AKO OSEĆATE HRONIČNI UMOR, OVAJ TEKST MORATE DA PROČITATE! Nakon prvih simptoma, javljaju se i veće komplikacije!
Podeli vest
Na okruglom stolu EU održanom za zemlje Balkana govorilo se o problemima vezanim za sindrom hroničnog umora i za postkovid sindrom
Na nedavno održanom okruglom stolu EU za zemlje Balkana, učestvovala su tri udruženja pacijenata (srpsko, slovenačko i hrvatsko), eksperti EU koji se bave istraživanjem i kliničkim radom, kao i pomoćnik zdravlja Republike Srbije. Govorilo se o epidemiološkim problemima vezanim za sindrom hroničnog umora i za postkovid sindrom.
Prof. dr Dejan Filimonović je za 30 godina prakse svega tri puta pomogao da na svet dođu četvorke. Poslednji put na Veliki petak, 22. aprila ove godine. Porodica Gaćeša dobila je Iris, Indu, Irinu i Inu, a sada se spremaju za njihov dolazak kući jer su bebe zbog prevremenog rođenja zadržane u bolnici
08.07.2022
09:03
- Prema proračunima evropske mreže pacijenata i eksperata, smatra se da u Srbiji trenutno ima oko 30.000 pacijenata sa dijagnozom sindroma hroničnog umora, a da pacijenti koji su preležali postkovid, 30 odsto njih, takođe mogu da uđu u to stanje - kaže ekskluzivno za portal Informer.rs prof. dr Branislav Milovanović, predsednik Udruženja za neurokardiologiju Srbije, koji je inače član obe grupe eksperata EU.
Foto: Informer.rs
Sindrom hroničnog umora je teška bolest
Komplikacije posle kovida
Ako je u Srbiji milion pacijenata preležalo kovid, to znači da može da se očekuje minimum 30.000 novih pacijenata sa postkovid sindromom. Zato je na okruglom stolu EU signalizirano i ukazano na potrebu edukacije, kao i na preduzimanje određenih mera.
Treba razlikovati dva entiteta vezana za postkovid. Takvim istraživanjima se bavio i tim prof. dr Milovanovića uz podršku Ministarstva za nauku.
- U jednom slučaju postoje jasne komplikacije posle kovida (moždani udar, tromboza, fibroza pluća, zapaljenje srčanog mišića sa aritmijama). To su komplikacije posle akutne infekcije i u slučaju organskog poremećaja - navodi prof. dr Milovanović.
Međutim, najveći broj pacijenata nema takav poremećaj i ulaze u grupu sindroma hroničnog umora, koja je u rangu onkoloških bolesti.
- Suština je da se promene dešavaju na nivou mitohodrija (organela koje proizvode energiju). Pritom, jedina dijagnostička metoda kojom se to može dokazati je testiranje funkcija autonomnog nervnog sistema. Nažalost i u svetu za to postoji mali broj centara, a ja sam jedini na Balkanu i u Istočnoj Evropi, koji se bavi tom problematikom - napominje prof. dr Milovanović za portal Informer. rs
Prema njegovim rečima, sindrom hroničnog umora imaju mlađi ljudi, tako da se jedan pik javlja oko 30. godine, a drugi posle 40. godine.
- Oni posle preležanog kovida primete da više nemaju snage i da ne mogu da rade svoj posao, neki ostanu vezani za postelju, mnogi imaju kognitivne poremećaje (sa pamćenjem, koncentracijom, ''maglu u glavi''). Problem je što mnogi od njih prvi put dobiju anksioznost, fobije, strahove, depresije i završe kod neuropsihijatra. Nažalost, neki lekari smatraju da je to psihijatrijski problem. Međutim, to uopšte nije tačno, već je u pitanju psihološka komplikacija kod ovih pacijenata - objašnjava prof. dr Milovanović.
Foto: Informer
Mnogi imaju problem sa spavanjem
Kriterijumi za dijagnozu
Postoje preporuke internacionalnih asocijacija koje se bave ovom problematikom koji kažu da postoje određeni kriterijumi za postavljanje dijagnoze. Prvo, umor mora da traje duže od šest meseci, a po engleskim preporukama oko tri meseca. Zatim, ako postoji poremećaj spavanja, pad energije posle fizičkog napora. Kognitivni poremećaji, kao i poremećaj autonomnog nervnog sistema (gubitak svesti, vrtoglavice, lupanje srca prilikom ustajanja, zujanje u ušima). Pored toga, mnogi pacijenti imaju multisistemske ispade (glavobolje, iritabilni kolon, bolove u mišićima, promene na koži, poremećaj termoregulacije, pad imuniteta, česte gušobolje, otoke limfnih žlezda, povećano znojenje), navodi prof. dr Milovanović.
