AKO OSEĆATE HRONIČNI UMOR, OVAJ TEKST MORATE DA PROČITATE! Nakon prvih simptoma, javljaju se i veće komplikacije!
Podeli vest
Na okruglom stolu EU održanom za zemlje Balkana govorilo se o problemima vezanim za sindrom hroničnog umora i za postkovid sindrom
Na nedavno održanom okruglom stolu EU za zemlje Balkana, učestvovala su tri udruženja pacijenata (srpsko, slovenačko i hrvatsko), eksperti EU koji se bave istraživanjem i kliničkim radom, kao i pomoćnik zdravlja Republike Srbije. Govorilo se o epidemiološkim problemima vezanim za sindrom hroničnog umora i za postkovid sindrom.
Prof. dr Dejan Filimonović je za 30 godina prakse svega tri puta pomogao da na svet dođu četvorke. Poslednji put na Veliki petak, 22. aprila ove godine. Porodica Gaćeša dobila je Iris, Indu, Irinu i Inu, a sada se spremaju za njihov dolazak kući jer su bebe zbog prevremenog rođenja zadržane u bolnici
08.07.2022
09:03
- Prema proračunima evropske mreže pacijenata i eksperata, smatra se da u Srbiji trenutno ima oko 30.000 pacijenata sa dijagnozom sindroma hroničnog umora, a da pacijenti koji su preležali postkovid, 30 odsto njih, takođe mogu da uđu u to stanje - kaže ekskluzivno za portal Informer.rs prof. dr Branislav Milovanović, predsednik Udruženja za neurokardiologiju Srbije, koji je inače član obe grupe eksperata EU.
Foto: Informer.rs
Sindrom hroničnog umora je teška bolest
Komplikacije posle kovida
Ako je u Srbiji milion pacijenata preležalo kovid, to znači da može da se očekuje minimum 30.000 novih pacijenata sa postkovid sindromom. Zato je na okruglom stolu EU signalizirano i ukazano na potrebu edukacije, kao i na preduzimanje određenih mera.
Treba razlikovati dva entiteta vezana za postkovid. Takvim istraživanjima se bavio i tim prof. dr Milovanovića uz podršku Ministarstva za nauku.
- U jednom slučaju postoje jasne komplikacije posle kovida (moždani udar, tromboza, fibroza pluća, zapaljenje srčanog mišića sa aritmijama). To su komplikacije posle akutne infekcije i u slučaju organskog poremećaja - navodi prof. dr Milovanović.
Međutim, najveći broj pacijenata nema takav poremećaj i ulaze u grupu sindroma hroničnog umora, koja je u rangu onkoloških bolesti.
- Suština je da se promene dešavaju na nivou mitohodrija (organela koje proizvode energiju). Pritom, jedina dijagnostička metoda kojom se to može dokazati je testiranje funkcija autonomnog nervnog sistema. Nažalost i u svetu za to postoji mali broj centara, a ja sam jedini na Balkanu i u Istočnoj Evropi, koji se bavi tom problematikom - napominje prof. dr Milovanović za portal Informer. rs
Prema njegovim rečima, sindrom hroničnog umora imaju mlađi ljudi, tako da se jedan pik javlja oko 30. godine, a drugi posle 40. godine.
- Oni posle preležanog kovida primete da više nemaju snage i da ne mogu da rade svoj posao, neki ostanu vezani za postelju, mnogi imaju kognitivne poremećaje (sa pamćenjem, koncentracijom, ''maglu u glavi''). Problem je što mnogi od njih prvi put dobiju anksioznost, fobije, strahove, depresije i završe kod neuropsihijatra. Nažalost, neki lekari smatraju da je to psihijatrijski problem. Međutim, to uopšte nije tačno, već je u pitanju psihološka komplikacija kod ovih pacijenata - objašnjava prof. dr Milovanović.
Foto: Informer
Mnogi imaju problem sa spavanjem
Kriterijumi za dijagnozu
Postoje preporuke internacionalnih asocijacija koje se bave ovom problematikom koji kažu da postoje određeni kriterijumi za postavljanje dijagnoze. Prvo, umor mora da traje duže od šest meseci, a po engleskim preporukama oko tri meseca. Zatim, ako postoji poremećaj spavanja, pad energije posle fizičkog napora. Kognitivni poremećaji, kao i poremećaj autonomnog nervnog sistema (gubitak svesti, vrtoglavice, lupanje srca prilikom ustajanja, zujanje u ušima). Pored toga, mnogi pacijenti imaju multisistemske ispade (glavobolje, iritabilni kolon, bolove u mišićima, promene na koži, poremećaj termoregulacije, pad imuniteta, česte gušobolje, otoke limfnih žlezda, povećano znojenje), navodi prof. dr Milovanović.
Zato je neophodno da se u Srbiji formira Nacionalni centar za neurokardiologiju i za lečenje pacijenata sa sindromom hroničnog umora i postkovid sindromom gde bi se testirao autonomni nervni sistem, čime se naš sagovornik bavi 20 godina.
Rezolucija
Evropski parlament je prošle godine doneo Rezoluciju kojom se zahteva da se hitno nađu fondovi za ispitivanje ove bolesti, jer se povećava broj pacijenata sa postkovidom, te da je neophodna edukacija i doktora i pacijenata, uključujući i istraživanja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prof. dr Dejan Filimonović je za 30 godina prakse svega tri puta pomogao da na svet dođu četvorke. Poslednji put na Veliki petak, 22. aprila ove godine. Porodica Gaćeša dobila je Iris, Indu, Irinu i Inu, a sada se spremaju za njihov dolazak kući jer su bebe zbog prevremenog rođenja zadržane u bolnici
Višem javnom tužilaštvu (VJT) u Beogradu danas je stigao obdukcioni zapisnik sa toksikološkom analizom Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u vezi sa smrću dvadesetpetogodišnje Milice Živković.
Zastrašujuća scena sinoć je zabeležena tokom emisije "Utisak nedelje" kod Olje Bećković na tajkunskoj Novoj S, kada je jedna od gošći, ranije najavljena samo kao studentkinja Filozofskog fakulteta u Beogradu, odbila da kaže svoje ime i prezime, naglasivši kako je ona samo medij.
Izraelski istoričar Efraim Zurof, najpoznatiji lovac na naciste, objavio je autorski tekst za "Times of Israel" u kom se detaljno pozabavio i osudio antisemitske poruke u seriji "Senke nad Balkanom" blokadera Dragana Bjelogrlića.
Ideolog blokadera Jovo Bakić, političar u pokušaju koji se proslavio stravičnim pretnjama prema svima onima koji ne misle kao zombirani plenumaški zborovi, po ko zna koji put napao je Srbiju i njenog predsednika Aleksandra Vučića.
Zvanično je počelo emitovanje Srpskog dnevnika, udarne informativne emisije u do sada neviđenom formatu. U našem Srpskom dnevniku čuje se glas naroda, a jedini prioritet je istina!
Srpski dnevnik počinje danas, 6. aprila u 21 čas! Osim najvažnijih vesti i tema, gledaoci će imati priliku da prvi saznaju i najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Marijana Milićeivć.
Srpski dnevnik počinje 6. aprila u 21 čas, a pored najnovijih informacija i aktuelnih tema, gledaoci će moći prvi da saznaju najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Kristina Vasić.
Nova velika informativna snaga Informer televizije, Srpski dnevnik, koji od ponedeljka startuje svakog dana u 21 čas, izazvao je pravi bum na mrežama i lavinu reakcija gledalaca koji već sada poručuju da jedva čekaju premijerno izdanje.
Direktor "Mladost tursa" Branislav Karadžić ubijen je pre 34 godine na parkingu zgrade u kojoj je stanovao na Novom Beogradu, a zločin koji je potresao Beograd je rasvetljen nakon drugog teškog krivičnog dela "bande sa Pravnog fakulteta".
U okolini Mošorina u toku je velika potera za muškarcem M.B. starim oko 40 godina, koji je prethodno u okolini Novog Sada uz pretnju oružjem oteo vozilo i pri begu u više navrata pucao ka policiji.
Astronauti misije "Artemis II" prvi put posle više od pola veka posmatraju Mesec iz blizine i šalju fotografije koje otkrivaju detalje njegove površine.
Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik predsednika Ruske Federacije za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom, naveo je da aktuelni trendovi na tržištu ukazuju na ozbiljne poremećaje u snabdevanju.
Linda Lavlejs bila je američka pornografska glumica koja je postala poznata po svom nastupu u tvrdom porniću "Duboko grlo" iz 1972, koji je doživeo ogroman uspeh.
Ako želite da vaša vaskršnja jaja izgledaju elegantno, a da pritom ne potrošite sate na dekoraciju i farbanje, samolepljivi biseri su savršeno rešenje.
Žene sigurno zanima u kojim godinama su muškarci najbolji u krevetu? A da li ste razmišljale o godinama koje su idealne za brak, kao i u kojima najčešće varaju.
Pevačica Vanja Mijatović ispričala je kako je zbog želje svoje majke dobila ime Ivana Vanja, ali se njoj lično više dopalo da je oslovljavaju samo kao Vanju.
Neočekivani susret Kristijana Golubovića i pevačice Ane Nikolić podigao je veliku prašinu u javnosti, nakon što je njihov zajednički snimak osvanuo na društvenim mrežama
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar