SVAKI TREĆI POLOVNJAK HAVARISAN! Evo šta je pokazalo istraživanje o stanju POLOVNIH AUTOMOBILA koji se voze u Srbiji
Podeli vest
Čak 31,5 odsto proverenih vozila ima neku skrivenu štetu, a na svakom devetom je muljano sa kilometar-satom, pokazalo je evropsko istraživanje
Svaki treći polovni automobil u Srbiji je havarisan, a svaki deveti ima vraćenu kilometražu. Prosek vraćanja je 54.000 kilometara, pokazalo je evropsko istraživanje.
Na fotografijama i snimcima sa drumova širom Srbije danas je zabeležen niz suludih situacija
27.11.2022
18:13
Platforma za izveštavanje o istoriji vozila "Karvetikal" sprovela je istraživanje kako bi utvrdila u kojim zemljama je kupovina polovnih automobila najrizičnija. Istraživanje, naime, pokazuje, da u čitavoj Evropi postoje problemi sa prevarama, bilo da se radi o vraćanju kilometraže ili skrivenim štetama. Kada je naša zemlja u pitanju, nalazimo se na 16. mestu od 23 zemlje u kojima je sprovedeno istraživanje o transparentnosti tržišta, a u sličnom rangu su Hrvatska, Poljska i Bugarska.
VEĆI RIZIK
Kada automobil pređe granicu, veći je rizik da su prevaranti smanjili znatan deo njegove kilometraže
Jeftini modeli
Oko 75 odsto vozila u Srbiji se uvozi, a kada automobil pređe granicu, veći je rizik da su prevaranti smanjili znatan deo njegove kilometraže. Čak 31,5 odsto polovnih vozila proverenih na "Karvetikalu" u Srbiji je oštećeno, što sugeriše da možda nisu bezbedna za vožnju i da imaju skrivene nedostatke.
Kako navode domaći stručnjaci za automobile, kada je reč o kupovini polovnog automobila, to je obično vrlo komplikovan proces. Dodaju da većina vozača traži najbolju moguću ponudu za što manje para, te da je "idealan automobil" onaj koji ima povoljnu cenu, a koji je u isto vreme što noviji i očuvaniji.
Miodrag Piroški, urednik auto-portala "Vrele gume", navodi za Informer da se tržište polovnih vozila u Srbiji u najvećem broju svodi na najjeftinije modele, koji u proseku koštaju od 3.000 do 5.000 evra, dok manji deo čine mladi polovnjaci.
PROFIT
Zarada preprodavaca je upravo u manipulaciji sa havarijama i kilometražom
Miodrag Piroški
Bez istorije
- Kupovina polovnog automobila, pogotovo starijeg, uvek je bila "mačka u džaku". Sa stanovišta struke, uvek prednost treba dati onim vozilima koja su kao nova kupljena kod ovlašćenih zastupnika i imaju jasnu istoriju korišćenja i održavanja, koja je po pravilu garant stanja vozila i kilometraže. Takva vozila su skuplja od onih bez "istorije" za oko 10 odsto, što je investicija koja se po pravilu isplati - ističe Piroški.
On dodaje da je najveći problem našeg tržišta polovnih automobila činjenica da godišnje registrujemo više od 100.000 vozila iz uvoza, od kojih je većina potpuno nepoznate istorije i sa lažnim elementima.
- Tačan podatak koliko je na tržištu polovnjaka sa "štelovanom" kilometražom i prikrivenim havarijama nije moguće sa sigurnošću utvrditi i, po mom mišljenju, daleko je iznad polovine svih prodatih polovnjaka, jer faktički zarada preprodavaca je upravo u toj manipulaciji - ističe Piroški.
Profesor Vujanić: Prodali mi auto, vratili kilometražu više nego duplo
Da je situacija u Srbiji oko vraćanja kilometraže katastrofalna, svedoči i profesor Milan Vujanić, stručnjak za bezbednost saobraćaja, koji za Informer prepričava svoje iskustvo sa kupovinom polovnog automobila.
- Ja sam imao baš loše iskustvo. Kupio sam "mercedes", za koji mi je prodavac rekao da je prešao 212.000 kilometara, što mi je odgovaralo. Ipak, odlučio sam da ga odvezem na servis, a kad smo ga priključili na kompjuter, video sam da je stvarna kilometraža više nego duplo veća i iznosi 494.000 kilometara - priča Vujanić.
Kako dodaje, nije svejedno da li je auto prešao 100.000 ili 500.000 kilometara, i ističe da je vozilo ubrzo počelo da mu se kvari i morao je da ga vozi na popravku svaki čas.
- To je prevara koja se toliko odomaćila da u većini slučajeva nikako ne možete da budete sigurni koliko je auto prešao. To je moguće utvrditi samo kod automobila čiji vlasnici ih održavaju u servisima proizvođača i koji poseduju servisnu knjigu u kojoj se vidi kad je servisiran, šta mu je rađeno, kolika je bila kilometraža pri kom servisu - objašnjava Vujanić.
U istočnoj Evropi najgore
Kupovina polovnih automobila u Letoniji, Litvaniji, Ukrajini ili Rumuniji rizičan je posao jer mnoga vozila imaju skrivena oštećenja, promenjenu kilometražu i još mnogo toga. "Najmutnije" tržište automobila je u Letoniji, gde 23,6 odsto svih vozila proverenih na "Karvetikalu" ima vraćenu kilometražu. Slična je situacija i u ostalim istočnoevropskim zemljama: Rumunija ima 19,6 odsto automobila sa ovom vrstom obmane, Ukrajina - 15,6 odsto, a Litvanija - 18,1 odsto. Mnoga vozila iz zapadne Evrope stižu oštećena, zatim se popravljaju i prodaju kao nova. Zbog toga je procenat oštećenih automobila u istočnoj Evropi veoma visok. U Litvaniji je oštećeno 59 odsto vozila, Letoniji - 57,5, Rumuniji - 57 i Ukrajini - 46,7 odsto.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
"Volvo XC90", veliki evropski SUV skandinavskog porekla, godinama važi za automobil u koji se vlasnici kunu, posebno kada je reč o porodičnoj upotrebi, dugim putovanjima i bezbednosti putnika.
Jednostavniji automobili, posebno stariji modeli i neki japanski i evropski automobili, često se pokazuju pouzdanijim i dugovečnijim od savremenih, tehnološki složenih vozila.
Proruski vojni blogeri izvestili su o ozbiljnom preokretu na ratištu, navodeći da su ukrajinske snage u velikoj meri ponovo preuzele kontrolu nad Kupjanskom, ključnim železničkim čvorištem u Harkovskoj oblasti, o čemu ruski generali nisu obavestili ruskog predsednika Vladimira Putina.
Srbija je na pravom putu, a u budućnosti treba da obezbedi vrhunsko obrazovanje na fakultetima u saradnji sa vodećim univerzitetima širom sveta i izgradi data centre kako bi bila konkurentna na međunarodnom nivou, izjavio je američki profesor ekonomije, akademik i svetski priznati geopolitički analitičar Džefri Saks u intervjuu koji je vodio ministar finansija Srbije Siniša Mali.
Nenada Rašića, Kurtijevog slugu, napustila je i Gordana Mihajlović, jedini kandidat za poslanika na vanrednim parlamentarnim izborima iz Zubinog Potoka ispred njegove stranke Za slobodu, pravdu i opstanak.
Izraelski istoričar Gideon Grajf izjavio je danas da se u Srebrenici desio zločin tokom ratnih dejstava devedesetih, ali da to nije bio genocid, dodajući da su Srbi optuženi za zločine koje nisu počinili.
Viši sud u Beogradu osudio je danas Nemanju Šućurovića (42) na 14 godina zatvora jer je kontinuirano zlostavljao 50-godišnju vanbračnu suprugu u njenom stanu, što je za posledicu imalo njenu smrt 21. juna 2024. godine.
Zapadne zemlje, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i saveznike u NATO, nisu spremne za mogući rat s Rusijom, upozoravaju vojni i bezbednosni stručnjaci okupljeni prošlog meseca u Londonu, prenosi CNN.
Izraelska policija uhapsila je Palestinca koji je bio obučen kao Deda Mraz na božićnoj zabavi u gradu Haifa, saopštila je grupa za ljudska prava, prenose danas mediji.
U jednoj istorijskoj hrišćanskoj crkvi u Lubečku, Nemačka, tokom božićne službe zabeležen je incident koji je izazvao buru komentara na društvenim mrežama.
Dok se sve češće govori o nepotizmu i privilegijama u filmskoj industriji, zaboravlja se da su mnoge najveće svetske zvezde do uspeha stigle potpuno same.
U Jakutsku, glavnom gradu Republike Saha u istočnom Sibiru, pre nekoliko dana zabeležena je ekstremno niska temperatura od -45°C, dok su u okolnim područjima, poput Tatinskog Ulusa, zabeležene još niže vrednosti, čak -52°C.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar