Uprkos neizbežnim sukobima postoje efikasne tehnike za održavanje harmonije
Nakon raskida, može li se ''kletva'' slomiti?
Nije očigledno, prema nemačkoj studiji. Ali, postoje efikasne tehnike za održavanje harmonije para, uprkos neizbežnim sukobima. Poznat je tipičan scenario života i smrti jednog para.
Prvo, pravi „medeni mesec“, sa idealizacijom partnera čije mane ne vidite (ili ne želite da vidite). Zatim, manje ili više brzo i značajno opadanje zadovoljstva (razočarenje) kada se vratite na zemlju. Konačno, raskid, kada se veza pretvara u otvorenu konfrontaciju povodom sukoba, piše francuski Le Figaro sante.
Foto: printscreen
U početku se partner idealizuje
Pre nekoliko meseci, studija objavljena u „Journal of Famili Psichologi” odgovorila je na sledeće pitanje: da li se nova veza u paru razlikuje od prethodne? Da bi odgovorili na ovo, Metju Džonson (Univerzitet Alberta, Kanada) i Franc Nejer (Univerzitet u Jeni, Nemačka) imali su ideju da nastave sa četiri talasa istraživanja koje je sprovedeno u Nemačkoj od 2008. sa 6.201 parom.
Ponavljanje scenarija
Džonson i Nejer su analizirali odgovore 554 učesnika, koji su formirali dva uzastopna para tokom različitih talasa. Ideja je bila da se procene dve hipoteze, jedna o ponavljanju prethodnog scenarija na osnovu određene stabilnosti ponašanja vezanosti (i izbora partnera) bez obzira na novog partnera, druga o socijalnom učenju i nove nužno drugačije dinamike para, pošto sa novim individuom.
Pitanja iz sedam oblasti
Proba scenarija prve godine Istraživači su uporedili šta su učesnici odgovorili u prvoj godini prethodnog para, sa onim što su odgovorili u prvoj godini trenutnog para.
Pitanja su se fokusirala na 7 oblasti, a to su sva pitanja koja se redovno postavljaju u paru: zadovoljstvo vezom („Da li ste zadovoljni svojom vezom?“), seksualno zadovoljstvo („Da li ste zadovoljni svojim seksualnim životom?“), učestalost. seksualnog odnosa („u poslednja 3 meseca“), percepcije krhkosti para („Da li ste ikada razmišljali o razvodu ili razvodu?“), sukoba („Koliko često se svađate sa partnerom?“), poverenja („Koliko često delite svoje privatne misli ili osećanja?“) i divljenja („Koliko često vaš partner pokazuje divljenje za ono što ste uradili?“).
Ispostavilo se da se prva godina novog para ne razlikuje mnogo od prve godine prethodnog para. Poboljšana su samo dva domena: učestalost odnosa (ali ne i seksualno zadovoljstvo) i divljenje koje pokazuje partner.
Pa zašto se čini da je mnogo bolje u novom paru?
U suštini, objašnjavaju Džonson i Nejer, jer su sećanja na dobra vremena na početku para u velikoj meri zasenjena lošim, koji su obično pratili njegov kraj. Štaviše, proučavajući odgovore na upitnike u periodu koji je prethodio kraju para, Džonson i Nejer primećuju pad zadovoljstva u odnosima, zadovoljstva i učestalosti seksualnih odnosa, samopouzdanja i svedočenja divljenja. Sve ovo u skladu sa povećanjem percepcije krhkosti para i sukoba.
Sukobi parova su neizbežni. U paru je važno da se ne zna da li će doći do sukoba. Pitanje je kako će se par nositi sa njima kada se pojave. Za neke terapeute za parove, održivost ovoga zavisi od toga kako to rade. (Tužna) realnost je da mnogi ljubavnici propadnu i raskinu. Posebno bolno iskušenje za one čija je vezanost još bila u ranoj fazi. Ali šta treba da zaključimo iz ovoga?
-Prvi korak da se pomogne parovima da se pomire sa konfliktima jeste da ih nateramo da shvate da postoje u svim intimnim vezama, a samim tim i da normalizuju njihovo postojanje - objašnjavaju na primer dva specijalista para na univerzitetu od Nevade do Las Vegasa, Džerald Viks i Stiven Fajf, u knjizi ''Parovi u lečenju''.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Od večeri 15. marta, kada su tokom petnaestominutne tišine na protestu u Beogradu nastale scena panike i, kako se kasnije ispostavilo režirane predstave od strane blokadera, srpska javnost našla se pod lavinom medijskih tvrdnji, kategoričnih zaključaka i senzacionalnih naslova o navodnoj upotrebi takozvanog zvučnog topa.
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je u Beogradu prisustvovao skupu "Srbija, jedna porodica", izjavio je da je za Republiku Srpsku važno da je Srbija stabilna i moćna.
U Beogradu je danas održan skup "Srbija - jedna porodica", na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi. Nova S je na skupu intervjuisala prolaznike i one koji su namenski došli na skup i dobila neočekivan odgovor.
Ono što se dešava iza zatvorenih vrata izolovanih sredina i pod uticajem bolesnog uma nekada prevazilazi najgore horor filmove. Kada se u četiri zida ili u glavi pojedinca spoje nelečena šizofrenija, paranoja i okultizam, nastaje katastrofa.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko već drugi dan zaredom vode intenzivne pregovore u potpuno zatvorenom formatu, što je presedan u dosadašnjoj praksi dva saveznika.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev sugerisao je da bi Moskva trebalo da razmisli o konfiskaciji rezidencije poljskog predsednika Karola Navrockog kao odgovor na pokušaje Poljske da Rusiji oduzme zgradu konzulata u Gdanjsku.
Francuska se suočava sa ekstremnim toplotnim talasom koji je doneo tropske temperature i paralisao zemlju, a vrućine su tolike da i ptice padaju u nesvest, o čemu svedoče dramatični snimci na mrežama.
Najmanje tri pripadnika paravojne jedinice Sind Rendžers ubijena su u subotu nakon što su teroristi napali objekat te snage u oblasti Gulistan-i-Džauhar u Karačiju, saopštio je pokrajinski policijski načelnik.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Nekadašnja rijaliti učesnica Kristina Spalević nedavno je ponovo prijavila policiji bivšeg partnera Kristijana Golubovića, a sada je otkrila detalje o njihovom odnosu.
Viktor Živojinović, sin pevačice Lepe Brene i bivšeg tenisera Bobe Živojinovića, privukao je pažnju pokazavši kako porodica uživa na svojoj luksuznoj jahti.
Voditeljka Jovana Jeremić podelila je sa pratiocima slike sa dečkom Milošem Stojanovićem Tigrom, a njeno izvajano telo je izazvalo buru pozitivnih komentara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.