Od izuzetne je važnosti da saznanja koja učenici stiču u redovnoj nastavi budu upotpunjena kroz obilaske najznačajnijih mesta posvećenih sećanju na žrtve terora, kaže istoričar Dejan Ristić
Đaci osnovnih i srednjih škola u Srbiji od sledeće školske godine obilaziće mesta ratnih stradanja tokom Drugog svetskog rata u zemlji, regionu, ali i inostranstvu, kao deo obaveznog programa rekreativnih nastava, studijskih putovanja i ekskurzija.
Muzej žrtava genocida juče je dostavio inicijativu ministru prosvete Branku Ružiću, a predlog je da deca osnovnih i srednjih škola obilaze memorijalne centre u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, ali i u Austriji, Italiji, Poljskoj, Nemačkoj, Norveškoj i Holandiji (pogledajte okvir).
Mesta stradanja
Direktor Muzeja Dejan Ristić kaže da je na spisku stotinak lokacija od Terazija, Šapca, Bihaća, Tjentišta, sela Doli, Jasenovca i Mirogoja, preko kuće Ane Frank, logora Aušvic-Birkenau, Mauthauzena, pa sve do logora u Norveškoj.
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Dejan Ristić
- Kao matična muzejska ustanova Republike Srbije odgovorna za negovanje kulture sećanja na žrtve genocida - Srbe, Rome i Jevreje na tlu Nezavisne Države Hrvatske (NDH), kao i na sve žrtve ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti počinjenih u Jugoslaviji tokom Drugog svetskog rata, smatram da je od izuzetne važnosti da saznanja koja učenici stiču u redovnoj nastavi budu upotpunjena kroz obilaske najznačajnijih lokaliteta posvećenih sećanju na žrtve terora - kaže Ristić.
Ministar podržao inicijativu
Ministarstvo prosvete će preduzeti korake da realizuje inicijativu Muzeja žrtava genocida, rekao je juče ministar Branko Ružić i dodao da lično podržava ideju da učenici obilaze mesta ratnih stradanja u Srbiji, regionu i inostranstvu, jer će se, kaže, tako doprineti razvoju sveopšte kulture sećanja u našem društvu.
On ocenjuje da će organizovanje poseta mestima stradanja dati podsticaj i za dalje stručno usavršavanje nastavnicima.
- Pozivamo sve nastavnike istorije i drugih predmeta da razmotre predložene lokacije, kao i nužnost njihovog uključivanja u programe rekreativne nastave, studijskih putovanja i ekskurzija kako bi već naredne školske godine više učenika posetilo lokalitete koji podsećaju na tragičnu sudbinu civilnog stanovništva i učesnika antifašističke oslobodilačke borbe - dodaje Ristić.
Prosvetni radnici ocenjuju da je to odlična inicijativa i da bi đaci posetom Jasenovcu i drugim mestima koji simbolizuju stradanje naroda stekli jasniju sliku o zločinima nad srpskim, romskim i jevrejskim stanovništvom i njihovom stradanju u logorima. Oni navode da bi trebalo i da se primenjuje potpuno novi princip predavanja koji će dati i odgovarajući prostor u udžbenicima posvećen stradanju Srba u NDH.
Dragi Lukić, član Veća za obrazovanje Opštine Vračar i bivši direktor škole, kaže da bi đacima trebalo da se približe zbivanja iz Drugog svetskog rata i da su posete memorijalnim centrima odličan način za to.
- Više lekcija u udžbenicima o toj temi, kao i dodatni sadržaji kao što su organizovane posete đaka memorijalnim centrima i muzejima posvećenim žrtvama, gledanje dokumentarnih filmova kao deo nastave pomoglo bi deci da steknu mnogo jasniju sliku o tome šta se našem narodu događalo tokom ratova. Čini se da svi narodi više pridaju veću pažnju svojoj istoriji nego Srbi, a mi zaista možemo mnogo da naučimo iz svoje prošlosti - kaže Lukić.
Foto: V. J.
Potreban plan
On dodaje da bi najbolje bilo da se ovakve ekskurzije organizuju za đake sedmog i osmog razreda, ali da se napravi i program za srednjoškolce.
- I nastavnici treba da se pripreme za ovakve posete, jer bi bilo idealno da se, na primer, kod spomenika u Jasenovcu održi istorijski čas koji bi pomogao deci da što bolje shvate šta se zaista tamo događalo. Đaci pokazuju interesovanje za ovu tematiku, što se najbolje vidi po gledanosti filma "Dara iz Jasenovca", koji je ostavio bez daha sve generacije. To su videli i nastavnici, pa za predavanje o ovom delu istorije izdvajaju i po nekoliko časova, iako to, nažalost, nije predviđeno školskim programom - kaže Lukić.
NAJZNAČAJNIJI LOKALITETI SRBIJA
Grob neznanog junaka - centralni nacionalni vojni memorijal posvećen civilnim i vojnim žrtvama svih oružanih sukoba
Stratište u Jajincima
Memorijalni centar "Staro sajmište"
Muzej Banjičkog logora "Topovske šupe"
Spomenik civilima obešenim na Terazijama
Spomenik "Menora u plamenu"
Spomen-kompleks "Stratište-Jabuka" kod Pančeva
Spomen-park "Sremski front"
Spomen-groblje u Sremskoj Mitrovici
Spomen-obeležje u Zasavici II
Spomenik žrtvama Racije u Novom Sadu
Spomenik "Sloboda" na Iriškom vencu
Spomen-kompleks "Batinska bitka"
Spomen-park "Kragujevački oktobar"
Spomenik sa kosturnicom streljanih žrtava u Dragincu kod Loznice
Groblje streljanih u Kraljevu
Logor na Crvenom krstu - Memorijalni kompleks "12. februar" u Nišu
Spomen-park "Bubanj" u Nišu
Spomen-park "Slobodište" u Kruševcu
Spomen-kompleks "Kadinjača"
Mauzolej u Čačku
Spomen-park stradalima tokom Popinske bitke kod Vrnjačke Banje
Spomen-park streljanim rodoljubima i Romima u Leskovcu
Logor u Šapcu
Spomenik partizanima u Kosovskoj Mitrovici
Foto: V. J.
HRVATSKA
Spomen-područje "Jasenovac",
Masovna grobnica kozaračke dece na Mirogoju u Zagrebu
Spomen-park "Dudik" kod Vukovara
Gospićka grupa logora (Gospić, Jadovno, Pag)
Spomen-područje "Danica" u Koprivnici
Dečji logor u Jastrebarskom
Stratišta u Sisku
Stratišta u Glini
BOSNA I HERCEGOVINA
Memorijalni muzej na Mrakovici
Muzej Kozare u Prijedoru
Spomen-područje "Donja Gradina"
Zavičajni muzej Gradiška
Spomen-kompleks "Stari Brod" kod Višegrada
Spomen-park "Garavica" kod Bihaća
Spomen-hram u Prebilovcima
Memorijalni kompleks "Dolina heroja" na Tjentištu
CRNA GORA
Stratište u selu Velika u opštini Plav, Spomen-kompleks u selu Dolima kod Plužina
AUSTRIJA
Državni muzej "Mauthauzen", Logor Mauthauzen, Spomenik Jugoslovenima stradalim u Drugom svetskom ratu u Beču
ITALIJA
Javni spomenici i spomen-kosturnice u Barleti, Sansepolkru, Gonarsu, Torinu, Kairo Montetoteu, kao i u mestima Akva Santa di Terme, Kastel Arkvato, Kavaleze, Lovere, Đerenjano i Gorica
Foto: Radojica Barjaktarević
POLJSKA
Državni muzeji "Aušvic-Birkenau", Muzej "Treblinka", Muzej "Majdanek", Muzej Varšavskog geta
NEMAČKA
Državni muzeji i memorijalni centri na mestima nekadašnjih logora smrti, koncentracionih logora i radnih logora (Dahau, Bergen-Belzen, Buhenvald, Revenzbrik, Saksenhauzen
HOLANDIJA
Kuća Ane Frank u Amsterdamu
NORVEŠKA
Javni spomenici i memorijalni centri u Oslu, Botnu, Muholtu kod Trondhajma, Falstatu, Osu kod Begena...
Sezona je ekskurzija. Đaci se raduju, roditelji pitaju – šta sve plaćaju? Ovogodišnje cene neprijatno su iznenadile mnoge roditelje. Za jedan izlet potrebno je izdvojiti i 10.000 dinara, a rekreativna nastava košta kao letovanje
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sezona je ekskurzija. Đaci se raduju, roditelji pitaju – šta sve plaćaju? Ovogodišnje cene neprijatno su iznenadile mnoge roditelje. Za jedan izlet potrebno je izdvojiti i 10.000 dinara, a rekreativna nastava košta kao letovanje
Tajkunski list "Danas" dotakao je dno i prešao sve granice ljudskosti i političke pristojnosti! U očaju zbog izbornog kraja i nemoći , objavili su najprljaviji napad na Aleksandar Vučića!
Od 100 milijardi evra koje je nemačka vlada prikazala kao pomoć Ukrajini, samo 41,7 milijardi može se računati kao stvarna bilateralna podrška toj zemlji, pokazalo je istraživanje Instituta za svetsku ekonomiju iz Kila, objavljeno 8. oktobra.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić poručio je da danas boravi u Jablaničkom okrugu i da je mnogo srećan što može vreme da provodi sa običnim ljudima i otkrio plan za jug Srbije.
Filip Grbić, pisac i filozof, gostovao je na TV Prva, gde je govorio o tome zbog čega je, posle duge izborne apstinencije, odlučio da glasa za listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Pripadnici i pristalice blokaderske liste ponovo su pokazali svoje pravo, fašističko lice! U očaju i mržnji prema svemu što je srpsko, na društvenim mrežama objavljuju bolesne snimke fotomontaže na kojima ruše zgradu Informera!
Politički analitičar Srđan Graovac, iz Centra za društvenu stabilnost, razotkrio je pozadinu i prave mentore blokaderske liste! Kako otkriva Graovac, ova lista je izrazito levičarska, antisrpska i građanistička tvorevina koju su skrojili Bojan Pajtić, Dušan Petrović i zapadne obaveštajne strukture.
Takozvani blokaderski pokret ostao je bez naroda, bez energije i bez ikakvog programa, pa sada u panici i beznađu pokušavaju da ožive već viđene i propale trikove!
Pred sam početak finalnih borbi u uzbudljivom takmičenju Exatlon Srbija, atmosferu u Plavom timu više ništa ne može da naruši jer je među njima zavladala pozitivna energija.
Crveni tim u najvećem sportskom rijalitiju na svetu Exatlonu Srbija razgovarao je o eliminacijama i o tome koji muški takmičar bi mogao da se nađe u borbi za život.
Prolaznike na centralnom trgu u Šapcu i stanare u ovom delu grada, noćas je uznemirio požar koji se brzo širio, a potom i sirene četiri vatrogasna vozila.
Španiju 11. novembra očekuje veliki generalni štrajk koji bi mogao da poremeti avionski i železnički saobraćaj, javni prevoz, rad prodavnica, restorana i muzeja širom zemlje.
Američki predsednik Donald Tramp imenovao je konzervativnu političku komentatorku Kejti Zakariju za novu portparolku Bele kuće, na mesto Kerolajn Livit, koja je krajem avgusta napustila administraciju nakon rođenja drugog deteta.
Nebo iznad plaže Pensakola u američkoj saveznoj državi Floridi poprimilo je intenzivne crvene i narandžaste nijanse, dok se obala Meksičkog zaliva pripremala za dolazak uragana Isaias.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sud u Los Anđelesu odobrio je Vladimiru Kličku, bivšem vereniku američke glumice Hejden Penetijer, privremeno starateljstvo nad imovinom koju je nasledila njihova 11-godišnja ćerka Kaja, nakon smrti glumice u avgustu.
Holivudski glumac Aleksander Skarsgord (50) izazvao je opšti kolaps na crvenom tepihu tokom premijere filma "Wicker" na kojoj se pojavio u providnim cipelama.
Kada ga je novinarka upitala kako se oseća kao "najveći Hrvat", Ivo Andrić je odbrusio: "Gospođo, ja sam pre svega Beograđanin. Naš intervju je završen".
Pop zvezda Lejdi Gaga objavila je snimak kako se šminka u svojoj kući, a svima je za oko zapao njen džemper, koji neodoljivo podseća na one iz ormana naših baka.
Veterinar Karlos Gutijeres upozorio je vlasnike mačaka na čestu grešku koja može da dovede do neželjenog ponašanja njihovih ljubimaca. Jedna od njih je kada maca usred noći probudi vlasnika i zahteva njegovu pažnju, a on uzvraća.
Američka kompanija Gugl najavila je novog AI agenta iz porodice Gemini, namenjenog poslovnim korisnicima. Prema tvrdnjama kompanije, ovaj alat funkcioniše poput kolege na poslu, a ne samo kao četbot.
Poznati beogradski frizer Peđa Božić je za "Informer" otkrio da kosa posle pranja dobija dodatni volumen kada se nekoliko minuta suši sa glavom naopačke.
Pevačica Neda Ukraden otkrila je detalje o predstojećim projektima - nastupu sa 100 tamburaša, novogodišnjem spektaklu na rumunskoj nacionalnoj televiziji.
Tek što se slegla prašina nakon tajnog venčanja, pevač Neša Twins ponovo je uspeo da privuče pažnju i to fotografijama koje bi, bez objašnjenja, lako mogle da naprave ozbiljnu pometnju!
Pevač Slavko Banjac progovorio je o sinu sa kojim ne živi već godinama, na kojeg je veoma ponosan. Sin pevača nosi majčino prezime, ali Banjac navodi kako su oni u odličnim odnosima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.