Termoelektrane u ''Kostolcu'' i ''Kolubari'' mogu da traju najdalje do 2050.godine, a 15.godina pre toga bismo morali da počnemo da obezbeđujemo zamene. Tada bi nuklearna elektrana i obnovljivi izvori koje budemo izgradili pokrili naše potrebe za energijom
Do 2050.godine Srbija bi mogla da iškoluje kadrove i onda bi se lakše ostvario prelaz na niskougljenični razvoj,to jest da nemamo emisiju ugljendioksida, pošto nuklearne elektrane ništa ne emituju. Uz obnovljive izvore koje budemo izgradili, to bi bila dobra kombinacija koja bi pokrivala naše potrebe.
- Srbija verovatno ne može tako brzo da izgradi sama celu nuklearnu elektranu i ne treba da požuri sa tim, dok god ima manjak kadrova. Prvo je potrebno da se ukine Zakon o moratorijumu da bi studenti mogli da se školuju. Nakon toga bi se počelo sa zajedničkom gradnjom sa nekim od komšija. Čini mi se da su Mađari pouzdaniji od Bugara- ističe za portal Informer.rs prof Miodrag Mesarović, generalni sekretar Komiteta Srbije u Svetskom savetu za energiju.
On navodi da je Evropska komisija nuklearne elektrane proglasila ''zelenim'', za razliku od nekih u Srbiji koji se plaše nuklearki. Ipak, on ocenjuje da u ovoj situaciji možemo da usporimo taj razvoj da bi oko 2040.godine imali neku svoju malu elektranu, a da u međuvremenu učestvujemo u mađarskoj elektrani sa 10-tak odsto, gde bi naši studenti mogli da idu na praksu.
Naš sagovornik navodi da su pre 15-tak godina imali ideju da Srbija sa Bugarima učestvuje sa 10-tako odsto u nuklearnoj elektrani, kako bi imali svoj kapacitet na nuklearni pogon, koji nije u našim granicama. Poslednji razgovori su bili sa Mađarima, sa kojima bi u njihovom novom projektu od 2.400 megavata koji su kupili od Rusa, Srbija učestvovala sa 15 odsto.
Foto:
Obnovljivi izvori energije
Pošto Srbija dobija 68 odsto struje iz uglja, potrebno je da se radi na pravljenju kapaciteta iz obnovljivih izvora, uključujući i modularne elektrane. Na pitanje šta to znači, prof.dr Mesarović odgovara:
-Ako postoji snaga od 200 i 300 megavata i potrebno je još toliko, onda se doda kao modul. To su male elektrane koje se fabrikuju i dovedu se na lokaciju gde se grade. To predstavlja novinu u odnosu na dosadašnju gradnju. Na elektranu se dovedu komadi čelika, koji se zavaruju na lokaciji gde se pravi elektrana. Dakle, modularna elektrana je sastavljena iz više malih elektrana.
Nova taksa
Sada postoji pretnja da nam se uvede i taksa na ugljendioksid u okviru klimatske strategije. A kada se proizvede svaki kilovat sat ispusti se oko kilo i po ugljen dioksida, a tona sada na tržištu košta oko 60 evra. Na tu emisiju bi se plaćala taksa. Tako da ako izvozimo našu struju u Evropu, onda ćemo morati da platimo taksu. Pritom, taksa se neće primeniti samo na električnu energiju, nego i na sve proizvode koji se dobijaju njenim korišćenjem (čelik, kao i prekogranična taksa na ugljendioksid)
Foto: Tanjug
Srbija ima dovoljno uglja
Sledi oporezivanje
Evropska unija će od 1. januara sledeće godine postepeno uvoditi mehanizam za oporezivanje robe izvan Unije, pri čijoj se proizvodnji oslobađa velika količina ugljen-dioksida. Među te proizvode spadaju gvožđe, aluminijum, električna energija i građevinski materijal. EU je predvidela da posle 2030. nijedna tona emitovanog ugljen-dioksida ne može da bude besplatna
Zakon o klimatskim promenama
Prof.dr Mesarović kaže da bi bila sreća da imamo svoju energiju. Ali, srećom za razliku od nafte i gasa koji moramo da uvozimo, imamo uglja i hidropotencijale (uz vetar i sunce), tako da ne bismo imali potrebe da uvozimo električnu energiju. To je jedina vrsta električne energije koju imamo dovoljno, podvlači sagovornik portala Informer.rs
On podseća da je Srbija nedavno donela Zakon o klimatskim promenama, kao i da sada imamo Strategiju nisko ugljeničnog razvoja, što znači da postepeno moramo da se odričemo svega što ''puši'' (sagorevanje uglja, nafte i gasa). U tom smislu, mnogi planiraju da celokupnu energetiku na ugalj zamene obnovljivim izvorima.
-To su varijabilni izvori (sunce i vetar), tako bi naš potrošač bio osuđen na situaciju da energiju korist onda kada je ima (leti i kada duva vetar), a ne onda kada mu treba. Zato treba da postoji neki bazni izvor i to bi bila nuklearna elektrana, koja bi bila jedini pravi stabilni izvor. Ali, mi za njima još uvek nemamo potrebu, jer imamo termoelektrane - kaže zaportal Informer.rs prof. dr Mesarović.
On dodaje da su se u SFRJ školovali kadrovi za nuklearne elektrane na Elektrotehničkom fakultetu 1955.godine.
-Ja sam bio treća generacija. Mi smo bili stručna podrška za gradnju elektrane ''Krško'' u Sloveniji. Otuda je potrebno, najpre da se nastavi sa školovanjem kadrova koji će da odluče šta je najbolje da se izgradi - savetuje naš sagovornik.
Nuklearni otpad
Otpada ima 500 hiljada puta manje, nego otpaci iz termoelektrane. Obično se smatra da je to ozračeno gorivo koje izađe iz reaktora, međutim to je ustvari 95 odsto takozvani niskoaktivni otpad (krpe koje skupite kada počistite pod i to nema veze sa reaktorom).
Profesor dr Mesarović kaže da je sada u razvoju, takozvana četvrta generacija nuklearnih elektrana, koje mogu da koriste gorivo izbačeno iz sadašnjih elektrana i da ga na neki način recikliraju. Međutim, Srbija ne može tako brzo da gasi sadašnje termoelektrane, niti da brzo izgradi nuklearnu elektranu.
-Cena bi zavisila od mesta gde se kupuje. Zapadne kompanije to proizvode za 6,5 do 7 hiljada evra po kilovatu snage. Ukoliko se, pak kupi na Istoku od Rusa cena bi bila 4,5 do 5 hiljada evra. Na Zapadu su privatne kompanije, a na Istoku su državne koje istovremeno obezbede i povoljan državni kredit, a ne komercijalni - objašnjava prof.dr Mesarović.
Ipak, prema njegovim rečima tu su velike zamke, koje dovode do toga da proizveden kilovat sat iz nuklearnih elektrana, koji grade po komercijalnim kreditima, bude uvećan za 30-40 odsto zbog teškoća oko obezbeđivanja finasiranja i licenciranja. Zato je potrebna neko ko razume tržište, tehnologiju, globalnu politiku i strategiju.
Osim toga, naš sagovornik navodi da kada počnu ozbiljnije da se grade i solarni kolektori po krovovima moraćemo da menjamo brojila, koja više neće biti jednosmerna. Tada će potrošač koji na svom krovu ima proizvodnju, moći će da proda višak struje. Ta varijabilna proizvodnja na sunce i vetar zahteva ozbiljnu akumulaciju energije.
-Nemačka ima mnogo više obnovljivih izvora energije nego što im treba kapaciteta. To je skoro besplatna energija, ali njihov potrošač plaća 33,5 centa kilovat sat, najviše u Evropi, jer je prosečna evropska cena oko 15 centi za domaćinstva. Naših 7 centi bi moralo da se poveća da bi sistem mogao da opstane, što važi samo za regulisane cene koje odobrava Agencija za energetiku Srbije - kaže prof.dr Mesarović.
Prikupljena novčana sredstva sa humanitarne prodajne izložbe "Za mamin i Anin osmeh" uplaćen je na račun devojčice Anđele Sazdanović iz Busilovca kojoj je novac potreban za lečenje u Americi
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
****DA LI JE SRBIJI POTREBNA NUKLEARKA **** ne nikako imamo veliki hidro potencijal. Srbi su neodgovorni po tom pitanju, i sa nuklearkom bi samo najebali ! ! ! !
Gde bi skladištili radioaktivni otpad koji proizvodi nuklearna elektrana? Kad je nemačka htela da plati našoj zemlji da skladišti njihov radioaktivni otpad iz njihovih nuklearnih elektrana, mi smo to odbili!
Odlagaćemo u bojeve glave i izvoziti našim "prijateljima"! Naravno šala! Iako to zaslužuju! Nismo mi monstrumi kao oni! Sad ozbiljno, ima rešenja i za to!
Zdravo, ovo je da obavijestim širu javnost da sky experience kredit, a
privatni zajmodavac je otvorio finansijsku priliku svima
kome je potrebna bilo kakva finansijska pomoć. 5000 eura do 100,00 eura Mi
davati kredite sa kamatom od 2% pojedincima, preduzećima i kompanijama
na jasan i razumljiv način iu stanju. kontaktirajte nas danas do
email na (contact@skyexperienceloan.com) ili (skyexperienceloan@gmail.com) posjetite njihovu web stranicu https://skyexperienceloan.com
Prikupljena novčana sredstva sa humanitarne prodajne izložbe "Za mamin i Anin osmeh" uplaćen je na račun devojčice Anđele Sazdanović iz Busilovca kojoj je novac potreban za lečenje u Americi
Astrološkinja koju ruski mediji povezuju sa bivšim šefom kabineta ukrajinskog predsednika Andrejem Jermakom predvidela je da će 2026. godina biti izuzetno teška za Volodimira Zelenskog.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Beogradu sa članovima ukrajinske delegacije koju predvodi potpredsednik Vlade Ukrajine za evropske i evroatlantske integracije Taras Kačka.
Milovan Drecun je gostujući na televiziji RT Balkan istakao da najveći problem leži u francusko-nemačkom planu, kojeg se EU već pridržava kao potpisanog sporazuma, a koji čelnici privremenih prištinskih institucija koriste kako bi od Srbije zahtevali de fakto priznanje samoproglašene nezavisnosti.
Blokaderske siledžije večeras su izazvale neviđeni haos u Užicu, a na čelu najnasilnijih zgubidana bila je aktivistkinja udruženja "Da ne dišemo Duboko“, Jelena Hlubek Supurović.
Informer je došao do ekskluzivnog otkrića zašto političar Vladan Đokić, koji bi trebalo da bude rektor Beogradskog univerziteta, podiže školarine u Beogradu.
Samo na TV Informer danas u 13.30 ekskluzivna saznanja o poslovanju trojice najvećih blokadera - Dragana Bjelogrlića, Gordana Kičića i Tihomira Stanića.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se sinoć oko 20.45 časova na magistralnom putu Novi Pazar – Tutin, u mestu Ribariće, a na fotografijama sa lica mesta se može videti koliko je silovit bio udar.
Države koje računaju na finansijsku pomoć Evropske unije mogle bi da ostanu bez tog novca ukoliko otvoreno pokazuju naklonost prema Rusiji ili Iranu, poručila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas, piše Juraktiv.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Jedna od najznačajnijih ličnosti domaće muzičke scene, maestro Bojan Suđić, istaknuti dirigent, profesor na Fakultetu muzičke umetnosti i direktor Beogradske filharmonije, bio je gost emisije „Perspektive“ na televiziji K1.
Više od 130 predmeta koji su pripadali pokojnom američkom glumcu Metjuu Periju, legendarnom Čendleru Bingu iz kultne serije "Prijatelji", biće ponuđeno na velikoj aukciji 5. juna u Dalasu.
Dragomir Bojanić Gidra nosio je duboku tugu koju je malo ko mogao da nasluti. Smrt majke i streljanje oca, srpskog oficira, kada je imao samo devet godina, primorali su ga za život zarađuje u fabrici.
Stručnjaci su otkrili da je aluminijumska folija korisna za čuvanje hrane u zamrzivaču, ali samo ako se koristi na pravilan način i za odgovarajuće namirnice.
Ljudi koji su sigurni u sebe, opušteni i svesni svog tela obično to pokazuju i kroz svoje pokrete, jer ta vrsta telesne svesti i samopouzdanja može da se odrazi i na njihovu intimu.
Pevačica Rada Manojlović konačno je stavila tačku na spekulacije o navodnom sukobu sa koleginicom Katarinom Grujić, otkrivši svoju stranu priče na njenom rođendanu i promociji novog albuma.
Na glamuroznoj proslavi rođendana i promociji novog albuma Katarine Grujić, pažnju prisutnih nije privukla samo slavljenica, već i nesvakidašnji performans koji je podigao atmosferu do usijanja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar