AKO OSEĆATE HRONIČNI UMOR, OVAJ TEKST MORATE DA PROČITATE! Nakon prvih simptoma, javljaju se i veće komplikacije!
Podeli vest
Na okruglom stolu EU održanom za zemlje Balkana govorilo se o problemima vezanim za sindrom hroničnog umora i za postkovid sindrom
Na nedavno održanom okruglom stolu EU za zemlje Balkana, učestvovala su tri udruženja pacijenata (srpsko, slovenačko i hrvatsko), eksperti EU koji se bave istraživanjem i kliničkim radom, kao i pomoćnik zdravlja Republike Srbije. Govorilo se o epidemiološkim problemima vezanim za sindrom hroničnog umora i za postkovid sindrom.
Prof. dr Dejan Filimonović je za 30 godina prakse svega tri puta pomogao da na svet dođu četvorke. Poslednji put na Veliki petak, 22. aprila ove godine. Porodica Gaćeša dobila je Iris, Indu, Irinu i Inu, a sada se spremaju za njihov dolazak kući jer su bebe zbog prevremenog rođenja zadržane u bolnici
08.07.2022
09:03
- Prema proračunima evropske mreže pacijenata i eksperata, smatra se da u Srbiji trenutno ima oko 30.000 pacijenata sa dijagnozom sindroma hroničnog umora, a da pacijenti koji su preležali postkovid, 30 odsto njih, takođe mogu da uđu u to stanje - kaže ekskluzivno za portal Informer.rs prof. dr Branislav Milovanović, predsednik Udruženja za neurokardiologiju Srbije, koji je inače član obe grupe eksperata EU.
Foto: Informer.rs
Sindrom hroničnog umora je teška bolest
Komplikacije posle kovida
Ako je u Srbiji milion pacijenata preležalo kovid, to znači da može da se očekuje minimum 30.000 novih pacijenata sa postkovid sindromom. Zato je na okruglom stolu EU signalizirano i ukazano na potrebu edukacije, kao i na preduzimanje određenih mera.
Treba razlikovati dva entiteta vezana za postkovid. Takvim istraživanjima se bavio i tim prof. dr Milovanovića uz podršku Ministarstva za nauku.
- U jednom slučaju postoje jasne komplikacije posle kovida (moždani udar, tromboza, fibroza pluća, zapaljenje srčanog mišića sa aritmijama). To su komplikacije posle akutne infekcije i u slučaju organskog poremećaja - navodi prof. dr Milovanović.
Međutim, najveći broj pacijenata nema takav poremećaj i ulaze u grupu sindroma hroničnog umora, koja je u rangu onkoloških bolesti.
- Suština je da se promene dešavaju na nivou mitohodrija (organela koje proizvode energiju). Pritom, jedina dijagnostička metoda kojom se to može dokazati je testiranje funkcija autonomnog nervnog sistema. Nažalost i u svetu za to postoji mali broj centara, a ja sam jedini na Balkanu i u Istočnoj Evropi, koji se bavi tom problematikom - napominje prof. dr Milovanović za portal Informer. rs
Prema njegovim rečima, sindrom hroničnog umora imaju mlađi ljudi, tako da se jedan pik javlja oko 30. godine, a drugi posle 40. godine.
- Oni posle preležanog kovida primete da više nemaju snage i da ne mogu da rade svoj posao, neki ostanu vezani za postelju, mnogi imaju kognitivne poremećaje (sa pamćenjem, koncentracijom, ''maglu u glavi''). Problem je što mnogi od njih prvi put dobiju anksioznost, fobije, strahove, depresije i završe kod neuropsihijatra. Nažalost, neki lekari smatraju da je to psihijatrijski problem. Međutim, to uopšte nije tačno, već je u pitanju psihološka komplikacija kod ovih pacijenata - objašnjava prof. dr Milovanović.
Foto: Informer
Mnogi imaju problem sa spavanjem
Kriterijumi za dijagnozu
Postoje preporuke internacionalnih asocijacija koje se bave ovom problematikom koji kažu da postoje određeni kriterijumi za postavljanje dijagnoze. Prvo, umor mora da traje duže od šest meseci, a po engleskim preporukama oko tri meseca. Zatim, ako postoji poremećaj spavanja, pad energije posle fizičkog napora. Kognitivni poremećaji, kao i poremećaj autonomnog nervnog sistema (gubitak svesti, vrtoglavice, lupanje srca prilikom ustajanja, zujanje u ušima). Pored toga, mnogi pacijenti imaju multisistemske ispade (glavobolje, iritabilni kolon, bolove u mišićima, promene na koži, poremećaj termoregulacije, pad imuniteta, česte gušobolje, otoke limfnih žlezda, povećano znojenje), navodi prof. dr Milovanović.
Zato je neophodno da se u Srbiji formira Nacionalni centar za neurokardiologiju i za lečenje pacijenata sa sindromom hroničnog umora i postkovid sindromom gde bi se testirao autonomni nervni sistem, čime se naš sagovornik bavi 20 godina.
Rezolucija
Evropski parlament je prošle godine doneo Rezoluciju kojom se zahteva da se hitno nađu fondovi za ispitivanje ove bolesti, jer se povećava broj pacijenata sa postkovidom, te da je neophodna edukacija i doktora i pacijenata, uključujući i istraživanja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prof. dr Dejan Filimonović je za 30 godina prakse svega tri puta pomogao da na svet dođu četvorke. Poslednji put na Veliki petak, 22. aprila ove godine. Porodica Gaćeša dobila je Iris, Indu, Irinu i Inu, a sada se spremaju za njihov dolazak kući jer su bebe zbog prevremenog rođenja zadržane u bolnici
Političar Vladan Đokić, koji je uzurpirao funkciju rektora Beogradskog univerziteta zarad svojih političkih ambicija, dobio je iz Evropske unije direktivu da prizna nezavisnost lažne države "Kosovo" i takozvanog premijera Aljbina Kurtija!
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči stigao je u Sankt Peterburg, gde će se 27. aprila sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Irana.
Tajkunsku voditeljku Utiska nedelje, Olju Bećković, večeras je uživo u programu svojim odgovorom frapirao jedan gledalac koji se pri kraju emisije uključio kako bi glasao za jedan od ponuđenih predloga, to jest tema.
Blokaderski profesor Milo Lompar, koji predvodi jednu od zaraćenih blokaderskih frakcija, takozvane Lompariste, konačno je otkrio istinu o poliičaru Vladanu Đokiću, koji bi, podsetimo, trebalo da bude rektor Beogradskog univerziteta.
Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju odredio je zadržavanje do 72 sata osumnjičenima T. V. (27) i L. R. (34) iz Mojkovca, nakon saslušanja povodom slučaja brutalnog zlostavljanja muškarca B. M. (28).
Nakon pucnjave na Sedreniku, u kojoj su ranjene dve osobe, porodica i prijatelji povređenih reagovali su na način na koji je slučaj predstavljen u javnosti.
Tužilaštvo za organizovani kriminal Severne Makedonije saopštilo je da je privedeno 14 osoba osumnjičenih za nelegalan uvoz, distribuciju i korišćenje falsifikovanih medicinskih lekova i pomagala za estetske intervencije.
Kina je oštro reagovala na 20. paket sankcija Evropske unije i zatražila da njene kompanije budu uklonjene sa sankcionog spiska, pošto su se kineske firme prvi put našle pod udarom zbog optužbi da su povezane sa isporukama Rusiji.
Argentinski predsednik Havijer Milej pokrenuo je novu inicijativu za preuzimanje kontrole nad Folklandskim ostrvima, čime je ponovo otvorio dugogodišnji spor sa Velikom Britanijom oko arhipelaga zbog kojeg su dve zemlje već ratovale 1982. godine.
Novi mađarski premijer Peter Mađar imenovao je Judit Lanert, koju lokalni mediji opisuju kao „prvu LGBT aktivistkinju“ u Mađarskoj, za ministarku prosvete i brige o deci, nakon izborne pobede nad Fidesom Viktora Orbana.
Hezbolah je FPV dronom gađao izraelsku spasilačku jedinicu u Tajbehu, na jugu Libana, dok su vojnici Izraelskih odbrambenih snaga pokušavali da evakuišu ranjenog narednika Idana Fuksa, koji je kasnije podlegao povredama.
Dragana Droca (22) iz Novog Goražda predstavljaće Bosnu i Hercegovinu na međunarodnom takmičenju koje se održava u Kušadasiju u periodu od 8. do 18. maja ove godine.
Nakon smrti Šabana Šaulića, njegova porodica suočila se ne samo sa velikim gubitkom, već i sa bolnim razočaranjima u ljude koje su godinama smatrali bliskima.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar