linta i nastavlja sa objašnjenjem kako su to perfidno odigrali Hrvati.
- Hrvatska je donela jedan set propisa, u suštini samo kako bi sprečila srpske penzionere da u sudskim procesima traže isplatu zaostalih neisplaćenih penzija. Manji deo penzionera je ipak pokušao sudskim putem da ostvari to svoje pravo, izgubili su, naravno, sve sudske postpuke. Od opštinskih suodva, preko županijskih, vrhovnog i Ustavnog - izgubili su. Nisu uspeli ništa u Hrvatskoj, pa su otišli čak do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i ponadali su se da će moći da ostvare svoja prava. Nažalost, Evropski sud za ljudska prava, pod raznim uticajima ponašao se i ponaša se tako da odbija te tužbe od strane prognanih Srba. U prethodnih skoro 27 godina od završetka rata u Hrvatskoj veliki broj tih penzionera je već preminuo, to su ljudi koji su imali 60, 65 godina '91. godine kada je počeo rat. Njihovi naslednici, deca, unučad, imaju legitimno pravo da to potražuju. Prethodna iskustva onih koji su tužili Hrvatsku pokazuju da je sud zauzeo takvo stanovište da ne prihvata legitimne i opravdane argumente tih oštećenih građana, srpskih penzionera - ocenjuje Linta, ali kaže da rešenje ipak postoji.
Kako su Hrvati obrlatili Evropski sud za ljudska prava
Miodrag Linta dao nam je i konkretan primer kako je Hrvatska uspela da prevari Srbe i uskrati im prava i pred Sudom u Strazburu.
- Jedan od argumenata kojim je Hrvatska išla prema Strazburu je da su organi Republike Srpske Krajine isplaćivali za vreme trajanja RSK tim penzionerima određenu novčanu pomoć. Činjenica je da su oni tu pomoć uplaćivali, ali ta pomoć nije bila veća od 5-10 nemačkih maraka, a da su penzije tih ljudi bile 200-400 maraka. Ti ljudi se slažu da se odbioje deo koji im je uplaćivala RSK kao humanitarnu pomoć, i da im isplate svu razliku. To Hrvatska ne želi i to je navela kao argument, ali ovde nije problem Hrvatska, već stav Evropskog suda da prognani Srbi još uvek ne mogu da ostvare svoja prava. Temelj takvog pristupa jeste, nažalost, još uvek dominantna matrica da su Srbi krivi za sve ratove, da su Srbi agresori, a da je Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije - priča on.
Država Srbija i "Aneks G" - jedino rešenje
Srbija, kao i sve ostale zemlje naslednice bivše Jugoslavije potpisale su sporazum u Beču 2001. godine, kako Linta kaže BIBLIJU PROGNANIH SRBA!
- Zalažem se za to da Srbija afirmiše jedan veoma važan međudržavni sporazum, to je Sporazum o pitanjima sukcesije, koji je potpisan 2001. godine u Beču od strane predstavnika zemalja naslednica bivše SFRJ i stupio je zvanično na snagu juna 2004. godine. Taj bečki sporazum o sukcesiji ima sedam aneksa, među njima je klučan taj 7. aneks, "Aneks G" koji se zove privatna svojina i stečeno pravo i u njemu se kaže da svim građanim i svim pravnim subjektima moraju biti zaštićena i vraćena prava koja su imali na dan 31. 12. 1990. godine, a svi ugovori sklopljeni pod pritiscima i pretnjama moraju biti proglašeni ništavnim. Vlada Republike Srbije trebalo bi da reafirmiše taj sporazum, posebno "Aneks G". Taj sporazum ja nazivam biblijom prognanih Srba i biblijom svih oštećenih građana. Mora se insistirati na tom sporazumu i u razgovorima sa Zagrebom, ali i pred međunarodnim institucijama, jer Hrvatska, kao članica EU, krši jedan međunarodno priznati sporazum - naglašava Linta.
Bivši sportski komentator, a danas, Đilasov agitator Milojko Pantić žestoko je ispljuvao Srbiju i njenog predsednika Aleksandra Vučića ne bi li se dodvorio Hrvatima
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši sportski komentator, a danas, Đilasov agitator Milojko Pantić žestoko je ispljuvao Srbiju i njenog predsednika Aleksandra Vučića ne bi li se dodvorio Hrvatima
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.