Zato je neophodno da se u Srbiji formira Nacionalni centar za neurokardiologiju i za lečenje pacijenata sa sindromom hroničnog umora i postkovid sindromom gde bi se testirao autonomni nervni sistem, čime se naš sagovornik bavi 20 godina.
Rezolucija
Evropski parlament je prošle godine doneo Rezoluciju kojom se zahteva da se hitno nađu fondovi za ispitivanje ove bolesti, jer se povećava broj pacijenata sa postkovidom, te da je neophodna edukacija i doktora i pacijenata, uključujući i istraživanja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prof. dr Dejan Filimonović je za 30 godina prakse svega tri puta pomogao da na svet dođu četvorke. Poslednji put na Veliki petak, 22. aprila ove godine. Porodica Gaćeša dobila je Iris, Indu, Irinu i Inu, a sada se spremaju za njihov dolazak kući jer su bebe zbog prevremenog rođenja zadržane u bolnici
Američki napad razotkrio je slabu odbranu Venecuele: Ruski S-300 i „Buk“ nisu radili, što doprinosi teoriji da je Moskva zapravo „papirni tigar“, piše Njujork tajms.
Tretman koji je legendarna pevačica Snežana Đurišić imala u Zagrebu samo zato što je pevala pesmu "Vidovdan", i divljački napad blokadera na Anu Bekutu u Čačku, još jednom je pokazao da će antisrpski ekstremisti vrlo lako naći zajednički jezik.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da ima odlične odnose sa sinom američkog predsednika Donaldom Trampom Juniorom i dodao da ga očekuje uskoro opet u Beogradu.
Voditeljka Kristina Vasić je u najvećem sportskom rijalitiju na svetu posetila Crveni tim i videla kulinarske sposobnosti Boška Marinkovića i Marka Milovanovića.
Večeras je u prvoj borbi za medalju u Exatlonu pobedu odneo tim plavih rezultatom 5:4, dok su u borbi za nominacije pobedu odneli Crveni rezultatom 10:6.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Srbinu Robertu S. (33) počelo je suđenje u Štutgartu zbog sumnje da je sa tadašnjom devojkom Mirnesom S. (46), poznatijom kao Miki, 2022. godine izveo pljačku vrednu 1,25 miliona eva.
Stravične optužbe o brutalnom zlostavljanju deteta potresle su javnost u unsko-sanskom kantonu u Bosni i Hercegovini - samohrani otac iz Cazina tvrdi da je njegovo dete bilo fizički zlostavljano u privatnom vrtiću.
Ukradeni nakit iz muzeja Luvr bio je sakriven u podzemnoj garaži u severnom pariskom predgrađu Obervilije, gde su sigurnosne kamere zabeležile ključne tragove ubrzo nakon pljačke, pokazala je istraga.
Samo 17 odsto Amerikanaca podržava napore predsednika SAD Donalda Trampa da stekne Grenland, a značajna većina demokrata i republikanaca se protivi upotrebi vojne sile za pripajanje tog ostrva, pokazuju rezultati najnovije ankete.
Iranske zalihe raketa povećane su od 12-dnevnog rata sa Izraelom prošle godine, izjavio je komandant Vazduhoplovnih snaga Revolucionarne garde Madžid Musavi, preneli su državni mediji.
Automobil marke "mercedes" koji je Dragomir Gidra Bojanić vozio u serijalu filmova "Lude godine" obožavala je cela Jugoslavija i važio je za pravi simbolni status.
Glumica Lidija Vukićević kaže da slavni scenarista Siniša Pavić nije voleo seriju "Bolji život" jer su mu govorili da su mu sve ostale serije ličile na to kultno ostvarenje.
Glumica Radmila Živković osam godina pred smrt nije glumila i dobijala uloge, a kako je jednom prilikom otkrila, razlog tome je što mnogima nije odgovarala.
Malo ko zna da se naš legendarni glumac Bata Paskaljević zapravo zvao Mihajlo Zojić, a ime pod kojim je ušao u istoriju jugoslovenskog glumišta uzeo je po dedi Paskalju Zojiću.
Sraman napad blokadera na Anu Bekutu u Čačku nije sprečio pevačicu da kao pravi profesionalac završi koncert i svojim postupkom nasilnicima održi lekciju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar